Planet Zemlja – ima li budućnosti i kako zaštititi planetu Zemlju?
- Budite prvi i komentirajte!
- 9 min čitanja
Planet Zemlja naš je jedini dom koji smo, nažalost, izbacili iz ravnoteže i sada si svatko od nas treba postaviti pitanje “Kako sačuvati planetu Zemlju?”. Sve dok mislimo da mi kao pojedinci ne možemo napraviti puno, i dalje će naš planet Zemlja patiti, a s njim i ostali nedužni stanovnici – biljke i životinje.
Ako se samo vi kao pojedinac odreknete plastičnih vrećica, zamislite koliko ste time spasili kornjača koje neće progutati tu vrećicu, kao i ptice koje se neće uplesti u vrećicu te polagano umirati u mukama. Svako bačeno smeće je ogromna opasnost za ionako brojne ugrožene vrste životinja.
Pročitajte članak “8 kreativnih ideja za ponovnu upotrebu plastičnih vrećica“.
Da biste zaista istinski brinuli o planeti Zemlji, najbolje je upoznati ovaj divan planet. Što više znamo o Zemlji, to ćemo se više povezati s njom i biti pažljiviji. Naš planet Zemlja traži malo – samo nekoliko izmjena dnevnih navika. I ono što je najvažnije, ne činimo to zbog Zemlje same, već zbog nas, mi odlučujemo u kakvom okolišu želimo živjeti.
Pročitajte članak “Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje – kakve tragove na našem mozgu ostavljaju posljedice klimatskih promjena?“.
Kada promijenimo svoje dnevne rutine i navike u smjeru zaštite Zemlje, vidjet ćemo da to ima i brojne prednosti i za naše zdravlje, a onda i za novčanik. Vodimo vas na put upoznavanja planeta Zemlje, a potom vas čekaju prijedlozi kako biti kotačić promjene za bolje danas i sutra.
Planeta Zemlja – sastav
Iako mi naš planet zovemo Zemljom, velika većina našeg planeta prekrivena je vodom. Naime, više od 70 % našeg planeta prekriveno je oceanima i morima. Zamislite koliko je još neistraženih dubina na našem planetu. Na Zemlji postoji život zahvaljujući Suncu i kisiku. Zemlja je treći planet po redu udaljen od Sunca i s prirodnim satelitom Mjesecom.
Naša planeta je stara otprilike 4,5 milijardi godina te sadrži nekoliko slojeva atmosfere:
- troposfera
- stratosfera
- mezosfera
- ionosfera
- egzosfera.
Troposfera je najdonji dio Zemljine atmosfere i obuhvaća sve vremenske prilike. Kako se povećava visina, tako se snižava temperatura. Stratosfera je poznata po ozonskom omotaču koji štiti svemirska zračenja.
Mezosfera je dio u kojem temperatura naglo opada, a ionosfera nosi naziv zbog iona – nabijenih čestica. Ionosfera se još naziva i “termosfera” zbog rasta temperature i polarne svjetlosti koja se stvara pod utjecajem Sunčevog svjetla. Egzosfera je prijelaz prema vakuumu.
Zemljina atmosfera sastavljena je od nekoliko vrsta plinova i to ponajviše dušika (više od 70 %), potom 21 % kisika i 1 % argona. Od svih nabrojanih “sfera” Zemlja spada i u kategoriju biosfere i hidrosfere. “Biosfera” znači da na planeti postoje životni oblici, a “hidrosfera” da na planeti ima vode. Ujedno, planet Zemlja je i jedini planet u Sunčevom sustavu na čijoj se površini nalazi voda.
Što se tiče Zemljine unutrašnjosti, i ona sadrži nekoliko slojeva:
- čvrsta vanjska kora
- plašt
- tekuća vanjska jezgra
- kruta unutrašnja jezgra.
Kora je debljine čak 5 – 35 km, čiji unutrašnji materijal izbija na površinu u obliku vulkana ili oceanskih pukotina. Granični dio između kore i omotača sastavljen je od Moho-sloja koji je dobio ime prema hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovičiću (Mohorovičićev diskontinuitet).
Nadalje, Zemlja sadrži više od 34 % željeza, više od 29 % kisika, a ostalo su još silicij, magnezij, nikal, sumpor i titanij. Površina Zemlje proteže se na više od 510 milijuna km².
Planet Zemlja – zanimljivosti
Naš planet Zemlja ima svoj astronomski simbol te je najveći planet u unutarnjim planetima, ali i najgušći u Sunčevom sustavu. Udaljena je od Sunca više od 149 milijuna kilometara.
U jednoj godini Zemlja napravi oko 940 milijuna kilometara te se oko svoje osi vrti prosječnom brzinom od 29,78 km/s. Zemlja se oko svoje osi vrti u smjeru od zapada prema istoku za što joj je potrebno 24 h. Pri tome se najbrže kreću točke na ekvatoru. Upravo je ta rotacija oko osi odgovorna za izmjenu dana i noći.
Zahvaljujući Zemljinoj rotaciji, ali i gravitacijskoj sili Sunca i Mjeseca, događaju se morske mijene: plima ili dizanje i oseka ili spuštanje. Tako plima i oseka uz valove i morske struje pokreću vodene površine. Međutim, kada je Mjesec u četvrti, tada su plima i oseka najslabije što se naziva “mrtvom četvrti”. Uređaj za bilježenje plime i oseke naziva se mareograf.
Iako kažemo da je Zemlja okrugla, ona je zapravo oblika geoida, tijela sličnog rotacijskom elipsoidu. Zanimljivo je i to da ostali planeti nose imena po rimskim božicama i bogovima, dok Zemlja nosi naziv po tlu.
Davne 1957. godine nastala je prva fotografija Zemlje s visine otprilike 104 km. Riječ je bila o kameri koju je napravio inženjer Clyde Holiday, a nosio ju je Sputnik 2. Također, iako se misli da je Venera najsjajnija, ipak je to planet Zemlja iz svemira zahvaljujući vodi.
Kako zaštiti planetu Zemlju – smanjenje zagađenja zraka
Još 1969. godine predložen je Dan planeta Zemlje, no službeno se počinje obilježavati tek 1992. godine, dok se od 2009. godine obilježava se na datum 22. travnja. Dan planeta Zemlje za cilj ima podizanje svijesti o zaštiti naše planete i okoliša te posljedicama koje proizlaze iz nebrige za okoliš.
Od početka Industrijske revolucije započinje način masovne proizvodnje koji počinje štetiti okolišu. Mišljenja su još uvijek podijeljena oko stvaranja velike količine ugljičnog dioksida, kao i otapanja ledenjaka, no ispušni plinovi itekako utječu na kvalitetu zraka.
Prema definiciji Europske agencije za okoliš onečišćenje zraka je “postojanje određenih onečišćujućih tvari u atmosferi u razinama koje štetno utječu na ljudsko zdravlje, okoliš i naše kulturno nasljeđe (zgrade, spomenike i materijale)”. Ovdje je važno napomenuti da:
- nisu sve tvari u zraku onečišćujuće
- vedro nebo nije znak da nema onečišćenja
- sićušne čestice koje lebde zrakom mogu ući u krvotok
- utjecaj čestica na zdravlje ovisi o sastavu
- spojevi dušika pridonose kiselosti tla, što šteti jedinstvenoj flori i fauni.
Posebnu opasnost predstavljaju čestice koje sadrže teške metale poput:
- žive
- kadmija
- arsena
- nikla.
Prilikom nepotpunog izgaranja fosilnih goriva i drva nastaje crni ugljen, a u urbanim sredinama proizvode ga dizelski motori. Kada se crni ugljen nađe u česticama koje lete, upija sunčevu toplinu i tako zagrijava atmosferu te utječe na zdravlje ljudi. Neki njemački gradovi tako su uveli zabranu vozila s dizelskim motorom poput Hamburga i Stuttgarta.
Imajući na umu takvo onečišćenje zraka koje onda utječe na zagrijavanje i zdravlje, možemo poduzeti sljedeće:
- umjesto automobila koristiti bicikl ili javni prijevoz (tramvaj, vlak)
- umjesto vozila na dizelski motor koristiti vozila s drugim vrstama motora (postoje još hibridni, električni)
- umjesto paljenja stvari odnijeti ih u reciklažno dvorište.
Pročitajte članke:
- Poražavajuće brojke: većina ljudi u gradovima EU-a i dalje izložena prekomjernom zagađenju zraka
- Poražavajući podaci: globalno se reciklira manje od 10 % plastike.
Kako sačuvati planetu Zemlju – odgovorna kupovina i tumačenje oznaka
Očuvanje planeta Zemlje uključuje i kupovne navike koje zaista zahtijevaju minimum našeg truda. Do sada se najviše govorilo o plastici, no znate li da su pojedine zemlje smanjile ili zabranile dvostruku ambalažu? Primjerice, Island je smanjio prodaju pasta za zube u kartonskim ili plastičnim kutijama te se prodaju samo u tubama.
Na smanjenje dvostruke ambalaže moraju utjecati tvrtke i politike, a mi kao pojedinci možemo odlučiti kupovati proizvode s manje ambalaže. Idući put kad ste u trgovini obratite pažnju na dvostruku ambalažu jer tako i sebi smanjujete količinu otpada kod kuće.
S početkom ove godine i Republika Hrvatska je napravila iskorak zabranivši lagane plastične vrećice za nošenje. No, i dalje velik broj ljudi kupuje jednokratne plastične vrećice samo zato što ne želimo uvesti tu jednostavnu naviku, a to je uzeti košaru ili platnenu višekratnu torbu. Kako se kaže, brod potope sitne rupe, pa tako i plastične vrećice koje koštaju oko jedne kune iscrpe naš novčanik.
Osim smanjenja dvostruke ambalaže i plastičnih vrećica, prilikom kupovine dodatni iskorak za očuvanje planeta Zemlje možemo napraviti i obraćanjem pažnje na oznake na proizvodima. Primjerice, pojedini proizvodi na sebi nose oznaku “Prijatelj okoliša“.
Neke druge oznake odnose se na upozorenje da proizvod sadrži plastiku. Takva oznaka prepoznaje se po znaku toaleta i prekrižene ambalaže koja se ne smije bacati u toalet. Također, prepoznaje se po znaku kornjače jer bacanjem takvog proizvoda u prirodu štetimo životinjama koje se mogu ugušiti zbog takve ambalaže.
Pročitajte članke:
Na pojedinim proizvodima može stajati oznaka za klimatski neutralan proizvod, dok znak planeta Zemlje i lista označava da je proizvod bez plastike. Osim te oznake može jednostavno stajati natpis “plastic free“. S druge strane, neka ambalaža na sebi nosi oznaku da je reciklabilna, pa je svakako odvojite u za to predviđeni kontejner.
Ono što još predstavlja problem jest mikroplastika, pa tako proizvodi također mogu sadržavati oznaku “no microplastic“. Mikroplastika se najviše stvara zbog:
- trošenja sintetičke odjeće
- trošenja automobilskih guma
- u pojedinim kozmetičkim proizvodima.
Nažalost, nedavno su izašli i prvi dokazi koji dokazuju prisutnost mikroplastike u ljudskom krvotoku. Rezultati su prikazani u znanstvenom časopisu Environmental International.
Pročitajte članak “Dokazano: Mikroplastika pronađena u ljudskoj krvi“.
Ono što još možemo dodatno učiniti za očuvanje planeta Zemlje jest:
- odvajati otpad (papir, plastika, staklo, baterije … )
- kupovati baterije na punjenje, umjesto jednokratnih baterija
- umjesto papirnatih knjiga koristiti digitalne oblike
- printati obostrano umjesto jednostrano
- pojedini modni lanci nude opciju “staro za novo” – odnesite staru odjeću na recikliranje.
Kako sačuvati planetu Zemlju – dodatni angažman
Ako ste mislili da su odgovorna kupovina i recikliranje jedini način kako zaštiti planetu Zemlju, postoji još puno načina kako biti ona promjena u svijetu koju želimo vidjeti. Ako imate vrt ili slobodne zelene površine, razmislite o sadnji stabala ili ekološki proizvedenog voća, povrća i začina. Možda se odlučite i za cvijeće i otkriti jedan novi opuštajući hobi.
Pročitajte članke:
Ako nemate vrt, i teglice na balkonu će biti dobro rješenje. Osim toga, vrtovi na vrhovima zgrada nisu više novost, pa razmislite i o tome ako imate mogućnosti. Možete se uključiti i u organizirane aktivnosti sadnje kao što je akcija “Zasadi stablo, ne budi panj“.
Evo i drugih načina kako možete živjeti bliže prirodi i u prirodnoj ravnoteži:
- napravite kućice i hranilice za ptice
- organizirajte akciju čišćenja potoka, parka ili livade
- pratite eko akcije u svojoj lokalnoj zajednici i u uključite se.
Ako želite napravi još jedan iskorak koji zahtjeva veliku promjenu u vašim životima, onda je možda veganstvo najbolji izbor za očuvanje planeta Zemlje. Ovdje nije riječ samo o dobrobiti životinja, već zaista o zaštiti našeg planeta.
Pročitajte članak “Zašto biti vegan?“.
Znate li da sađenjem monokultura za prehranu stoke izgladnjujemo pčele? Kada se livade pretvore u pašnjake što zahtjeva krčenje šuma ili se pak zasade monokulture i našteti bioraznolikosti cvijeća i biljaka, pčele ostaju bez hrane. Osim toga, mesna i mliječna industrija su veliki zagađivači tla, vode i zraka.
Pročitajte članak “Što vam savjetuje organizacija za zaštitu okoliša – Greenpeace?“.
Vegani svojim izborima i stilom života ne pridonose samo vlastitom zdravlju, već i očuvanju okoliša izostankom podrške industrijama za proizvodnju mesa, mlijeka i jaja. Osim toga, vegani vlastitim odlukama pridonose i zaštiti životinja kroz:
- nekupovanje proizvoda od prave kože i krzna
- kupovanje “cruelty free” kozmetike (kozmetika koja nije testirana na životinjama)
- nepodržavanje cirkusa sa životinjama i ZOO vrtova.
Preostalih 95 razloga zašto postati vegan ili veganka, a koji se odnose i na zaštitu okoliša možete pročitati na stranici Prijatelja životinja.
Pročitajte i članke:
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja