Poremećaj iz spektra autizma je neurorazvojni poremećaj koji se očituje u oštećenjima socijalne komunikacije i ograničenim, repetitivnim obrascima ponašanja, interesa ili aktivnosti.

Prema podacima TACA-e (The Autism Community in Action), prevalencija autizma je porasla za 417 % u posljednjih 20-ak godina. Ne postoje dvije osobe s istim simptomima i identičnom kliničkom slikom autizma, s obzirom na to da se poremećaji iz spektra autizma mogu pojavljivati u različitim oblicima i stupnjevima – od onih s blažim oblikom autizma (visokofunkcionalni autizam ili najblaži oblik autizma) do onih s izrazitim oštećenjima, pridruženim poteškoćama i jezično-govornim poremećajima.

U nastavku otkrijte što podrazumijeva najblaži oblik autizma.

Težina poremećaja autizma

U posljednjih nekoliko godina prevalencija autizma porasla je za 417 %. Zahvaljujući većem broju istraživanja, kvalitetnijoj dijagnostici te boljoj edukaciji stručnjaka i roditelja, poremećaj iz spektra autizma postao je jasniji i poznatiji široj populaciji koja bolje shvaća simptome i stručnije pristupa oboljelima, ali još uvijek imamo puno prostora za napredak u tom području.

Još uvijek nije utvrđen jednoznačni uzrok autizma te je sasvim sigurno da je riječ o složenom utjecaju genetske predispozicije i okoline u najosjetljivijem razdoblju razvoja mozga.

Težina poremećaja određuje se prema razini podrške neophodne za svaki od dijagnostičkih kriterija, odnosno zahtijeva li osoba podršku (i u kojoj mjeri joj je potrebna) zbog deficita u socijalnoj komunikaciji i ograničenih, repetitivnih ponašanja.

Uzima se u obzir postoje li popratne dijagnoze (npr. intelektualna oštećenja, jezični poremećaji, motorička oštećenja i sl.) te u kojoj su mjeri zastupljene u svakodnevnom funkcioniranju. Općenito se težina poremećaja promatra kroz tri razine podrške:

• razina 1 – zahtijeva podršku
• razina 2 – zahtijeva veliku podršku
• razina 3 – zahtijeva vrlo veliku podršku.

Blagi oblik autizma – simptomi

Najblaži oblik autizma, odnosno visokofunkcionalni autizam, karakteriziran je poteškoćama u području socijalne komunikacije i ograničenim, repetitivnim obrascima ponašanja, interesa ili aktivnosti. Zahtijeva određenu razinu podrške, ali ovisno o kontekstu i trenutnoj okolini pojedinca.

Glavni simptomi uočavaju se u teškoćama započinjanja socijalnih interakcija te atipičnim ili neuspješnim odgovorima na pokušaje socijalnog približavanja od strane drugih.

Na prvi pogled, osobe s blagim autizmom čine se nezainteresirane za socijalne interakcije s drugima, iako se s druge strane kriju duboka nesigurnost i strah vezan za ulazak u ikakvu vrstu komunikacije. U pitanju su osobe koje su sposobne sudjelovati u komunikaciji, ali im je teško razmjenjivati socijalne poruke na mikro razini, odnosno u konverzaciji s drugima, te teško ostvaruju prijateljstva i upoznaju nove ljude.

U društvu ih često smatraju “čudnima” jer su ponekad nejasni i uglavnom neuspješni u svojim pokušajima ulaska u socijalne interakcije.

Još jedna izražena poteškoća kod blagog oblika autizma uočava se u nefleksibilnosti ponašanja te teškoj prilagodbi na novu i nepoznatu okolinu, promjene planova i prethodno uspostavljenih rutina. U pitanju su pojedinci kojima je otežano izmjenjivanje aktivnosti i mijenjanje planova, odnosno kada se organizacija mora brzo promijeniti zbog nepredvidivih okolnosti ili jednostavno protoka vremena (npr. promjena škole, upisivanje na fakultet, promjena posla).

Međutim, navedeno obilježje im sprječava razvoj neovisnosti te ih u navedenim situacijama ograničava u normalnom funkcioniranju.

Najblaži oblik autizma – kako pomoći?

S obzirom na navedene poteškoće u određenim područjima funkcioniranja, osobama s dijagnozom poremećaja iz spektra autizma potrebno je pomoći u razumijevanju određenih socijalnih situacija te davanju smjernica za pristupanje i ulaženje u interakciju s drugima.

Ponekad im je potrebno pomoći u tumačenju prikladnih ponašanja za određene situacije jer teško shvaćaju uzročno-posljedične veze u socijalnim situacijama te bliskim odnosima. Zbog prisutne nefleksibilnosti u ponašanju i teškoj prilagodbi na novonastale okolnosti, potrebno im je pružiti emocionalnu podršku i osigurati dovoljno vremena da se prilagode okolini.

Osobe s blagim oblikom autizma imaju poteškoće u organizaciji i planiranju aktivnosti, posebno kada ih trebaju usuglasiti s drugima. To se posebno očituje u situacijama vezanima za suradnju s drugima (npr. u školi, na fakultetu ili na poslu), zbog čega se mogu doimati zahtjevnima i “teškima” za dogovor i provedbu aktivnosti.

Umjesto osuđivanja, bilo bi dobro popričati s njima nasamo oko određenih poteškoća te im omogućiti psihičku pripremu za nadolazeće situacije koje bi im mogle biti zahtjevne.

Mnoge odrasle osobe s poremećajem iz spektra autizma koje nemaju pridružene intelektualne poteškoće ili jezične poremećaje nauče suzbijati u javnosti određena repetitivna ponašanja, tako da okolina teško uočava njihove ograničene obrasce ponašanja, interesa ili aktivnosti.

Često se dogodi da upravo određeni posebni interesi postanu glavni izvor zadovoljstva i motivacije koji otvara brojne prilike u području obrazovanja i zapošljavanja kasnije u životu.

Ovisno o dobi, blaži oblik autizma ponekad ostaje neprepoznat duži niz godina te se dijagnosticira tek u odrasloj dobi, nakon čega osoba naknadno shvaća poteškoće koje je redovito doživljavala i zbog kojih je doživjela određene emocionalne probleme, ali ih nikad nije jasno mogla objasniti ni definirati.

Adolescenti i odrasle osobe s poremećajem iz spektra autizma skloni su razvoju anksioznosti i depresiji, zbog čega im je redovito potrebna psihoterapijska podrška, ali i svakodnevna podrška bliskih osoba, posebno obitelji.

Pročitajte i ove članke:

• Autizam kod odraslih: Mnogo je nedijagnosticiranih slučajeva! Evo kako ga prepoznati i živjeti s njime
• Javno su otkrili svoju dijagnozu: Ovih 7 slavnih osoba ima autizam
• Život s dvoje autistične djece: “Moji Aleksandar i Filip su poput anđela, ali njihova budućnost naš je najveći strah”.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Češća je kod žena

Stresna (Takotsubo) kardiomiopatija: Brka se sa srčanim udarom! Liječnik otkriva uzroke i kako se dijagnosticira

• Hrvoje Pinoza
• 4 min čitanja

• blagi oblik autizma - simptomi
• blaži oblik autizma
• najblaži oblik autizma