U listopadu su milijuni Amerikanaca propustili priliku svjedočiti sjevernom svjetlu i rijetkoj kometi. Zbog svjetlosnog onečišćenja, čak su i oni koji su znali za te događaje imali poteškoća vidjeti ih, osim ako nisu pronašli tamna područja i prilagodili oči.

Svjetlosno onečišćenje samo se pojačava, pri čemu se noćno nebo Sjeverne Amerike svake godine posvjetljuje za otprilike 10 % od 2011. Sve više dokaza povezuje ovo rastuće osvjetljenje s nizom zdravstvenih rizika, uključujući rak, srčane bolesti, dijabetes, Alzheimerovu bolest, pa čak i smanjenu kvalitetu sperme, iako točni razlozi za te poveznice ostaju nejasni.

Dr. John Hanifin, zamjenik direktora Programa za istraživanje svjetla na Sveučilištu Thomas Jefferson, objasnio je za WebMD da gubitak prirodnog kontrasta između dana i noći narušava ljudsku fiziologiju.

Učinci na san i zdravlje

Razni čimbenici utječu na kvalitetu sna, od izloženosti ekranima do vremena obroka. Oko 80 % Sjevernoamerikanaca ne može vidjeti Mliječnu stazu zbog svjetlosnog onečišćenja.

Gradski izvori svjetla, uključujući jarke farove, osvijetljene zgrade, reklamne ploče i ulične svjetiljke, ne utječu samo na gradove, već njihovo djelovanje doseže i do ruralnih područja. U zatvorenom prostoru električno osvjetljenje i plava svjetlost s ekrana povezani su s poremećajima sna.

Izloženost vanjskoj svjetlosti također igra važnu ulogu u našem zdravlju, jer “svaki foton je važan”, prema dr. Hanifinu.

Zdravstveni rizici povezani sa svjetlosnim onečišćenjem

Studija iz 2024. koja je koristila satelitske podatke o noćnom osvjetljenju za više od 13.000 ljudi pokazala je da su oni koji žive u najsvjetlijim područjima noću imali 31 % veći rizik od visokog krvnog tlaka.

Druga studija iz Hong Konga je zabilježila 29 % veći rizik od smrti zbog srčanih bolesti u jako osvijetljenim područjima, dok je treća studija povezala izloženost svjetlu sa 17 % većim rizikom od cerebrovaskularnih bolesti, uključujući moždani udar.

Čak i nakon što su uzeti u obzir zagađenje zraka, buka i ograničena vegetacija, poveznice sa zdravstvenim problemima su ostale. Istraživanja su povezala izloženost svjetlu noću s nekoliko bolesti:

• rak dojke – studija s više od 100.000 učiteljica u Kaliforniji otkrila je 12 % veći rizik u područjima s najviše svjetlosnog onečišćenja
• Alzheimerova bolest – nedavne studije su pokazale da je izloženost vanjskoj svjetlosti noću snažnije povezana s Alzheimerom nego čimbenici rizika poput alkohola ili pretilosti
• dijabetes – osobe u jako osvijetljenim područjima imaju 28 % veći rizik od dijabetesa; istraživači u Kini procjenjuju da bi svjetlosno onečišćenje moglo biti povezano s devet milijuna slučajeva dijabetesa.

Kako izloženost svjetlu utječe na tijelo?

Izloženost svjetlu noću, bilo u zatvorenom ili na otvorenom, remeti cirkadijalne ritmove, povećava upalu, utječe na diobu stanica i smanjuje melatonin, hormon koji pomaže u snu i regulira imunološki sustav. Čak i minimalna svjetlost, poput one na prigušenoj ulici, može značajno smanjiti razinu melatonina.

Noćno svjetlo utječe na različite životinje i ljude ometanjem cirkadijalnih ritmova. Svaka stanica u tijelu ima unutarnji sat koji se sinkronizira s glavnim satom u hipotalamusu u mozgu. Svjetlost u krivo vrijeme ometa te satove, što utječe na procese poput otpuštanja hormona, a to može utjecati na kontrolu šećera u krvi i otpuštanje inzulina.

Melatonin, ključan za san i kontrolu upale, opada kad je izložen svjetlu, što omogućuje rast stanica raka. Dokazano je da smanjenje melatonina, povezano s povećanim estrogenom, također može objasniti povezanost između noćne izloženosti svjetlu i raka dojke.

Smanjenje izloženosti svjetlu

Nisu svi jednako osjetljivi na svjetlost noću. Kod nekih ljudi melatonin opada već pri minimalnom svjetlu, dok drugi trebaju znatno jaču izloženost. Za smanjenje učinaka svjetlosnog onečišćenja korisno je zamračiti spavaće sobe, izbjegavati ekrane, koristiti zavjese koje ne propuštaju svjetlost, pa čak i razmotriti sadnju drveća ili podržavanje inicijativa poput Međunarodne udruge za tamno nebo.

Jednostavne promjene, poput prigušivanja svjetla i izbjegavanja izloženosti vanjskoj svjetlosti kasno navečer, mogu smanjiti rizike. Nedavne smjernice sugeriraju najviše jedan luks svjetla u spavaćim sobama, što je ekvivalent sjaju svijeće s udaljenosti od metra.

Napori za očuvanje noćne tame također bi omogućili ljudima uživanje u zvjezdanom nebu, što prema nekim studijama može potaknuti pozitivne emocije i osjećaj povezanosti. 

Pročitajte i ove članke:

• Cirkadijalni ritam: Brojna istraživanja ukazuju na velike štetne razmjere kada je poremećen! Psihologinja otkriva o čemu je riječ
• Svjetlosno zagađenje povećava rizik od ove bolesti
• Ovo smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Znanstveno dokazano!

Prejedanje i mindfulness: Pet alata koji pomažu

• Ivana Kurtov
• 7 min čitanja

• istraživanje
• noćno svjetlo i bolesti
• svjetlosno onečišćenje