Mnogi ljudi s dijabetesom uzimaju antidepresive kako bi ublažili mentalne zdravstvene probleme ili zbog drugih tegoba, poput kronične boli.

Iako neka istraživanja povezuju određene vrste antidepresiva s povišenom razinom šećera u krvi, učinak nije jednoznačan. Važno je razumjeti kako i sama depresija, ali i način njezinog liječenja, može utjecati na upravljanje dijabetesom.

Što je “dijabetes burnout“?

Svatko se ponekad osjeća iscrpljeno, ali “dijabetes burnout” označava kroničnu iscrpljenost i gubitak motivacije vezan uz upravljanje dijabetesom.

Povezanost dijabetesa i depresije

Depresija i dijabetes često se pojavljuju zajedno. Ljudi s dijabetesom tipa 1 ili 2 imaju i do tri puta veću vjerojatnost da će razviti depresiju u odnosu na osobe bez dijabetesa.

Depresija može pridonijeti povećanju tjelesne težine, što može pogoršati kontrolu glukoze, dok dijabetes može izazvati smanjenu fizičku aktivnost i dodatne simptome depresije.

Također, stres i anksioznost zbog kronične bolesti utječu na metabolizam. Hormoni stresa, poput kortizola, mogu povisiti proizvodnju inzulina, što dovodi do pada šećera u krvi i pojačanih želja za masnom i slatkom hranom. Sve ovo može dodatno pogoršati dijabetes i povećati rizik od komplikacija.

Mogu li antidepresivi uzrokovati dijabetes?

Direktna veza između antidepresiva i dijabetesa nije potpuno jasna. Ipak, neka istraživanja pokazuju da određeni antidepresivi, posebno triciklički (TCA), mogu uzrokovati povećanje tjelesne težine, što je rizični faktor za dijabetes tipa 2.

Među selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina (SSRI) učinci na težinu variraju, a paroksetin i fluvoksamin mogu pridonijeti debljanju i potencijalno otežati regulaciju glukoze, posebno pri dugotrajnoj uporabi.

Antidepresivi i šećer u krvi

Odnos antidepresiva i razine glukoze složen je i individualan. Utjecaj ovisi o vrsti lijeka, dozi, trajanju terapije i specifičnim osobnim čimbenicima. Dokazano je da SSRI mogu imati povoljan učinak na glukozu, dok noradrenergički antidepresivi ponekad negativno utječu na kontrolu šećera u krvi.

Pri odabiru antidepresiva važno je uzeti u obzir individualne potrebe osobe s dijabetesom, a podrška kroz zdravu prehranu, tjelovježbu, praćenje glukoze, dovoljno sna i mentalnu zdravstvenu skrb može ublažiti moguće negativne učinke lijekova.

Primjerice, bupropion može biti dobar izbor za osobe s dijabetesom tipa 2 jer ne povećava težinu, pa čak može pridonijeti mršavljenju.

Zašto liječenje depresije može poboljšati simptome dijabetesa?

Depresija može otežati praćenje dijabetesa, dok poboljšanje raspoloženja i motivacije pomaže u zdravijoj prehrani, redovitom kretanju i boljoj kontroli šećera u krvi. Kognitivno-bihevioralna terapija, mindfulness i tjelovježba pokazuju blage, ali pozitivne učinke na A1C, glukozu natašte i krvni tlak.

Evo savjeta za poboljšanje raspoloženja i zdravlja:

• jedite uravnoteženo, izbjegavajte masnu i slatku hranu
• osigurajte redovit i kvalitetan san
• budite produktivni, čak i kroz male zadatke
• povežite se s obitelji i prijateljima te podijelite svoje osjećaje i potrebe za podrškom.

Pročitajte i ove članke:

• Antidepresivi i debljanje: Zašto dobivate na težini?
• Pet uobičajenih zabluda o antidepresivima
• 4 stvari koje morate raditi svaki dan ako imate dijabetes.

• antidepresivi
• dijabetes
• šećer u krvi

Učitaj više izvora