Plastika – zašto razmisliti prije nego ju koristite?
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Svatko od nas je potrošač. Prilikom kupovine hrane, odjeće, poklona ili bilo čega drugoga, uvijek uz željeni predmet kupimo još nešto. Ta čudotvorna stvar, koja nas prati u stopu i nalazi se iza svakog ugla zove se – plastika.
Ne možemo prestati biti potrošači, ali možemo postati odgovorniji. Pročitajte tekst u nastavku i napokon se informirajte zašto biste trebali izbjegavati plastične proizvode.
Očigledan razlog – ima je puno
Prema procjenama znanstvenika, 8 milijardi kilograma plastike svake godine dođe u oceane. Plastika uđe u mora iz 192 zemlje koje imaju obalu. Dodatne podatke o količinama plastike pročitajte na stranicama Ocean Conservatory.
Plastika čini masovan otpad
Predmeti kao što su plastična ambalaža, vrećice i boce svakodnevno se bacaju, te završe na odlagalištima otpada, ali i u šumama, potocima, morima i oceanima diljem svijeta.
Bez obzira na to što se neki od tih predmeta mogu reciklirati, rast konzumiranja plastike i njeno neadekvatno odlaganje nadilaze trud za recikliranjem i ponovnu uporabu plastike.
Ne razgrađuje se
Plastika nije biorazgradiva, već se razgrađuje svjetlom. U stvarnosti, većina plastike nikada ne nestane, već postane ‘plastična prašina’.
Kada se predmeti kao što su plastične vrećice raspadnu, odmah upiju i otpuste toksine koji zagađuju tlo i vodu, te štete životinjama koje ih progutaju. Nema pobjede prilikom recikliranja jer se i tada koriste velike količine energije. Bolje rješenje je smanjenje proizvodnje plastike, no ono se ne događa.
Opasnost je za vodeni svijet
U 1 kvadratnoj milji (2 590 000 km2) oceana pluta 46 000 komada plastike!
Zbog toga milijuni morskih ptica, kitova, tuljana, delfina, morskih kornjača i ostalih morskih životinja, ugibaju od plastičnih krhotina koje se nalaze u morima i oceanima. Plastiku životinje pojedu, ona završi u njihovim organizmima što često izaziva smrt. Plastika i plastično zagađenje imaju golem utjecaj na oceane i mora, stvarajući neravnotežu za okoliš.
Razmislite – ribe jedu komadiće plastike, koja se zbog nas našla u moru. Mi jedemo tu istu ribu!
Prenosi toksine
Uz to što se ne razgrađuje brzo, plastika se razgrađuje opasno. Mnogo plastike sadrži toksine, kao što su ftalati (esteri ftalatne kiseline i alifatskih alkohola), usporivači gorenja (grupa raznih kemikalija za usporavanje plamena) i BPA (industrijska kemikalija).
Plastika koja se razgrađuje otpušta i lakše apsorbira toksine, kao što su štetni pesticidi, DDT (insekticid), PCB (spoj klora) i PAH (organski zagađivač).
Podržava petrolejsku industriju
Proizvodnja plastike samo u SAD-u koristi 331 milijardi barela petroleja, što je jednako 5% nacionalne potrošnje petroleja u SAD-u. Proizvodnja petroleja i njegova upotreba šteti okolišu, jer zagađuje vodu i zrak.
Što možete učiniti?
Svakodnevno možete:
- smanjiti uporabu plastičnih vrećica i koristiti platnene,
- kupovati svježe namirnice, umjesto procesuiranih i zapakiranih,
- koristiti željeznih termosica ili staklene boce umjesto plastičnih,
- koristiti staklene spremnike hrane.
Sada možete:
- naučiti kako na kreativne načine ponovno upotrijebiti plastične vrećice,
- u komentarima podijeliti vlastite ideje za ponovnu uporabu plastičnih vrećica,
- uključiti se u programe sakupljanja otpada vaše lokalne zajednice,
- uključiti se u programe volontiranja u nekoj od zelenih oganizacija.
Pritisak na lokalne vlasti jednako je dobra odluka. Sigurno niste znali da je Irska korištenje plastičnih vrećica smanjila za 90% nakon što je povećala porez na njih za 37 centi, tj. 2.75 kune.
Neki od podataka iz teksta nalaze se na stranici Creeklife.
Pogledajte dokumentarce za dodatno informiranje:
- A plastic ocean,
- Addicted to Plastic,
- Bag It,
- ili neki od filmova s liste.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja