Jako je malo onih kojima je povratak s godišnjeg odmora bezbolan, posebno kada je u pitanju ljeto. Osim što sa sobom nosi visoke temperature i teške vrućine, ljeto uvijek povezujemo sa suncem i morem. I dok jedni pričaju o vitaminu D koji nam daje sunce i time hrani naše tijelo, drugi će naglasak staviti na popularni “vitamin sea” koji nam daje more i time hrani našu dušu.

Koji su psihološki procesi u pozadini ovih pojava? Saznajte u nastavku članka.

Radni stres i potreba za odmorom

Neovisno o vrsti posla koji obavljate, radni stres se javlja kod velikog postotka ljudi. Čak i kada je u pitanju posao koji obožavate, s vremenom će se pojaviti određene prepreke koje će prelaziti vaše psihološke kapacitete izdržljivosti.

Nažalost, u mnogim situacijama dolazi do burnout sindroma, zato što je slobodnih dana i vremena za odmor često premalo.

Stručnjaci naglašavaju da bi bilo poželjno koristiti vrijeme nakon posla za aktivnosti koje uopće nisu povezane s poslom kako bi se osoba psihički distancirala od poslovnih obveza i radnog stresa s kojim se susreće svaki dan. Preporučuju se opuštajuće aktivnosti kao što su šetnja, vježbanje, ples, čitanje, druženje itd.

Psihologija ljeta, sunca i mora

Znanstvena istraživanja već neko vrijeme pokušavaju dokučiti na koji način ljeto, sunce i more doprinose kvaliteti života s obzirom na to da mnogi svoje slobodne dane čuvaju upravo za to doba godine. Dok je za sunce već prilično jasno kako djeluje na organizam putem vitamina D, psihologija mora još uvijek prolazi kroz razne vrste znanstvenih studija.

U istraživanjima se pokazalo da boja, kretanje i veličina mora djeluju umirujuće na mozak i cijeli živčani sustav, a veliki broj ljudi je potvrdio da im plava boja izaziva osjećaje smirenosti i relaksacije. Gledanje morskog kretanja na neki način mijenja frekvenciju moždanih valova i uvodi u blago meditativno stanje. Također, promatranje takve ogromne površine plavetnila nas potiče na razmišljanje o svrhovitosti i smislu zbog shvaćanja vlastite veličine u odnosu na svijet koji nas okružuje.

Studija objavljena u časopisu American Association for Advancement of Science je otkrila da je plava boja povezana s poticanjem kreativnosti, a zvuk mora, zajedno s njegovim izgledom, aktivira parasimpatički živčani sustav koji nas usporava, odgovoran je za opuštanje tijela i osjećaj veće povezanosti s okolinom.

Prema morskom biologu i autoru brojnih knjiga o moru, Wallaceu Nicholsu, postoji naziv za tajanstvenu vezu između ljudi i mora, a to je upravo i naziv jedne od njegovih knjiga – “blue mind” (plavi um). Izraz opisuje blago meditativno stanje koje karakteriziraju smirenost, jedinstvo i osjećaj opće sreće i zadovoljstva životom u trenucima boravka blizu vodenih površina.

No, on to objašnjava dalekom ljudskom povijesti i samim začećem života. Plod u majčinoj utrobi “pliva” u plodnoj vodi, a pri samom rođenju čovjek ima 78 % vode u organizmu. Voda predstavlja život, stoga je poveznica između smirenosti i boravka uz vodu vrlo jasna i logična.

Miris mora također pridonosi smirenosti organizma, a znanstvenici objašnjavaju da je u pitanju dodatni elektron među atomima kisika koji se javlja uz mjesta velikih vodenih površina (mora, rijeka, slapova, oceana itd.). U pitanju su negativni ioni u zraku koji udišemo, a znanstvena studija objavljena u Journal of Alternative Complementary Medicine sugerira da bi se terapija negativnim ionima mogla koristiti za liječenje simptoma sezonskog afektivnog poremećaja.

Pročitajte članak “‘Život krade, more vrati’: Iskoristite njegovu ljekovitost! Evo kako ostvariti puni potencijal detoksikacije na moru“.

Međutim, ispostavilo se da se, kad je u pitanju psihologija mora i sunca, javlja i placebo efekt. Psiholozi smatraju kako smo uvjetovani da o plaži razmišljamo kao o mirnoj i opuštajućoj. Stoga i očekujemo da ćemo se, kada odemo na plažu, opustiti i odmoriti. Čini se da na tome možemo djelomično biti zahvalni i brojnim filmovima i televizijskim emisijama koje gotovo svaku scenu na plaži prikazuju kao izuzetno mirnu, opuštajuću i zabavnu.

Važnost mindfulnessa tijekom godišnjih odmora

Mindfulness, kao vrsta kognitivne psihoterapije, je vrsta meditacije usmjerena na “ovdje i sada“, a često se naziva “usredotočena svjesnost“. Ono što je posebno važno za trenutke godišnjih odmora, a često nedostaje, upravo je usredotočena svjesnost na ono što doživljavamo. U lijepim životnim trenucima mnogi se ljudi često zaborave usmjeriti na pravu radost koju osjećaju, a to se događa zato što su previše opterećeni činjenicom da će to sve prebrzo proći.

Jedna je da se u tom kratkom vremenu svako malo podsjećamo na to što nas sve čeka kada ta radost prođe, a druga je da iskoristimo maksimalno svaki trenutak i usredotočimo pažnju samo na ono što nam se u tom trenutku događa. U tom slučaju će i stres biti manji pri povratku s godišnjih odmora, a ojačat će se funkcije pažnje, pamćenja, rasuđivanja i fokusiranja na ono što je bitno.

Više o mindfulnessu i njegovom učinku na mentalno i fizičko zdravlje pročitajte u članku “Mindfulness meditacija – što je i kada se koristi?“.

Za bolji i kvalitetniji odmor stručnjaci savjetuju odmak od tehnologije te svjesnost vlastitih osjetila. Umjesto na ometajuće zvukove obavijesti s društvenih mreža, radije se usredotočite na to kako vam sunčeve zrake svojom toplinom ispunjavaju tijelo, kako vam pijesak miluje noge te kako vam morski zrak širi i puni pluća ljetnom vedrinom.

Pročitajte i članke:

• Blagodati godišnjeg odmora: Znate li se opustiti i odmoriti? Evo kako to učiniti i napuniti energiju
• Kako se odmoriti od svega? Donosimo sedam pravila za nezaboravan odmor bez stresa
• Pet savjeta uz koje ćete lakše preživjeti povratak na posao nakon godišnjeg odmora.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pokrovitelj Poliklinika Aviva

Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA

• Nova Studio
• 1 min čitanja

• mindfulness
• potreba za odmorom
• povratak s godišnjeg odmora
• psihologija ljeta sunca i mora
• radni stres