Demencija je globalni javnozdravstveni problem koji pogađa milijune ljudi, a broj oboljelih i dalje raste. Iako se najčešće govori o genetici i starenju kao glavnim uzrocima, sve više istraživanja pokazuje da važnu ulogu imaju i okolišni čimbenici.

Nova znanstvena saznanja upozoravaju da bi dugotrajna izloženost olovu – čak i ona iz djetinjstva ili prije rođenja – mogla značajno povećati rizik od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije.

Što je demencija i zašto je olovo problem?

Demencija je zajednički naziv za skup bolesti koje utječu na pamćenje, razmišljanje, sposobnost rješavanja problema, govor i ponašanje.

Olovo je prirodno prisutan, ali toksičan metal. U organizam najčešće ulazi udisanjem ili gutanjem kontaminirane prašine, tla, vode ili čestica stare boje. Dugotrajna izloženost visokim razinama olova može ozbiljno oštetiti mozak.

Istraživanje iz Michigana – veći rizik od Alzheimerove bolesti

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Alzheimer’s & Dementia pokazuje da bi dugotrajna izloženost olovu mogla znatno povećati rizik od demencije u starijoj dobi.

Znanstvenici sa Sveučilišta Michigan analizirali su podatke nacionalnog istraživanja zdravlja (NHANES), povezane s medicinskim podacima i evidencijom smrtnosti, prateći sudionike i do 30 godina.

Umjesto mjerenja olova u krvi (koje pokazuje samo nedavnu izloženost), procjenjivali su razinu olova u kostima – jer se olovo s vremenom nakuplja upravo u kostima i zubima. Time su dobili realniju sliku dugogodišnje izloženosti.

Ključni rezultati su sljedeći:

• osobe s najvišim razinama olova u kostima imale su gotovo tri puta veći rizik od Alzheimerove bolesti
• rizik od demencije općenito bio je više nego dvostruko veći kod onih s najvećom kumulativnom izloženošću
• trenutna razina olova u krvi nije pokazala značajnu povezanost s demencijom – što potvrđuje važnost mjerenja dugoročnog opterećenja organizma.

Znanstvenici ističu da bi smanjenje izloženosti olovu na razini populacije moglo spriječiti velik broj budućih slučajeva demencije.

Izloženost prije rođenja može imati posljedice desetljećima kasnije

Drugo istraživanje, objavljeno u časopisu Neurology pokazuje da izloženost olovu prije rođenja može biti povezana sa slabijim kognitivnim sposobnostima u odrasloj dobi – osobito kod žena.

Znanstvenici su analizirali mliječne zube donirane još između 1958. i 1970. godine u sklopu jednog istraživanja. Gotovo 60 godina kasnije pronašli su 715 sudionika (prosječne dobi 62 godine) koji su prošli kognitivna testiranja.

Rezultati su pokazali da je veća izloženost olovu u drugom tromjesečju trudnoće bila povezana s lošijim rezultatima na testovima pamćenja i razmišljanja. Kod žena je čak i mali porast razine olova bio povezan sa slabijim kognitivnim rezultatima.

Iako ova studija ne dokazuje izravnu uzročnost, pokazuje snažnu dugoročnu povezanost.

Kako olovo oštećuje mozak?

Olovo nema nikakvu korisnu funkciju u tijelu, ali može “prevariti” organizam. Zbog sličnosti s kalcijem, ulazi u stanice i taloži se u kostima.

Jednom kada uđe u stanice, može:

• poticati oksidativni stres
• oštećivati mitohondrije
• narušavati krvno-moždanu barijeru
• ubrzavati nakupljanje amiloida i tau proteina (ključnih u razvoju Alzheimerove bolesti)
• uzrokovati epigenetske promjene koje dugoročno povećavaju ranjivost mozga.

Ovi mehanizmi preklapaju se s poznatim procesima razvoja demencije.

Gotovo 18 % slučajeva demencije moglo bi biti povezano s olovom

Prema procjenama istraživača, čak 18 % novih slučajeva demencije godišnje u SAD-u moglo bi biti povezano s dugotrajnom izloženošću olovu.

Kada bi se razine olova u kostima smanjile na niže vrijednosti kod cijele populacije, potencijalno bi se mogao spriječiti znatan dio budućih slučajeva demencije.

Zašto je ovo i dalje aktualan problem?

Iako je upotreba olova u benzinu i bojama znatno smanjena, rizik i dalje postoji zbog:

• stare infrastrukture i vodovodnih cijevi
• starijih kuća s olovnim bojama
• kontaminiranog tla
• pojedinih proizvoda (primjerice, starih igračaka).

Nedavni slučajevi kontaminirane vode i hrane pokazuju da opasnost nije stvar prošlosti.

Kako možete smanjiti izloženost olovu?

Stručnjaci preporučuju:

• ako živite u kući građenoj prije 1978., provjerite sadrži li olovnu boju
• prije renovacije starijih objekata koristite sigurne, odobrene metode uklanjanja stare boje
• provjerite s lokalnim vodovodom postoji li olovna cijev u vašem sustavu
• po potrebi koristite filtere za vodu ili flaširanu vodu
• izbjegavajte stare igračke i nakit nepoznatog podrijetla
• redovito perite ruke i lice
• izujte cipele pri ulasku u kuću
• ako radite u okruženju s olovom, presvucite se prije dolaska kući.

Važna uloga prehrane

Prehrana bogata ovim nutrijentima može pomoći u smanjenju apsorpcije olova:

• kalcijem
• željezom
• vitaminom C.

Budući da se olovo taloži u kostima slično kao kalcij, održavanje dobrog zdravlja kostiju može pomoći da se “zaključa” u kostima i manje šteti ostatku organizma.

Ne zaboravite na opće mjere za zdravlje mozga

Osim smanjenja izloženosti toksinima, za smanjenje rizika od demencije važno je:

• hraniti se uravnoteženo
• redovito vježbati
• kontrolirati krvni tlak i šećer
• dovoljno spavati
• održavati mentalnu aktivnost.

Pročitajte i ove članke:

• Izloženost ovome može uzrokovati probleme s pamćenjem
• Radite na polju? Evo što vrućina i kemikalije rade vašem tijelu!
• Teški metali u organizmu: Posvuda su oko nas, a prevelike količine uzrokuju ozbiljne posljedice! Evo koji su simptomi i kako se liječi.

• demencija
• istraživanje
• olovo
• olovo i demencija

Učitaj više izvora