Kad se spomene pojam bakterije u želucu, najčešće se misli na infekciju bakterijom spiralnog oblika Helicobacter pylori. Postoje još druge vrste spiralnih bakterija koje je moguće pronaći u želucu, no puno rjeđe uzrokuju želučane probleme. Više od pola čovječanstva na svijetu nosi u želucu bakteriju H. pylori, ali većina to niti ne zna jer ne razviju potpunu kliničku sliku.

Bakterija u želucu – uzroci

Zaraza bakterijom H. pylori obično se događa u djetinjstvu preko hrane, vode ili pribora za jelo kontaminiranog s H. pylori. Također, moguć je prijenos od drugih zaraženih ljudi kontaktom s njihovim tjelesnim izlučevinama (slina). Učestalost zaraze je viša u zemljama u razvoju i s nižim stupnjem higijene s obzirom da se prenosi feko-oralnim putem te nečistim rukama.

Jednom kad se nađe unutar želuca, H. pylori ima sposobnost preživljavanja u izrazito kiselom želučanom sadržaju. Proizvodi enzime kojima neutralizira kiselinu i napada sluznicu želuca. Nakon što stvori štetu na sluznici, otvoren je put daljnjem oštećivanju želučanom kiselinom što dovodi do pojave simptoma te, s vremenom, nastanka čira na želucu.

Bakterija u želucu – simptomi

Prekid kontinuiteta sluznice želuca potencijalno vodi do krvarenja, razvoja infekcije ili poremećaja probave hrane u želucu. Tegobe s kojima se pacijenti obično jave liječniku su:

• tupa bol u gornjem dijelu trbuha,
• oštra, probadajuća bol u gornjem dijelu trbuha koja se može činiti kao da je srčanog podrijetla,
• bol koja se prenosi na leđa, između lopatica,
• bol koja se pogoršava nakon konzumacije određenih jela ili pića,
• mučnina,
• gubitak apetita,
• poriv na podrigivanje,
• osjećaj nadutosti.

Neliječena infekcija H. pylori nakon određenog vremena može uzrokovati čir na želucu i prateće simptome:

• tamna, gotovo crna stolica,
• vrlo oštra bol u želucu,
• vrtoglavica,
• osjećaj umora,
• povraćanje krvi.

U najgorim slučajevima, iako srećom rijetko, H. pylori može uzrokovati rak želuca:

• bol u trbuhu i oticanje,
• mučnina,
• gubitak apetita i tjelesne težine,
• osjećaj punoće u želucu usprkos maloj količini pojedene hrane,
• povraćanje.

Bakterija u želucu – dijagnoza

Pouzdana dijagnoza može uključivati kombinaciju više testova, neinvazivnih i invazivnih s obzirom na dostupnost testova te suradnju pacijenta.

Liječnik može tražiti uzorke krvi i stolice koje bi testirao na infekciju, ali češće se rade sljedeće opisane pretrage.

Urea izdisajni test oblik je neinvazivnog testiranja na Helicobacter pylori. Temelji se na znanju da H. pylori proizvodi u velikoj količini enzim ureazu koja cijepa ureju na amonijak. Test je bezbolan i traje 30 minuta. Prvi korak je puhanje u tzv. balon, zatim se popije sok s kemijski označenom urejom te ponovno puše u balon za 30 minuta. Mjeri se količina izdahnutog amonijaka nastalog u tom vremenskom intervalu.

Endoskopski pregled želuca (gastroskopija) spada u invazivne oblike dijagnostičkih pretraga na bakteriju. Potrebno je doći natašte u bolnicu kako bi se endoskopom (tanka cijev s kamerom) neometano vidjela šupljina i stijenke probavnog sustava te uzeo uzorak tkiva koji se potom testira na H. pylori. Uglavnom se pretraga odvija bez potrebe za anestezijom i pacijent isti dan odlazi kući, a nalaz dobiva za par dana.

Bakterija u želucu – liječenje

Kada se potvrdi dijagnoza bakterijom Helicobacter pylori, započinje se standardna terapija koju je izuzetno bitno provesti do kraja i prema uputama liječnika kako bi se smanjio rizik povratka infekcije na minimum.

Zlatni standard liječenja predstavlja kombinacija 2 antibiotika i 1 lijek protiv lučenja želučane kiseline. Obično se od antibiotika dobiju amoksicilin, klaritromicin, metronidazol ili tetraciklin, ovisno o mogućim alergijama i reakcijama. Jedan inhibitor protonske pumpe (pantoprazol, omeprazol) služi za smanjenje sekrecije želučane kiseline.
Terapija traje 14 dana ili najmanje 4 tjedna kod pacijenata s čirom (ulkusom).
Potpun oporavak je moguć i bakterija se više ne mora pojaviti iako postoji mogućnost povratka.

• bakterija u želucu
• gastritis
• helicobacter pylori

Učitaj više izvora