Manje od 10 % plastike koja se koristi u svijetu se reciklira, podaci su OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj), koji je pozvao na “koordinirana i globalna rješenja” uoči početka Skupštine UN-a o očuvanju okoliša u Nairobiju, gdje bi se trebalo razgovarati o zaključenju budućeg međunarodnog sporazuma o plastici.

Novo izvješće OECD-a pokazalo je da je prošle godine upotrijebljeno 460 milijuna tona plastike, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2000. godinu.

U globalnom izvješću o korištenju plastike (Global Plastics Outlook) stoji:

Uzevši u obzir gubitke tijekom recikliranja, u konačnici se reciklira samo oko 9 % plastičnog otpada, oko 19 % se spaljuje, a gotovo 50 % odlazi na sanitarna odlagališta (deponije). Preostalih 22 % baca se u kontejnere, spaljuje na otvorenom ili se baca u prirodu.

Pandemija COVID-a utjecala na smanjenje upotrebe plastike

Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na globalno smanjenje upotrebe plastike za 2,2 % u 2020. u odnosu na prethodnu godinu.

No, upotreba plastike za jednokratnu upotrebu je porasla te se predviđa da će, s oporavkom gospodarstva, ona ponovno porasti. 

Glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann rekao je u izvješću:

S obzirom na to da smo suočeni s naglim globalnim zagrijavanjem i onečišćenjem, bit će ključno da zemlje na ovaj izazov reagiraju koordiniranim i globalnim rješenjima.

OECD je predložio nekoliko načina da se riješi ovaj problem, među kojima je i razvoj tržišta za recikliranu plastiku, na koje trenutačno otpada samo 6 % od ukupnog tržišta, uglavnom zato što je reciklirana plastika skuplja.

U izvješću se kaže i da nove tehnologije povezane sa smanjenjem otiska plastike na okoliš čine samo 1,2 % svih inovacija koje se odnose na ​​proizvod.

Složnost oko važnosti borbe protiv onečišćenja plastikom

Pozivajući na “cirkularniji životni ciklus plastike”, OECD poručuje da bi i politike trebale utjecati na ograničenje ukupne potrošnje.

OECD je predstavio i grafički prikaz koji ukazuje na to koliki se udio plastičnog otpada reciklira, spaljuje, odlaže ili baca u okoliš.

Na temelju tog prikaza pozvao je na “veća ulaganja u temeljnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom”, a posebno na ulaganje oko 28 milijarda dolara godišnje u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Prema anketi koju je prošli tjedan u 28 zemalja provela tvrtka Ipsos za Svjetski fond za divlje životinje, u prosjeku je 88 % ispitanika reklo da je međunarodni sporazum o borbi protiv onečišćenja plastikom “prilično važan” (23 %), “vrlo važan” (31 %) ili “važan” (34 %).

Dodatne informacije

Pročitajte članke:

• Okoliš nakon koronavirusa – pozitivni utjecaji pandemije na okoliš
• Analiza: hrvatsko upravljanje otpadom zastarjelo i neodrživo
• Recikliranje otpada u Hrvatskoj – kako pravilno odvajati plastiku i metal?
• 4 koraka recikliranja – savjeti za lakše odvajanje otpada
• Plastika – kako se zaštititi od otrova iz plastike?

Učitaj više izvora