Eko anksioznost: Što kada tjeskoba nadjača brigu o budućnosti Zemlje?
- Budite prvi i komentirajte!
- 5 min čitanja
Eko anksioznost (ekološka anksioznost ili klimatska anksioznost) odnosi se na kronični strah i zabrinutost od ekološke propasti. Može se javiti uslijed povećanog rizika od ekstremnih klimatskih uvjeta i zabrinutosti za buduće generacije. U različitim omjerima pogađa jako veliki dio ljudi, a istraživanja upućuju na to da su posebno podložni mladi. U nastavku ćete saznati kako prepoznati eko anksioznost i kako umanjiti osjećaje brige i straha.
Više o utjecaju klimatskih promjena na mentalno zdravlje pročitajte u članku “Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje – kakve tragove na našem mozgu ostavljaju posljedice klimatskih promjena?“.
Kako prepoznati eko anksioznost?
Eko anksioznost je poseban oblik anksioznosti koji se manifestira kroz strah i zabrinutost za Zemlju i buduće generacije uslijed klimatskih promjena. Eko anksioznost ne pogađa sve jednako te se osim straha mogu javiti razni drugi simptomi, kao što su:
- osjećaji bespomoćnosti, tuge, ljutnje i nesigurnosti oko budućnosti
- opsesivno razmišljanje o klimatskim promjenama
- osjećaji krivnje vezani uz vlastiti ekološki otisak.
Ovi simptomi mogu dovesti do razvoja ozbiljnijih fizičkih simptoma kao što su problemi s koncentracijom i spavanjem te promjene u apetitu uzrokovane zabrinutošću.
Eko anksioznost nije svrstana u Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje (DSM-5) i trenutno se ne može dijagnosticirati. Istraživanja upućuju na to da većina oblika eko anksioznosti i nisu kliničkog tipa, ali postoje slučajevi tzv. patološke eko anksioznosti. Ako pojedinac osjeća da anksioznost, neovisno čime izazvana, utječe na njegov svakodnevni život na način da nije u stanju obavljati svakodnevne radnje zbog toga, vrlo je važno obratiti se liječniku ili psihoterapeutu.
Više o ublažavanju osjećaja anksioznosti možete saznati u članku “Kako se riješiti anksioznosti? – 10 savjeta“.
Kako se nositi s osjećajima eko anksioznosti?
Prije svega, važno je prihvatiti da su strah i zabrinutost za budućnost Zemlje sasvim normalan odgovor na trenutne događaje i prijetnju koju predstavljaju klimatske promjene. Prema istraživanju provedenom 2016. godine u različitim europskim zemljama, 20 – 40 % (ovisno o zemlji) ispitanika iskazalo je “jaku zabrinutost” vezanu uz klimatske promjene. S obzirom na to da klimatske promjene predstavljaju pravu prijetnju Zemlji i ljudima, sasvim je normalno osjećati strah i nesigurnost. Unatoč tome, postoje načini na koje možete umanjiti te negativne osjećaje.
Informirajte se
Anksioznost se može javiti iz straha od nepoznatog te uslijed izrazito negativnih naslova koje često viđamo o klimi. Informiranje o tome što se događa i što mi kao pojedinci možemo poduzeti kako bismo umanjili utjecaj klimatskih promjena može umanjiti osjećaje neizvjesnosti, bespomoćnosti i straha.
S druge strane, ako se anksioznost javlja zbog pretjeranog čitanja i informiranja o ovoj temi, korisno bi bilo limitirati čitanje sadržaja na temu klimatskih promjena. To možete napraviti na način da ograničite vrijeme čitanja takvog sadržaja (npr. pola sata dnevno) ili količinu (npr. jedan članak dnevno/tjedno).
Povežite se sa zajednicom
Pronađite udruge i grupe koje se bave aktivizmom povezanim s klimatskim promjenama i očuvanjem Zemlje te im se pridružite u njihovom radu. Povezivanje sa zajednicom na ovakav način može pružiti osjećaj podrške, ali i smanjiti osjećaje bespomoćnosti iz razloga što aktivno poduzimate radnje koje idu u korist očuvanju Zemlje.
Poduzmite radnje koje pozitivno utječu na klimu
Poduzimanje radnji kojima pozitivno utječemo na klimatske promjene uvelike može doprinijeti smanjenju osjećaja tjeskobe i bespomoćnosti.
Najefektivnije radnje za smanjenje utjecaja klimatskih promjena su:
- smanjenje konzumacije mesa i mliječnih proizvoda
- smanjenje bacanja hrane
- smanjenje upotrebe plastične ambalaže
- smanjenje upotrebe automobila.
Važno je zapamtiti da svatko od nas ima sposobnost i moć da utječe na klimatske promjene. Isto tako, važno je ne opterećivati se pokušajima dostizanja savršenstva u ovim radnjama, već poduzimati što više možemo, bez da se opteretimo.
Vrlo je važno da zajedno poduzimamo korake za smanjenje utjecaja klimatskih promjena, neovisno o tome koliko mali ti koraci bili. Od jednog “savršenog” zero-waste vegana puno je korisnija skupina ljudi koja svakodnevno zajedno ulaže nesavršene napore. Isto tako, važno je zapamtiti da naše ponašanje itekako utječe na ponašanje drugih te voditi primjerom.
Za informacije o radnjama koje čuvaju Zemlju pročitajte i sljedeće članke:
- Veganska prehrana – zamjene za namirnice životinjskog porijekla
- 10 promjena u kuhinji kojima čuvate Zemlju
- Kako napraviti plan prehrane? – zašto je korisno, strategije
- Vožnja bicikla – savjeti za gradsku vožnju.
Kako pomoći djeci i mladima s osjećajima eko anksioznosti?
Istraživanja upućuju na to da bi djeca i mladi mogli biti podložniji osjećajima eko anksioznosti. Istraživanje objavljeno 2021. godine u časopisu The Lancet Planetary Health pokazalo je da u uzorku od 10.000 djece i mladih iz različitih zemalja više od 50 % osjeća anksioznost, ljutnju i tugu oko klimatskih promjena.
Vrlo je važno pomoći im nositi se s tim osjećajima iz razloga što, za razliku od odraslih, djeca mogu naići na poteškoće u procesuiranju tako kompleksnih emocija. U nastavku se nalaze neki od načina na koji možete pomoći djeci i mladima koji osjećaju eko anksioznost.
- Razgovarajte s njima – razgovaranje s mladima o klimatskim promjenama iznimno je važno kako bi dobili ispravne informacije, ali i kako bi znali da su njihovi osjećaji normalni. Saslušajte njihove razloge za zabrinutost i pokušajte odgovoriti na pitanja koja imaju. Važno je saznati i odakle dobivaju informacije o klimatskim promjenama, tj. radi li se o kredibilnim izvorima ili sadržajima kojima je cilj samo zastrašivanje.
- Zajedno poduzmite radnje koje pozitivno utječu na klimu – kako bi mladima ojačali osjećaj da djeluju te umanjili osjećaje bespomoćnosti i straha, vrlo je važno potaknuti djecu i mlade da poduzimaju radnje koje pozitivno utječu na klimu i Zemlju. Educirajte ih koje radnje imaju najveći učinak te kao obitelj poduzmite te radnje. Osim što će mladima biti jednostavnije implementirati te radnje u život ako ih radite zajedno, pojačat ćete osjećaje povezanosti.
- Budite pozitivni – u moru negativnih i zastrašujućih informacija vezanih uz klimatske promjene i budućnost vrlo je važno ostati pozitivan. Pohvalite trud koji dijete ulaže u borbu protiv klimatskih promjena te istaknite koliko i najmanje promjene znače. Podsjetite ih na znanstvenike i druge stručnjake koji također rade na rješavanju problema te probudite osjećaje kolektivne učinkovitosti i zajedničkih napora uloženih u dostizanje ciljeva.
Možda će vas interesirati i sljedeći članci:
- Ekološka osviještenost – 6 pravila za početnike
- Zagađenje okoliša – kako zagađujemo okoliš i kako smanjiti zagađenje okoliša?
- Planet Zemlja – ima li budućnosti i kako zaštititi planetu Zemlju?
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA
- Nova Studio
- 1 min čitanja
- aktivizam
- eko anksioznost
- klimatske promjene
- radnje koje čuvaju Zemlju
- savjeti
- zabrinutost za budućnost Zemlje
- Coffey, Y. i sur. (2021). Understanding eco-anxiety: A systematic scoping review of current literature and identified knowledge gaps. The Journal of Climate Change and Health, 3, 100047.
- Hickman, C. i sur. (2021). Climate anxiety in children and young people and their beliefs about government responses to climate change: a global survey. The Lancet Planetary Health, 5(12), e863–e873.
- Clayton, S. (2020). Climate anxiety: Psychological responses to climate change. Journal of anxiety disorders, 74, 102263.
- Panu, P. (2020). Anxiety and the ecological crisis: An analysis of eco-anxiety and climate anxiety. Sustainability, 12(19), 7836.
- Steentjes, K. i sur. (2017). European Perceptions of Climate Change (EPCC): Topline findings of a survey conducted in four European countries in 2016.