Mnogi ne znaju kako djeluju

Pet uobičajenih zabluda o antidepresivima

Budite prvi i komentirajte!
2 min čitanja

Tomislav Stanić

mag. educ. philol. croat.

Pet uobičajenih zabluda o antidepresivima

Antidepresivi su među najčešće propisivanim lijekovima za mentalno zdravlje i svakodnevno pomažu milijunima ljudi diljem svijeta. Ipak, unatoč njihovoj širokoj primjeni, oko njih se i dalje šire brojne zablude. Takve zablude mogu potaknuti strah, neodlučnost ili potpuno odbijanje liječenja, čime se mnogima uskraćuje šansa za oporavak.

U nastavku razotkrivamo najčešće mitove o antidepresivima i objašnjavamo kako oni zapravo djeluju – kako biste svoje odluke o mentalnom zdravlju temeljili na točnim informacijama.

Mit #1: Antidepresivi samo povećavaju razinu serotonina

Jedno od najčešćih pojednostavljenja je da antidepresivi “pojačavaju serotonin” u mozgu. Iako je to djelomično točno – posebno kod SSRI lijekova – mehanizam djelovanja je znatno složeniji.

Istraživanja pokazuju da antidepresivi djeluju na više sustava neurotransmitera te potiču neuroplastičnost i neurogenezu – odnosno sposobnost mozga da se prilagodi i stvara nove moždane stanice.

Ukratko, antidepresivi ne ispravljaju samo jednu “kemijsku neravnotežu”, već stvaraju povoljnije uvjete za oporavak mozga od depresije.

Mit #2: Antidepresivi mijenjaju osobnost

Mnogi se boje da će uzimanjem antidepresiva izgubiti sebe ili postati emocionalno “otupjeli”. No, svrha terapije nije promjena osobnosti, već ublažavanje simptoma depresije – tuge, umora, beznađa – kako biste se ponovno osjećali kao vi.

Iako neki korisnici mogu osjetiti tzv. emocionalno otupljenje, to nije pravilo. Ako osjetite takve nuspojave, važno je razgovarati s liječnikom o mogućim prilagodbama terapije.

Mit #3: Antidepresivi izazivaju ovisnost

Strah od ovisnosti često je razlog za izbjegavanje terapije. No, važno je razlikovati fizičku ovisnost od pojma “ovisnosti” kako ga poznajemo kod alkohola ili droga.

Antidepresivi ne izazivaju želju za povećanjem doze, ne uzrokuju euforiju i ne vode kompulzivnom ponašanju. Iako nagli prekid uzimanja nekih lijekova može izazvati tzv. sindrom ukidanja (simptome slične apstinenciji), to nije isto što i ovisnost. Zato se terapija uvijek prekida postupno i uz liječnički nadzor.

Mit #4: Antidepresivi su brzo rješenje za loše raspoloženje

Mnogi očekuju trenutno olakšanje nakon početka uzimanja antidepresiva, no njihov učinak se obično razvija tijekom nekoliko tjedana. Oni nisu hitna pomoć, već dio dugoročnog plana liječenja.

Uspješan oporavak od depresije najčešće uključuje kombinaciju više elemenata – psihoterapiju, promjene u životnom stilu, podršku okoline i – kad je potrebno – farmakološku terapiju. Antidepresivi mogu biti izuzetno korisni, ali nisu jedino rješenje.

Mit #5: Svi imaju iste nuspojave

Razgovori o nuspojavama često zvuče kao da svi doživljavaju isto iskustvo. No, reakcije na antidepresive variraju od osobe do osobe, ovisno o genetici, dobi, metabolizmu i drugim lijekovima koje uzimate.

Nuspojave poput mučnine, promjena apetita ili poremećaja sna mogu se pojaviti kod nekih osoba, dok drugi ne osjete ništa. Ako jedan lijek ne odgovara, postoje mnoge druge opcije, a većinu nuspojava moguće je kontrolirati uz pomoć stručnjaka.

Zašto su točne informacije ključne?

Liječnici, farmaceuti i stručnjaci za mentalno zdravlje vaši su saveznici u borbi protiv dezinformacija. Oni vam mogu pomoći razumjeti sve dostupne opcije, postaviti realna očekivanja i pronaći terapiju koja odgovara vašim individualnim potrebama.

Depresija nije isto što i loš dan – to je ozbiljno zdravstveno stanje, slično kao dijabetes ili karcinom. Mozak, baš kao i bilo koji drugi organ, može prestati funkcionirati optimalno i tada mu je potrebna stručna pomoć.

No, važno je zapamtiti da nije svatko tko se osjeća loše klinički depresivan, niti će svakome ista terapija pomoći. Zato je personalizirani pristup, uz pouzdane informacije i podršku stručnjaka, ključan korak prema ozdravljenju.

Pročitajte i ove članke: