80 % preuranjenih smrti se može spriječiti malim promjenama

Simptomi srčanih problema: Ubijaju više od 20,5 milijuna ljudi svake godine! Liječnik otkriva koje tegobe upućuju na to da je u pitanju srce

Budite prvi i komentirajte!
4 min čitanja

Hrvoje Pinoza

dr. med.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su svjetski ubojica broj jedan. Stanja koja utječu na srce ili krvne žile – poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca – ubijaju više od 20,5 milijuna ljudi svake godine.

Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna. Ovogodišnja kampanja usmjerena je na poznavanje vlastitih srca u smislu edukacije oko bolesti koje su svugdje oko nas te pogađaju ljude koje poznajemo i naše bližnje. Edukacija i prevencija su ključ, a cilj je spustiti broj umrlih i oboljelih od ovih bolesti.

Postoji nada jer 80 % preuranjenih smrti od KVB-a se može spriječiti malim promjenama u načinu života. Riječ je o tome što jedemo i pijemo, koliko vježbamo i kako upravljamo stresom.

U nastavku doznajte koji su najčešći problemi sa srcem i koji su simptomi srčanih problema.

Simptomi srčanih problema

Simptomi srčanih problema ne smiju se zanemarivati. Srčani problemi predstavljaju niz stanja koja imaju veze sa srcem, a to su:

bolest krvnih žila, kao što je bolest koronarnih arterija
nepravilni otkucaji srca (aritmije)
zatajenje srca
srčani problemi s kojima se rađa (urođene srčane mane)
bolest srčanog mišića
bolest srčanih zalistaka.

Bolest koronarnih arterija

Bolest koronarnih arterija je uobičajeno stanje srca koje pogađa glavne krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić. Naslage kolesterola (plakovi) u srčanim arterijama obično su uzrok bolesti koronarnih arterija. Nakupljanje ovih plakova naziva se ateroskleroza.

Ateroskleroza smanjuje protok krvi u srcu i drugim dijelovima tijela. Može dovesti do srčanog udara, bolova u prsima (angine) ili moždanog udara.

Simptomi bolesti koronarnih arterija mogu biti različiti za muškarce i žene. Muškarci češće imaju bol u prsima, a žene druge simptome zajedno s nelagodom ili pritiskom u prsima, kao što su otežano disanje, mučnina i ekstremni umor.

Simptomi bolesti koronarnih arterija su:

bol u prsima, stezanje u prsima, pritisak u prsima i nelagoda u prsima (angina)
kratak dah
bol u vratu, čeljusti, grlu, gornjem dijelu trbuha ili leđima
bol, utrnulost, slabost ili hladnoća u nogama ili rukama ako su krvne žile u tim tjelesnim područjima sužene.

Nepravilni otkucaji srca – aritmije

Aritmija je abnormalan rad srca. Aritmije mogu početi u različitim dijelovima srca i novi ritam može biti prebrz, prespor ili samo nepravilan. U normalnim uvjetima srce kuca na organiziran, koordiniran način. Problemi s različitim dijelovima srca – ili čak krvlju koju srce pumpa – mogu utjecati na ritam srca.

Neke vrste aritmija su bezopasne i ne zahtijevaju liječenje, dok druge predstavljaju opasnost od srčanog zastoja. Mnoge su između ove dvije krajnosti.

Simptomi srčane aritmije mogu uključivati:

bol u prsima ili nelagoda
vrtoglavica
nesvjestica ili osjećaj blizu nesvjestici
osjećaj lupanja srca
ošamućenost
ubrzani otkucaji srca
kratak dah
spori otkucaji srca.

Zatajenje srca

Zatajenje srca dugoročno je stanje u kojem srce ne može pumpati krv dovoljno dobro da zadovolji potrebe organizma. Srce radi, ali budući da ne može podnijeti količinu krvi koju bi trebalo, krv se nakuplja u drugim dijelovima tijela. Većinu vremena skuplja se u plućima, nogama i stopalima. Simptomi zatajenja srca su:

kratak dah
buđenje noću bez daha
bol u prsima
lupanje srca
umor prilikom napora
oteklina u gležnjevima, nogama i trbuhu
debljanje
noćno mokrenje
suhi kašalj
pun (napuhan) želudac
gubitak apetita
mučnina.

Urođene srčane mane

Kongenitalna srčana mana nastaje kada se srce ili krvne žile u blizini srca ne razvijaju normalno prije rođenja. To može dovesti do poremećaja u protoku krvi do srca ili od srca, što može imati razne posljedice za organizam. Ozbiljne urođene srčane mane obično se primjećuju ubrzo nakon rođenja. Simptomi kongenitalnih srčanih mana mogu biti:

blijedo siva ili plava koža ili usne (cijanoza)
oteklina u nogama, području trbuha ili područjima oko očiju
kod dojenčeta otežano disanje tijekom hranjenja, što dovodi do slabog rasta i razvoja.

Manje ozbiljne urođene srčane mane često se dijagnosticiraju tek kasnije u djetinjstvu ili tijekom odrasle dobi.

Simptomi urođenih srčanih mana koje obično nisu odmah opasne po život uključuju:

nedostatak daha tijekom vježbanja ili aktivnosti
umor tijekom manjeg vježbanja ili fizičke aktivnosti
oticanje ruku, gležnjeva ili stopala.

Bolest srčanog mišića

Kardiomiopatija je bolest srčanog mišića koja srcu otežava pumpanje krvi u ostatak tijela. Može dovesti do zatajenja srca. Rani stadiji kardiomiopatije možda neće uzrokovati primjetne simptome, no kako se stanje pogoršava, simptomi mogu biti:

vrtoglavica i nesvjestica
umor
osjećaj nedostatka daha tijekom aktivnosti ili u mirovanju
osjećaj nedostatka daha noću kada pokušavate spavati ili se budite bez daha
nepravilni otkucaji srca koji se osjećaju brzo, lupanje ili lepršanje
natečene noge, gležnjevi ili stopala.

Bolest srčanih zalistaka

Bolest srčanog zaliska odnosi se na bilo koje od nekoliko stanja koja sprječavaju ispravan rad jednog ili više zalistaka u srcu.

Ako se ne liječi, bolest srčanog zaliska može uzrokovati da srce radi više, što može smanjiti kvalitetu života, pa čak i biti opasno po život.

Srce ima četiri zaliska – aortne, mitralne, plućne i trikuspidne ventile. Otvaraju se i približavaju se kako bi pomicali krv kroz srce. Mnoge stvari mogu oštetiti srčane zaliske. Srčani zalistak može se suziti (stenoza), procuriti (regurgitacija ili insuficijencija) ili nepravilno zatvoriti (prolaps).

Ovisno o tome koji zalistak ne radi ispravno, simptomi bolesti srčanog zaliska obično su: