Multipla skleroza (MS) je kronična, progresivna, demijelinizirajuća bolest mozga i leđne moždine (središnjeg živčanog sustava). Kod MS-a imunološki sustav napada zaštitni omotač (mijelin) koji prekriva živčana vlakna i uzrokuje probleme u komunikaciji između mozga i ostatka tijela. Na kraju bolest može uzrokovati trajno oštećenje ili propadanje živčanih vlakana.

Znakovi i simptomi MS-a uvelike se razlikuju od bolesnika do bolesnika i ovise o mjestu i težini oštećenja živčanih vlakana u središnjem živčanom sustavu. Neki ljudi s teškim MS-om mogu izgubiti sposobnost samostalnog hodanja ili kretanja. Druge osobe mogu doživjeti duga razdoblja remisije bez ikakvih novih simptoma, ovisno o vrsti MS-a koju imaju.

Ako se pitate je li multipla skleroza izlječiva, imajte na umu da ne postoji lijek za multiplu sklerozu. Međutim, postoje tretmani koji pomažu ubrzati oporavak od napada, modificirati tijek bolesti i kontrolirati simptome.

Nacionalni dan oboljelih od multiple skleroze obilježava se 26. rujna. Službeno proglašenje tog datuma donio je Hrvatski sabor 2015. godine, čime su bolesnici dobili priznanje za svoje postojanje u zajednici i društvu.

Kada su u pitanju multipla skleroza i životni vijek, evo više informacija.

Životni vijek s multiplom sklerozom

Prema studiji koju je objavila Američka akademija za neurologiju, ljudi s multiplom sklerozom živjeli su u prosjeku 7,5 godina kraće od onih bez MS-a. Studija, u kojoj je sudjelovalo oko 34.000 ljudi, uključujući 5.800 oboljelih od MS-a, pokazala je da ljudi s tom bolešću u prosjeku žive 75,9 godina. U međuvremenu, oni bez MS-a doživjeli su prosječnu dob od 83,4 godine (multipla skleroza – smrtnost).

Multipla skleroza i životni vijek – čimbenici koji ga određuju

Koji čimbenici određuju koliko dugo netko može živjeti s MS-om? Budući da bolest može postupno uništiti živčane signale između mozga i ostatka tijela, može dovesti do povećanja invaliditeta i nepokretnosti. Ti problemi mogu dovesti do razornih komplikacija.

Multipla skleroza – posljedice

Komplikacije MS-a činile su gotovo polovicu smrti ljudi kojima je dijagnosticirana bolest. One mogu uključivati:

• uobičajene infekcije
• upale pluća
• dekubituse
• infekcije mokraćnog sustava.

Slično tome, 60-godišnja longitudinalna populacijska studija koju je provodio Odjel za neurologiju Norveškog centra za izvrsnost u multipli sklerozi istraživala je preživljenje i uzroke smrti u 60-godišnjem praćenju pacijenata s MS-om u usporedbi s općom populacijom.

Rezultati su otkrili sedam godina kraći životni vijek i gotovo trostruko veću smrtnost kod osoba s MS-om u usporedbi s općom populacijom. Porast preživljenja u MS-u primijećen je tijekom cijelog razdoblja promatranja. Medijan očekivanog životnog vijeka bio je 74,7 godina za osobe s MS-om i 81,8 godina za opću populaciju – 77,2 godine za žene s MS-om i 72,2 godine za muškarce s MS-om.

Više od pola ispitanika umrlo je od komplikacija multiple skleroze, a nakon toga kao uzroci smrti slijede cerebrovaskularne bolesti, respiratorne infekcije i suicid.

Multipla skleroza i životni vijek – kada je kraći?

Osim toga liječi li se osoba ili ne, drugi čimbenici mogu igrati ulogu u životnom vijeku kod MS-a. Očekivani životni vijek u MS-u može biti kraći kada je:

• starost veća od 40 godina kada su simptomi započeli
• prisutno više od dva napada unutar dvije godine od dijagnoze
• na početku MS-a prisutno više simptoma koji utječu na kontrolu mjehura, pokretljivost ili mentalno zdravlje
• zahvaćenost simptoma u raznim dijelovima tijela
• veliki broj lezija na mozgu ili moždanom deblu na magnetskoj rezonanciji (MR) kada je dijagnosticirana MS
• prisutno više recidiva ili su česti
• ocjena veća od 1,5 na proširenoj ljestvici statusa invaliditeta (EDSS) nakon drugog recidiva.

Određene promjene u načinu života mogu pomoći pacijentima s MS-om da bolje upravljaju svojom bolešću. To može uključivati:

• prestanak pušenja
• vježbanje
• mršavljenje
• smanjenje stresa.

Rano liječenje može produljiti životni vijek. Nedavna istraživanja također su otkrila da rano liječenje može smanjiti šanse za razvoj invaliditeta. Primjerice, jedna nedavna studija je otkrila da su ljudi koji su bili liječeni terapijom koja modificira bolest unutar prvih šest mjeseci od pojave simptoma imali 45 % manju vjerojatnost da će postati umjereno onesposobljeni kako je bolest napredovala.

Multipla skleroza je doživotna bolest, a manifestacije bolesti značajno se razlikuju od osobe do osobe. Kod nekih ljudi s MS-om bolest uzrokuje značajan invaliditet nedugo nakon što su se pojavili simptomi, dok drugima mogu proći desetljeća, a da se uopće ne razviju simptomi koji im bitno ometaju svakodnevni život.

Uz modernu skrb većina pacijenata zadržava priličan stupanj mobilnosti tijekom svojeg života. Procjenjuje se da oko dvije trećine pacijenata još uvijek može hodati nekih 20 godina nakon postavljanja dijagnoze, iako će nekima možda trebati potpomognuti uređaji, kao što su oslonci za pomoć pri hodanju ili sprave za kretanje koji se povremeno koriste radi uštede energije i izbjegavanja umora.

Pročitajte i ove članke:

• Prvi znakovi multiple skleroze: Što je CIS epizoda?
• Problemi multiple skleroze o kojima se rijetko govori
• “Moja nevidljiva multipla skleroza”: Pet žena iskreno o onome što drugi ne vide, a tu je.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Otkrila je njegova supruga

Bruce Willis je imao ovaj rani simptom demencije?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• je li multipla skleroza izlječiva
• multipla skleroza - posljedice
• multipla skleroza - smrtnost
• multipla skleroza i životni vijek
• životni vijek s multiplom sklerozom