Otprilike 1/3 umirovljenika doživljava neki oblik depresije! Evo što je uzrokuje i kako brinuti o mentalnom zdravlju u mirovini

Otprilike jedna trećina umirovljenika doživljava neki oblik depresije

Odlazak u mirovinu označava značajnu prekretnicu u životu. To je vrijeme kada se treba oprostiti od rada i prihvatiti ležerniji stil života. Iako ovaj prijelaz može donijeti uzbuđenje i osjećaj slobode, bitno je prepoznati da odlazak u mirovinu može imati i psihološke implikacije, posebno u pogledu mentalnog zdravlja.

Mirovina i depresija itekako su međusobno povezane. Prema metaanalizi iz 2020. otprilike jedna trećina umirovljenika doživljava neki oblik depresije. Razumijevanje ove veze ključno je za promicanje emocionalnog blagostanja tijekom godina umirovljenja.

Mirovina i depresija itekako su međusobno povezane
FOTO: Shutterstock

Osjećate li se slobodno u mirovini?

Za mnoge je odlazak u mirovinu sinonim za oslobađanje od stresa i napetosti užurbane karijere. Mogućnost da imate više vremena za hobije, putovanja i provođenje kvalitetnih trenutaka s voljenima može biti uzbudljiva.

Međutim, kod nekih prijelaz sa strukturirane radne rutine na nestrukturirano slobodno vrijeme može dovesti do osjećaja nesigurnosti i gubitka svrhe.

Tijekom svojeg rada ljudi često crpe osjećaj identiteta i ispunjenja iz svojih poslova, odnosno zanimanja. Umirovljenje može dovesti u pitanje ovaj osjećaj vlastite vrijednosti te uzrokovati da se neki ljudi bore s osjećajem neadekvatnosti i gubitkom svoje profesionalne uloge. Ova emocionalna napetost može otvoriti put razvoju depresije, tjeskobe ili drugih problema s mentalnim zdravljem.

Financijska sigurnost tijekom umirovljenja igra značajnu ulogu u oblikovanju mentalnog blagostanja
FOTO: Shutterstock

Financijska sigurnost

Financijska sigurnost tijekom umirovljenja igra značajnu ulogu u oblikovanju mentalnog blagostanja. Pouzdana i dostatna mirovina može ublažiti financijski stres i osigurati da umirovljenici mogu održati željeni životni stil bez brige o spajanju kraja s krajem. S druge strane, neadekvatni mirovinski fondovi ili neočekivane financijske poteškoće mogu pridonijeti tjeskobi i depresiji.

Starije odrasle osobe koje se suočavaju s financijskom nestabilnošću mogu se osjećati ranjivo i doživjeti pad samopoštovanja.

Ova situacija može dovesti do socijalnog povlačenja, što dodatno pogoršava osjećaj usamljenosti i depresije. Stoga je ključno odrediti prioritete i planirati dostatna mirovinska sredstva za očuvanje mentalnog zdravlja tijekom zlatnih godina.

Nakon umirovljenja nedostatak redovite društvene interakcije može dovesti do osjećaja izoliranosti i usamljenosti
FOTO: Shutterstock

Društvena izolacija i usamljenost

Umirovljenje također može donijeti društvene promjene koje utječu na mentalno zdravlje. U radnom okruženju ljudi često stvaraju bliske odnose s kolegama, a radno mjesto postaje društveno središte. Nakon umirovljenja nedostatak redovite društvene interakcije može dovesti do osjećaja izoliranosti i usamljenosti.

Društvene veze ključne su za mentalno i emocionalno blagostanje. Uključivanje u društvene aktivnosti, održavanje prijateljstava i sudjelovanje u društvenim događanjima može pomoći umirovljenicima u borbi protiv usamljenosti i povećati njihovo sveukupno zadovoljstvo životom. Poticanje umirovljenika da ostanu društveno aktivni i pružanje prilika za značajne interakcije može značajno poboljšati njihovo mentalno zdravlje tijekom umirovljenja.

Strategije za promicanje mentalnog blagostanja u mirovini
FOTO: Shutterstock

Strategije za promicanje mentalnog blagostanja u mirovini

Evo kako izgraditi čvrste temelje za mentalno i emocionalno blagostanje tijekom umirovljenja:

  • uspostavite svrhovitu rutinu – bavljenje hobijima, volontiranje ili daljnje obrazovanje mogu dati smisao i ispunjenje životu u mirovini
  • ostanite tjelesno aktivni – bavljenje tjelesnim aktivnostima može pomoći u ublažavanju stresa, tjeskobe i depresije, a istovremeno promiče opću dobrobit
  • održavajte društvene veze – učlanjenje u klubove, posjećivanje društvenih događanja ili sudjelovanje u grupnim aktivnostima mogu potaknuti osjećaj pripadnosti i smanjiti osjećaj izolacije
  • potražite pomoć stručnjakapsihoterapeuti mogu ponuditi strategije suočavanja i pomoći u prevladavanju emocionalnih izazova umirovljenja
  • financijsko planiranje i obrazovanje – rano financijsko planiranje za odlazak u mirovinu je ključno; traženje smjernica od financijskih savjetnika može osigurati da umirovljenici imaju stabilnu i udobnu financijsku budućnost.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Smith- Garcia, D. (2023). How Can I Manage Retirement Depression? Healthline.
  2. Chamlou, N. (2022). Retirement Depression: Coping with the Emotional PainPsychCentral.
  3. Pabón-Carrasco, M. (2020). Prevalence of Depression in Retirees: A Meta-Analysis. Healthcare (Basel), 8(3): 321.

Ocijenite članak

2 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu