Nova studija predviđa da će se globalni životni vijek povećati za više od četiri godine za žene i gotovo pet godina za muškarce u sljedećih 30 godina.

Očekuje se da će do 2050. godine žene živjeti do 80,5 godina, a muškarci do 76 godina, s najznačajnijim poboljšanjima u zemljama s trenutno najnižim životnim vijekom, prema nalazima u Lancetu.

Predviđa se da će se u SAD-u životni vijek produljiti za otprilike 1,5 godinu za žene i 2,5 godine za muškarce. Nasuprot tome, subsaharska Afrika će zabilježiti mnogo veći porast – 8,9 godina za žene i 9,4 godine za muškarce.

Zašto bi se životni vijek mogao povećati?

Ta se povećanja pripisuju smanjenom broju smrtnih slučajeva od COVID-19, drugih zaraznih bolesti, pothranjenosti i rađanja, uz napredak u prevenciji, otkrivanju i liječenju bolesti srca. Na buduću dugovječnost više će utjecati kronična stanja poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Čimbenici načina života kao što su pušenje, konzumacija alkohola, loša prehrana i neaktivnost, kao i problemi poput visokog krvnog tlaka i pretilosti, igrat će značajniju ulogu u životnom vijeku nego prije. Studija bilježi povećanje od 50 % u godinama izgubljenim zbog lošeg zdravlja i prerane smrti zbog ovih čimbenika od ranih 2000-ih.

Veliki potencijal za poboljšanje globalnog zdravlja

Glavni autor studije, Christopher Murray, tvrdi da postoji veliki potencijal za poboljšanje globalnog zdravlja rješavanjem rastućih metaboličkih i prehrambenih čimbenika rizika, posebno onih povezanih s ponašanjem i stilom života, kao što su visoka razina šećera u krvi, visok BMI i visoki krvni tlak.

Napredak u medicini i javnom zdravstvu, poput cjepiva i poboljšanih sanitarnih uvjeta, značajno je smanjio smrtnost od zaraznih bolesti, u trudnoći i smrtnost dojenčadi. Razvoj vodi boljem pristupu čistoj vodi, hrani i zdravstvenoj skrbi, smanjujući smrtnost od infekcija i pothranjenosti.

Unatoč produljenju očekivanog životnog vijeka, sve će više godina biti provedeno s invaliditetom i kroničnim zdravstvenim problemima zbog starenja.

Promjene u prehrani poput smanjenjaa soli, šećera i životinjskih masti, mogu značajno spriječiti ili kontrolirati kronične bolesti poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i visokog kolesterola. Tu je i fizička aktivnost koja poboljšava i fizičko i mentalno zdravlje te je povezana s dužim životom.

Pročitajte i ove članke:

• Koja je tajna dugovječnosti? Nije važna samo kvantiteta, nego i kvaliteta života! Evo što kažu oni kojima je uspjelo
• Od 2021. brojimo oko 573.000 stogodišnjaka u svijetu! U ovim dijelovima svijeta ih živi najviše, a evo i zbog čega
• 8 znakova da ćete živjeti duže nego što mislite.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Piše psihologinja

People pleaseri: Tko su i kako ih prepoznati?

• Marija Šimunić
• 4 min čitanja

• globalni životni vijek
• istraživanje
• povećanje životnog vijeka