Hrvatski sabor ove je godine službeno proglasio ožujak Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj. Riječ je o jednom od vodećih uzroka oboljenja i smrtnosti u svijetu, a u Hrvatskoj je rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak s preko 3.600 novih slučajeva godišnje. To je i drugi najčešći uzrok smrti od raka s 2.079 umrlih u 2020. godini. No, ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva.

Tim je povodom Kreni Zdravo na Novoj TV održao okrugli stol na kojem se govorilo o važnosti preventivnih pregleda, ali i važnosti zdravlja probave.

Na okruglom stolu sudjelovali su eminentni stručnjaci:

• prof. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med., predsjednik Sekcije za preventivne aktivnosti Hrvatskog gastroenterološkog društva i predsjednik Povjerenstva za koordinaciju provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva
• Jelena Rakić Matić, dr. med., spec. obiteljske medicine
• Karmen Matković Melki, univ. mag. pharm., dipl. ing., nutricionistica.

Doznali smo tako što uopće znači zdrava probava, koji su pokazatelji loše probave, što možemo učiniti za zdravlje svoje probave te kako možemo prevenirati razvoj težih oboljenja, pa tako i raka debelog crijeva.

Loša probava krivac je i za simptome koje nikad ne bismo povezali s njom

Doktorica Rakić Matić podsjetila je da je još davno Hipokrat rekao: “Sve počinje od probave, a hrana je lijek!“. Znači, odavna je poznato koliko je dobro funkcioniranje gastrointestinalnog sustava važno za naše zdravlje. Objasnila je i da je, kako kroz probavni sustav naš organizam prima sve nutrijente, jasno da će se bilo kakav poremećaj probave odraziti na cjelokupno zdravlje. Zdravu probavu definirala je na sljedeći način:

Zdrava probava znači kvalitetan unos hrane i balans cjelokupnog probavnog procesa.

Napomenula je da, ako ne brinemo o svojoj probavi, to može rezultirati simptomima koje možda nikad ne bismo pripisali tome – od loše hidratacije kože, poremećaja kose i noktiju, preko nadutosti, napuhnutosti, grčeva u trbuhu, do GERB-a, žgaravice, dispepsije i upalnih bolesti crijeva.

Otkrila nam je i da se sa svime time nerijetko susreće u svojoj liječničkoj praksi, a većina pacijenata obraća joj se zbog nerazjašnjene nelagode, pa se anamnezom dolazi do glavnog pozadinskog problema, a to je neuredna probava.

Prof. Ljubičić: “Ne znamo tko su tih šestero ljudi koji će sutra umrijeti od raka debelog crijeva!”

Gastroenterolog, prof. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med., pozornost je skrenuo na učestalost raka debelog crijeva i probir koji se već 15 godina provodi na nacionalnoj razini:

Rak debelog crijeva češća je pojava kod starijih od 50 godina. Zato Republika Hrvatska svaku drugu godinu onima koji imaju između 50 i 74 godina šalje pismo namjere ili, ako su se već odazvali, testove u kojima se traže tragovi krvi. Ako su testovi pozitivni, potrebno je napraviti kolonoskopiju, pregled debelog crijeva posebnim aparatom.

Da nema mjesta strahu i sramu, prof. Ljubičić je potvrdio opisom pregleda, od testiranja do kolonoskopije, i isticanjem onog najvažnijeg – kada bi se svi Hrvati u kraćem vremenskom roku podvrgnuli kolonoskopiji, rak debelog crijeva bio bi istrijebljen:

Izrazio je žaljenje zbog lošeg odaziva i naglasio da nam statistika koja je slična statistici ostalih zemalja ne može biti utjeha:

Svaki dan šestero ljudi umire od raka debelog crijeva. Ako u obzir uzmemo posljednjih 10-ak godina, to je jedan lijepi grad koji je nestao u Hrvatskoj zbog raka debelog crijeva, a mogli smo to spriječiti i izliječiti!

Na pitanje zašto je odaziv građana tako malen u Hrvatskoj, je li u pitanju strah od pregleda, strah od loših rezultata ili nešto drugo, prof. Ljubičić je rekao da nam kao zajednici nedostaje prosvjećenosti. Dodao je da dovoljno govori podatak da kada dođe pozitivan test, odnosno kad se ustanovi postojanje krvi u stolici, da se 90 % ljudi odaziva kolonoskopiji bez puno pitanja.

Naglasio je da nikad nije dovoljno riječi o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva jer se ne zna tko će ući u dnevnu statistiku umrlih od istog.

Bez ustručavanja pitajte svojeg liječnika za više informacija

Posebnu ulogu u nacionalnom probiru za rano otkrivanje raka debelog crijeva imaju obiteljski liječnici. Jelena Rakić Matić, dr. med., spec. obiteljske medicine, navela je da su prevencija i prosvjećivanje ključne komponente rada obiteljskih liječnika:

Mi najbolje poznajemo našeg pacijenta, znamo u kakvim okolnostima živi i radi, obiteljsku anamnezu, je li sklon odazivu na nacionalni probir ili nije. Sa svojim liječnikom ljudi imaju prisniji odnos i obiteljski liječnik može motivirati pacijenta.

Otkrila je iz prve ruke da joj pacijenti koji su dobili poziv da se priključe Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva, a nisu se odazvali, dolaze sa žalbom na probavne tegobe. Kad ih upita zašto se nisu odazvali, najčešće kažu da ih je bilo strah i da nisu htjeli započinjati taj cijeli proces.

Prof. Ljubičić, gastroenterolog, nadovezao se riječima da ako je test na okultno krvarenje pozitivan, to ne znači odmah da je u pitanju rak debelog crijeva. Polipi koji se mogu ukloniti, kao i sam rak debelog crijeva uočavaju se u 20 % pregleda. Iako je to visok postotak u našoj zajednici, prof. Ljubičić ističe da se ne treba bojati:

S druge strane, naglasio je važnost prepoznavanja genetskog faktora, odnosno ima li osoba u obitelji nekoga tko je obolio prije 50. godine života. Takve se osobe smatraju visokorizičnima i one se redovito podvrgavaju kolonoskopiji:

Svake godine u Hrvatskoj 250 – 300 mlađih od 50. godina obolijeva od raka debelog crijeva. Nažalost, tu nam je smrtnost ogromna!

Nije dovoljno naglasiti koliko je važan stil života, sve nam je pred nosom

Da se zdravijom prehranom i kvalitetnijim životnim stilom može smanjiti rizik od razvoja bolesti današnjice potvrdila je nutricionistica Karmen Matković Melki, univ. mag. pharm., dipl. ing. rekla je da postoje tri pravila kojih se u praksi slabo pridržavamo, a to su raznolikost, uravnoteženost i umjerenost. Također, naglasila je da brigu o sebi, pa tako i o svojoj prehrani stavljamo na zadnje mjesto:

Četiri ključna faktora na koja možemo utjecati – kontrola tjelesne mase i održavanje zdrave tjelesne mase gdje je BMI ispod 25, racionalno upravljanje vlastitom prehranom, tjelesna aktivnost i restrikcija pušenja smanjuju rizik od razvoja ne samo raka debelog crijeva, nego i drugih bolesti za 80 %! To bi nam svima trebao biti veliki alarm!

Kad je riječ o balansiranoj prehrani, nutricionistica je poseban naglasak stavila na namirnice našeg podneblja, odnosno mediteransku prehranu kao dio prevencije protiv raka debelog crijeva:

Tu govorimo o sezonskim namirnicama, sezonskom voću i povrću, protuupalnim komponentama masnih kiselina iz maslinovog ulja i plave ribe, kao i o adekvatnoj hidrataciji. Sve to nam, uz važnu komponentu umjerenosti, tj. skromnosti u jelu daje nam recept za dug i zdrav život bez kroničnih bolesti, pa tako i raka debelog crijeva.

Ljudi danas konzumiraju sve manje vlakana, prosječno 10 – 14 g vlakana dnevno. Nutricionistica Matković Melki navela je da bismo dnevno trebali unositi 25 g vlakana, ali se ne pridržavamo niti donje granice koja iznosi 18 g. Uzrok tome je, kako je objasnila, visoko procesuirana hrana koja prati zapadnjački stil prehrane, a zbog koje u danu ne stignemo unijeti dovoljan broj vlakana.

Objasnila je i kako možemo unositi više vlakana:

Na pitanje koju hranu bismo trebali izbjegavati, nutricionistica je istaknula da stroge zabrane nisu dobre i vode do poremećaja u prehrani. Objasnila je da bismo prvo trebali pokušati uklopiti u prehranu namirnice koje bismo trebali jesti, a to ne činimo. Tek onda trebamo razmišljati što to jedemo da ne jedemo ono što nam treba. Dodala je da svi vrlo dobro znamo što je dobro, a što nije.

Ne zaboravite na hidraciju i bilo kakvu tjelesnu aktivnost!

Spomenut je i adekvatan unos tekućine, odnosno vode, pa je nutricionistica Matković Melki odgovorila je li dovoljno onih osam čaša vode dnevno koje se često spominju ili to ovisi o osobi:

Osim pravilne prehrane i hidracije, važna je i tjelesna aktivnost. I to bilo kakva za početak, kako napominje nutricionistica, jer zbog sjedilačkog načina života izostaje pokretljivost crijeva. Rekla je da to mogu biti bilo kakve radnje u danu, poput hodanja stepenicama, kućanskih poslova, raznih hobija, npr. šetnje sa psom, koje se onda kumulativno zbrajaju na kraju dana. Naglasila je i važnost toaletne rutine.

Bilo je spomena i o suplementaciji za koju je rekla da se uključuje onda kada se prehranom ne uspijevaju nadoknaditi svi makro- i mikronutrijenti. To mogu biti topiva vlakna, probiotici, antioksidansi, polifenoli itd. Tu se nadovezala Jelena Rakić, dr. med., specijalist obiteljske medicine, iskustvom iz svoje liječničke prakse. Naime, pacijenti često žele brzo riješiti problem, a ona im objašnjava da ne postoji čarobna pilula i da treba mijenjati životne navike:

Doktorica je dodala da je svakome početak težak, ali da ih većina krene u promjene. Onaj manji dio ljudi koji ne mijenja životni stil obiteljski liječnici upućuju nutricionistu. Nutricionistica je dodala da je uza sve to važna i briga o mentalnom zdravlju, odnosno nošenje sa stresom.

Ne čekajte novi dan, novi ponedjeljak, novi mjesec, novu godinu – krenite odmah!

Na kraju okruglog stola stručnjaci su se složili da moramo pod hitno početi brinuti o zdravlju svojih crijeva, da nema razloga za čekanje i da imamo veliku odgovornost. Najbolje je to sažela nutricionistica Karmen Matković Melki:

Gastroenterolog, prof. Ljubičić je dodao:

Koliko uložimo, toliko imamo pravo očekivati. Ako je ulog velik, vratit će se.

Brinete o zdravlju svojih crijeva, poduzimajte korake prevencije, idite redovito na preglede i odazivajte se na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Na svakome od nas je da brine za svoje zdravlje, a sve počinje od crijeva.

Pročitajte i članke:

• Gastroenterolog odgovara na najčešća pitanja o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva
• 10 razloga da se odazovete Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva
• Rak debelog crijeva – uzroci, simptomi i liječenje
• Polipi na debelom crijevu – simptomi, operacija i prehrana.

• Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva
• Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
• okrugli stol
• rak debelog crijeva
• stručnjaci
• zdravlje probave
• životni stil