Bolovi u nogama od stajanja: Fizioterapeut otkriva okidače

Bolovi u nogama od stajanja

Bolovi u nogama od stajanja česta su pojava. Brojni su mogući uzrozi pojave bolova u nogama kod dugotrajnog stajanja, no važno je napomenuti kako se uglavnom ne radi ni o čemu ozbiljnom.

Bolovi u nogama od stajanja

Važno je obratiti pozornost pojavljuje li se još neki od simptoma uz bolove u nogama, kao što su:

  • otekline i nakupljanje tekućine oko zglobova
  • crvenilo
  • trnci
  • kožne promjene – osip, suha koža, svrbež
  • modrice
  • rane koje teško zarastaju
  • bol koja se širi duž noge
  • ispad osjeta (smanjen osjet u odnosu na isto mjesto na drugoj nozi)
  • pogoršanje tegoba s dužim stajanjem i sjedenjem
  • tegobe koje ne prolaze
  • bolovi koji su izraženi noću
  • ukočenost zglobova – pogotovo ujutro, koja prolazi s razgibavanjem.
Ako je prisutno nešto od navedenog, potrebno je obratiti se liječniku.

Bolovi u nogama od stajanja – uzroci

U nastavku ovog teksta donosimo moguće uzroke bolova u nogama.

Proširene vene

Glavni uzrok nastanka proširenih vena je slaba cirkulacija krvi pa se s ovim problemom nose osobe koje dugo vremena stoje ili sjede u istom položaju (zbog čega se javljaju bolovi u nogama od dugog stajanja). Nastaju zbog povećanog tlaka u venskom sustavu, oslabljene stijenke vena i popuštanja zalizaka koji onda, umjesto da šalju krv prema srcu, propuštaju krv nazad.

Duboka venska tromboza

Duboka venska tromboza je stvaranje ugruška unutar dobokog venskog sustava, najčešće u nogama. To je stanje na koje, ako se posumnja, je potrebno žurno potražiti liječničku pomoć jer ugrušak iz noge može venskim sustavom doći u druge dijelove tijela, npr. pluća te uzrokovati plućnu emboliju.

Tromboflebitis

Tromboflebitis je upala venske stjenke uzrokovana nastankom ugruška, najčešće u venama potkoljenice.

bolovi u nogama od dugog stajanja
FOTO: Shutterstock

Periferna arterijska bolest

Periferna arterijska bolest je suženje perifernih arterija. Najčešći oblik je bolest perifernih arterija nogu. 

Tendinitisi

Tendinitis je upala tetive koja nastaje kao posljedica dugotrajnog i prekomjernog fizičkog opterećenja ili iritacije tetive. Ovakvo stanje uzrokuje bol i osjetljivost uglavnom netom pored zgloba na hvatištu tetive ili na mjestu gdje dolazi do dugotrajnog pritiska ili iritacije same tetive. Kada govorimo o nogama, to su najčešće tetiva kvadricepsa, patelarna tetiva i Ahilova tetiva.

Burzitis

Burzitis je upala ili iritacija burze. Burze su vrećice ispunjene tekućinom oko zglobova i tetiva koje smanjuju trenje uzrokovano pokretima i čine jastuk između kostiju, tetiva, mišića i kože.

Išijas

Išijas je bol koja se širi duž ishijadičnog živca koji kreće od donjeg dijela leđa preko kukova ili glutealne regije, duž cijele noge, ponekad sve do prstiju. Drugi naziv za išijas je lumboishialgija.

Osteoartritis

Osteoartritis (poznat još i pod nazivima osteoartroza ili samo artroza) predstavlja kroničnu, progresivnu degenerativnu bolest zglobova kojoj je osnovni uzrok propadanje zglobne hrskavice. Kada govorimo o nogama, najčešće je riječ o osteoartritisu kuka i koljena.

Lumbalna spinalna stenoza

Lumbalna spinalna stenoza je sužavanje spinalnog kanala u donjem dijelu leđa (križima). Suženje stisne (komprimira) živce koji putuju kroz donji dio leđa u noge.

trkačka potkoljenica
FOTO: Shutterstock

Medijalni tibijalni stres sindrom – “trkačka potkoljenica”

Medijalni tibijalni stres sindrom, češće poznat pod nazivom “trkačka potkoljenica”, predstavlja bol u donjoj trećini goljenice, s njezine unutarnje strane. Bol se javlja tijekom i nakon fizičke aktivnosti koja uključuje trčanje i/ili skokove, a može se javiti i nakon nje ili tijekom hodanja.

Bolnost na dodir locirana je na samom rubu kosti i to u mekim tkivima odmah do tog ruba. Zapravo se radi o upalnom procesu nekoliko mišića potkoljenice, prvenstveno mišića tibialis posteriora, i spada u sindrome prenaprezanja. Čest je kod sportaša i liječi se odmorom, modifikacijom aktivnosti, protuupalnim lijekovima i fizioterapijom.

Stres frakture – prijelomi zamora

Stres frakture nastaju zbog ponavljajućih vježbi koje uzrokuju neravnotežu između koštane razgradnje i koštane formacije te tako vrše opterećenja na kosti. Za ove ozljede je u konačnici odgovorna sila smicanja koja konstantno djeluje na kost.

Mjesto na kojem se fraktura u konačnici pojavi zapravo je mjesto na kojem je kost dugo vremena trpjela te sile i u jednom trenutku sila koja djeluje na kost nadmaši kapacitet podnošenja koji kost može podnijeti i kost puca. Najčešće stres frakture su one V. metatarzalne kosti u stopalu (bol u stopalima od stajanja). No, osim u kostima stopala, javljaju se i u kostima potkoljenice, a rjeđe i natkoljenice.

Kronični sindrom odjeljka uslijed napora

Sindrom kroničnog odjeljka uslijed napora (eng. chronic excertional compartent syndrome) je stanje mišića i živaca izazvano tjelovježbom koje uzrokuje bol, oticanje i ponekad onesposobljenost zahvaćenih mišića nogu ili ruku. Svatko može razviti stanje, ali je češće kod mladih odraslih trkača i sportaša koji sudjeluju u aktivnostima koje uključuju ponavljajuće djelovanje.

Rupture mišića

Ruptura mišića predstavlja puknuće određenog broja mišićnih vlakana. Ruptura može biti djelomična (parcijalna ruptura) ili potpuna, ako dođe do prekida svih mišićnih vlakana jednog mišića.

Najčešće se javlja prilikom mehaničkog oštećenja, uslijed jednokratnog djelovanja vanjske, ekspozivne sile ili nepravilnog pokreta. Rjeđe do rupture dolazi zbog neadekvatnog saniranja, već zbog postojeće upale. Najčešća je u mišićima bedra i lista.

teške noge i bolovi u listovima
FOTO: Shutterstock

Grčevi

Grč je iznenadna, kratka, nenamjerna (nehotična) i obično bolna kontrakcija mišića ili skupine mišića. Najčešće se radi o benignim grčevima u nogama koji se javljaju bez poznatog razloga, obično noću, te grčevima mišića vezanim uz tjelovježbu (grčevi tijekom ili neposredno nakon vježbanja).

Neki ljudi imaju grčeve u nogama tijekom spavanja. Grčevi u nogama povezani sa spavanjem najčešće zahvaćaju mišiće listova i stopala te uzrokuju izvijanje prstiju prema gore. Iako bolni, ovi grčevi obično nisu ozbiljni i stoga se nazivaju benigni grčevi u nogama.

Napetost mišića listova, koja može biti uzrokovana neistezanjem, neaktivnošću ili ponekad ponavljanim nakupljanjem tekućine u potkoljenici (nazvanim edem) može utjecati na razvoj grčeva uz neke druge faktore (teške noge i bolovi u listovima).

Dehidracija

Dehidracija povećava rizik za nastankom grčeva.

Manjak vitamina i minerala

Niske razine kalija, kalcija, magnezija i vitamina D također povećavaju rizik za nastankom grčeva.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Leg pain. (2023). Mayo Clinic.
  2. MSD priručnik za liječnike. (2018). HeMED.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu