Godine 1998. jedno je istraživanje u medicinskom časopisu sugeriralo moguću povezanost između autizma i uobičajenog dječjeg cjepiva, što je izazvalo veliku zabrinutost. Iako je studija kasnije povučena, strah koji je izazvala i dalje traje.

Unatoč tome što nema dokaza koji povezuju cijepljenje i autizam, neki ljudi i dalje oklijevaju cijepiti svoju djecu.

Stručnjaci su zabrinuti zbog stope cijepljenja koja je niža od potrebne. Prema Nacionalnom vijeću državnih zakonodavstava, iako se stope razlikuju po državama, nacionalna stopa cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole i dalje je ispod cilja koji je postavilo Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga SAD-a.

Cijepljenje i autizam – postoji li povezanost?

Tvrdnja da dječja cjepiva, posebno MMR cjepivo (ospice, zaušnjaci, rubeola), uzrokuju autizam, više je puta opovrgnuta. Istraživanje iz 1998. objavljeno u časopisu The Lancet potaknulo je skepticizam, no časopis ga je kasnije povukao.

Studija iz 2021. navela je da je istraživanje iz 1998. povećalo broj prijava o štetnim učincima MMR cjepiva. Međutim, naknadna istraživanja, uključujući jedno iz 1999., nisu pronašla uzročnu povezanost između MMR cjepiva i autizma. Studija iz 2019. koja je obuhvatila više od 650.000 djece također je potvrdila da MMR cjepivo ne povećava rizik od autizma.

Rizični faktori za autizam

Točan uzrok autizma ostaje nejasan, iako se smatra da genetika igra ključnu ulogu. Rizični faktori uključuju braću ili sestre s autizmom, starije roditelje te određena genetska stanja poput Rettovog sindroma, Fragile X sindroma i Downovog sindroma.

Znanstvenici i dalje istražuju mogu li okolišni faktori, poput izloženosti kemikalijama tijekom trudnoće, doprinijeti autizmu.

Dijagnosticiranje autizma

Američka akademija pedijatrije preporučuje da djeca prođu probir na autizam sa 18 i 24 mjeseca. Autizam se dijagnosticira promatranjem ponašanja te procjenom djetetove komunikacije, interakcije i obrazaca ponašanja. Zdravstveni djelatnici koriste standardizirane kriterije iz DSM-5 za postavljanje dijagnoze.

Mogućnosti liječenja autizma

Ne postoji univerzalni tretman za autizam. Uobičajeni pristupi uključuju bihevioralnu terapiju, ranu intervenciju, kognitivnu terapiju i razne oblike terapija prilagođene specifičnim potrebama djeteta, poput govorne ili radne terapije.

Ako roditelji sumnjaju da njihovo dijete pokazuje znakove autizma, trebali bi se što prije konzultirati s liječnikom ili specijalistom. Rana intervencija ključna je za razvoj novih vještina kod djece. Osim toga, roditelji koji imaju zabrinutosti u vezi s cjepivima mogu se obratiti zdravstvenim djelatnicima za točne informacije.

Pročitajte i ove članke:

• Nuspojave cjepiva kod beba: Liječnik otkriva koje su uobičajene, a koje rijetke i što trebate učiniti ako dođe do njih
• Najblaži oblik autizma: Psihologinja otkriva kako ga prepoznati i pomoći
• Govor kod djece s autizmom: Psihologinja otkriva koje se specifičnosti mogu primijetiti u interakciji s drugima.

• cijepljenje i autizam
• istraživanja

Učitaj više izvora