Moderna kultura obično promiče ideju dijeljenja dnevnih obroka u tri velika segmenta – doručak, ručak i večeru – za optimalno zdravlje, ukorijenjenu u kulturnim normama i ranim epidemiološkim studijama. Međutim, promjena perspektive koju su stručnjaci napravili posljednjih godina ukazuje na to da bi manji, češći obroci mogli biti korisniji za prevenciju kroničnih bolesti i mršavljenja. To je dovelo do rastućeg trenda uzimanja više malih obroka tijekom dana.

Zagovornici pristupa malih, čestih obroka tvrde da isti može povećati osjećaj sitosti, potaknuti metabolizam, održati razinu energije, stabilizirati šećer u krvi i spriječiti prejedanje. Dok neke studije podržavaju ove tvrdnje, druge ne pokazuju značajne prednosti, a neka istraživanja čak sugeriraju da bi tri veća obroka mogla biti korisnija.

Učestalost obroka i kronična bolest

Rane epidemiološke studije pokazuju da povećana učestalost obroka može poboljšati razinu lipida u krvi i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Neka istraživanja pokazuju da oni koji jedu male, česte obroke pokazuju bolje razine kolesterola. Međutim, ključno je napomenuti da su ovo opservacijske studije koje pokazuju povezanost, a ne uzročnost.

Učestalost obroka i gubitak težine

Tvrdnja da češći obroci pomažu u mršavljenju nije uvjerljiva. Studije koje su uspoređivale tri obroka u odnosu na šest manjih, češćih obroka nisu pokazale razliku u potrošnji energije i gubitku tjelesne masnoće. U nekim je slučajevima povećana učestalost obroka dovela do viših razina gladi. Odnos između učestalosti obroka i sastava tijela USDA smatra nedovoljnim zbog nedosljednosti u trenutnim dokazima.

Potiču li česti obroci metabolizam?

Suprotno uvriježenom mišljenju, učestalost obroka možda neće imati značajnu ulogu u ubrzavanju metabolizma. Neka istraživanja čak sugeriraju da manji broj većih obroka može konkretnije povećati toplinski učinak hrane nego česti obroci.

Učestalost obroka i sportska izvedba

Dok su dokazi za povećanu učestalost obroka u općoj populaciji mješoviti, neki stručnjaci tvrde da bi sportaši mogli imati koristi od malih, čestih obroka za podršku performansama, gubitku masnoće i sastavu tijela.

Kvaliteta prehrane

Učestalost obroka povezana je s boljom kvalitetom prehrane, pri čemu je veća vjerojatnost da će pojedinci koji jedu tri obroka dnevno imati veći unos nutritivno bogate hrane i manje natrija i dodanih šećera.

Je li jedan način bolji od drugog?

Nema značajnih dokaza koji podupiru jedan obrazac prehrane nad drugim. Nedostatak općeprihvaćene definicije obroka ili međuobroka komplicira rezultate istraživanja.

Tko bi trebao jesti male, česte obroke?

Određene populacije, kao što su one koje rano osjećaju sitost, pokušavaju dobiti na težini ili se muče s gastrointestinalnim problemima, mogu imati koristi od 6 – 10 malih, čestih obroka.

Tko bi trebao jesti par većih obroka?

Pojedinci koji se bore s kontrolom porcija, pažljivim jedenjem ili onima koji vode užurban način života odgovarati će tri veća obroka dnevno.

Najbolja prehrana za optimalno zdravlje

Dok su dokazi o učestalosti obroka različiti, dobro uravnotežena prehrana bogata hranjivim tvarima podržava optimalno zdravlje. To uključuje konzumaciju voća, povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih proteina, zadržavanje unutar kalorijskih potreba i ograničavanje dodanih šećera i nezdravih masnoća.

Iako su dokazi neuvjerljivi u pogledu učestalosti obroka, i mali česti obroci i veći obroci mogu ponuditi zdravstvene prednosti kada su dio uravnotežene prehrane.

Pročitajte i ove članke:

• Kada jesti? Nutricionistica otkriva koliko je zapravo važno vrijeme obroka
• Ne krivite sebe! Nutricionistica otkriva zašto plan prehrane ne funkcionira i kako trajno promijeniti svoje prehrambene navike
• Kako voditi dnevnik prehrane? Nutricionistica otkriva jesu li aplikacije korisne i na što trebate obratiti pažnju.

• broj obroka
• istraživanja
• Učestalost obroka

Učitaj više izvora