I opet je došao onaj vikend u godini u kojem će nas vrijeme darovati dodatnim satom sna, a vjerojatno će se mnogi složiti da nam toga uvijek nedostaje. Da bismo se prilagodili godišnjem dobu i da bismo uskladili organizam s vanjskim promjenama, pomicanje sata dvaput godišnje čini se kao dobra ideja. No, stručnjaci koji se bave zdravstvenim čimbenicima spavanja nisu toliko sigurni da je to najbolji razlog pomicanja sata ističući razne zdravstvene posljedice kao glavni problem ove prakse.

Pomicanje sata – zimsko računanje vremena 2023.

Iako se već neko vrijeme vode rasprave o ukidanju ovih vremenskih promjena, još uvijek nismo došli do najpametnijeg zaključka. Naime, stručnjaci su posebno zabrinuti za mijenjanje sata (odnosno vraćanje sata) u ožujku s obzirom na to da organizam tada gubi jedan sat sna, što može biti priličan zdravstveni šok, posebno za osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti.

Međutim, čini se da je pomicanje satova i u jesen također problematično. Studije su pokazale da postoji porast depresije, tjeskobe, ali i suicidalnih misli kada dolazi do ovih vremenskih promjena. U danima i tjednima nakon pomicanja sata istraživači su primijetili porast prometnih nesreća i srčanih udara, posebno među starijima i onima koji boluju od nekih kroničnih bolesti.

Važno je napomenuti da ove promjene nisu uzrok problema s mentalnim zdravljem, ali mogu pogoršati postojeće poteškoće. Pojedincima koji su osjetljiviji na depresivne i anksiozne okidače ova promjena sata može teško pasti, uzevši u obzir i okolišne čimbenike. Također, može pridonijeti razvoju sezonskog afektivnog poremećaja. 

Poremećaji spavanja i raspoloženja su najčešće izraženi tijekom dana u godini kada se pomiče sat, a povezani su s ranijim zalaskom sunca, manjkom dnevne svjetlosti i nedostatkom aktivnosti na otvorenom uzimajući u obzir da sunčeva svjetlost dokazano potiče lučenje neurotransmitera koji popravljaju i stabiliziraju raspoloženje.

Pomicanje sata – ukidanje?

Uz sve navedene faktore koji mogu stvarati poteškoće, pomicanje sata najveći je problem zato što remeti prirodni cirkadijalni ritam osobe, tj. osnovne funkcije tijela koje se odvijaju u 24-satnom ciklusu spavanja i budnosti i koje utječu na to kada se osjećamo umorno, kada zaspimo i kada se budimo. No, to je i dalje gore kada gubimo sat spavanja, a ne kada ga dobivamo, kao što je slučaj tijekom jeseni.

Iako je u pitanju samo jedan sat promjene, može imati značajan utjecaj na raspoloženje i povećati tjeskobna i depresivna stanja. Pritom može značajno oslabiti kognitivne funkcije, smanjiti pažnju i koncentraciju te utjecati na poteškoće s rasuđivanjem i donošenjem odluka. Problem koji se također događa je raniji zalazak sunca, što za većinu radnog naroda (čije je osmosatno radno vrijeme najčešće gotovo tek oko 17 sati) znači da će sunce već nestati kada završe s radnim vremenom.

Kada smo manje izloženi sunčevoj svjetlosti, raspoloženje se pogoršava, optimalna energija snižava, a gubitak poslijepodnevne svjetlosti također utječe na smanjenje vremena koje ljudi provode vani u druženjima i aktivnostima na otvorenom. Nadalje, vrijeme provedeno u zatvorenom češće provodimo u pasivnim aktivnostima, sjedenju, ležanju ili gledanju u ekrane.

Kako se pripremiti za pomicanje sata?

Imajući na umu probleme koji se mogu pojaviti zbog pomicanja sata, organizam je moguće pripremiti da što manje osjeti razliku koja će se dogoditi. Usklađivanje unutarnjeg ritma spavanja s vanjskim svjetlosnim faktorima je proces koji uvelike ovisi o našim dnevnim životnim navikama i načinu života.

Raniji odlazak na spavanje i postepeno ranije buđenje također može olakšati prijelaz na zimsko računanje vremena i tako prilagoditi prirodni unutarnji ciklus spavanja i budnosti. Za sve one koji osjećaju da ih promjena vremena značajnije pogađa, preporučuje se izbjegavanje vožnje rano ujutro, kako bi se smanjio broj prometnih nesreća, i korištenje javnog prijevoza.

Prilagođavanje rasporeda spavanja nekoliko dana ranije i provođenje jutarnjih razdoblja na otvorenom, kako bi se nadoknadila dnevna svjetlost, su samo neki od načina kojima se mogu nadoknaditi gubici u kasnim popodnevnim satima zbog ranijih zalazaka sunca. Također je preporuka izbjegavanje kofeinskih napitaka najmanje 6 – 8 sati prije odlaska na spavanje, kao i smanjenje provođenja vremena ispred ekrana minimalno 2 – 3 sata prije odlaska na spavanje.

Fizička aktivnost je također veliki benefit za ovakve promjene. Redovita tjelovježba snažno djeluje protiv depresivnih raspoloženja, a svakodnevno kretanje (barem 30 minuta dnevno) je već dovoljno da se osjeti značajna razlika.

Pročitajte članak “Tjelesno vježbanje i zdravlje: Psihologinja otkriva kako utječe na mentalno zdravlje i 5 savjeta za motivaciju“.

VAŽNO JE ZNATI! Spavanje je jako važno za cjelokupno psihofizičko funkcioniranje pojedinca, stoga uvijek imajte na umu da važne odluke i poslove ne obavljate nakon neprospavanih noći jer su kognitivne funkcije prilično oslabljene. Ako inače imate problema s usnivanjem i jutarnjim buđenjem, ono vjerojatno nije povezano s pomicanjem sata nego nekim drugim zdravstvenim disbalansom. Potražite pomoć liječnika i promijenite životne navike kako biste unaprijedili kvalitetu spavanja!

Pročitajte i članke:

• Poremećaji spavanja: Ima ih čak 1/3 odraslih! Psihologinja otkriva što sve remeti san, koji simptomi upućuju na poremećaj i što učiniti
• Suplementi za spavanje: Kvalitetan san postao je pravi izazov današnjice! Imamo popis dodataka prehrani koji će vam pomoći da se naspavate
• Čaj za spavanje: Neka jedna šalica postane navika! Ovo su najbolji čajevi za spavanje koji će vas opustiti i uspavati.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ima ih više od 200!

Za ove simptome dugog COVID-a još niste čuli!

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• cirkadijalni ritam
• depresija
• manjak sunčeve svjetlosti
• pomicanje sata
• poremećaji spavanja i raspoloženja
• savjeti
• ukidanje pomicanja sata
• zimsko računanje vremena