Velikoj većini ljudi je poznato gajiti neugodne osjećaje prema svojem tijelu. Moguće je osjećati netrpeljivost, nezadovoljstvo, sram, otuđenost i krivnju. Važno je naglasiti kako je normalno osjećati ugodne, neutralne i neugodne osjećaje prema svojem tijelu.

Problem nastaje kada ti osjećaji počinju uvelike utjecati na ponašanje, način življenja, hranjenje, odnose i životnu funkcionalnost općenito. Kada negativna slika počne remetiti život, mogu se razviti različiti oblici poremećaja hranjenja.

Primjerice, netko zbog negativne slike o svojem tijelu počinje izbjegavati druge ljude, počinje usvajati nezdrave i patološke obrasce hranjenja i počinje se sve više udaljavati od svojeg tijela.

Kako se ne bi razvio poremećaj hranjenja i kako bismo mogli živjeti s više mira u našim tijelima, važno je preventivno razvijati pozitivnu sliku o tijelu.

Pozitivna slika o tijelu nije kako tijelo izgleda

Prvo je važno naglasiti što uopće je ili nije pozitivna slika o tijelu. To nikako nije kako tijelo izgleda, nego kako se osjećamo u tijelu. Isto vrijedi za negativnu sliku o tijelu. To se odnosi na neugodne osjećaje prema tijelu.

Ponekad možemo pretpostaviti da osobe u većim tijelima imaju negativnu sliku o svojem tijelu, dok to uopće ne mora biti slučaj. Slika o tijelu nastaje u mozgu, a ne u tijelu. Slika o tijelu je rezultat odgajanja, što smo kroz život slušali o svojem tijelu ili trauma na relaciji tijela.

To znači kako početi razvijati ugodnije osjećaje prema tijelu kao što su ponos, samoprihvaćanje i zahvalnost. To ne znači mijenjati tijelo, već razvijati ugodnije osjećaje koji na kraju mijenjaju naš odnos prema tijelu (zdravije navike, uravnoteženo jedenje, bolja socijalizacija).

Da bismo prihvatili tijelo, ono nam se ne mora uvijek sviđati

Ljudi često misle da ako nešto prihvaćaju, da im se to mora sviđati ili da prihvaćanjem nešto potvrđuju. Pa tako npr. ako prihvate svoje tijelo, onda pristaju na ono kako tijelo izgleda, a ono im se ne sviđa. No, prihvaćanje nije pasivan čin slaganja, to je početak promjene. Prihvaćanjem tijela prihvaćamo sve osjećaje koje imamo za tijelo.

To znači i one neugodne. Prihvaćanjem tih neugodnih osjećaja ne borimo se ili bježimo. Time radimo na razumijevanju tih osjećaja i činimo unutarnje promjene koje se počinju vidjeti i na van.

Da bismo bili u miru sa svojim tijelom, ključno je prihvaćanje, a ne sviđanje. Postoje dani kada nam se tijelo može ujutro sviđati i već popodne ne sviđati. To je apsolutno normalno i trebali bismo raditi na tome da možemo te osjećaje prihvatiti i pustiti, a ne reagirati na njih nekim nezdravim reakcijama.

Koji su to načini razvijanja pozitivnije slike o tijelu?

Na osjećaje ne možemo direktno utjecati samo time da ih želimo. No, možemo indirektno. To znači promjena fokusa, promjena načina na koje gledamo na život, promjena perspektive, rad s tijelom, način reagiranja na emocije itd.

1. Promjena načina razmišljanja o tijelu

Onako kako razmišljamo o tijelu utječe i na to kako se ponašamo prema tijelu. Sve kreće od misli ili uvjerenja.

Pravo je vrijeme da se preispitate kako razmišljate o tijelu, tko je utjecao na vaše misli kroz život, kakva prošla iskustva su oblikovala vaš odnos prema mislima. Ako to ne napravimo, možemo se uvjeriti da nešto zaista nije dobro u vezi našeg tijela, a zapravo se radi o mislima i osjećajima koje smo njegovali kroz život i nikad ih nismo preispitali.

Evo niti vodilje kako to možete početi:

• fokusirajte se na funkciju tijela, a ne samo izgled – ostanite s pitanjima što sve vaše tijelo može učiniti; npr. hodati, grliti, plesati, donijeti život na svijet
• prihvatite nesavršenosti – pitajte se kako je došlo do toga da mislite i vjerujete kako vaše tijelo mora biti savršeno; nitko nije savršen i ono nesavršeno u vezi tijela čini nas posebnima
• psihoterapija – kroz psihoterapiju proradite svoja prijašnja iskustva i kako je došlo do toga da razmišljate o svojem tijelu na negativan način; pokušajte razumjeti svoju priču o tijelu, a ne da se s njom identificirate.

2. Razvijajte samoprihvaćanje

To je vještina koja se uči. Bit samoprihvaćanja je da se ne borite sa svojim mislima i osjećajima; to ne znači da se oni tada neće mijenjati, već suprotno. To se zove paradoks prihvaćanja. Tek kada prihvatimo nešto, to možemo mijenjati. U mindfulnessu se to zove zato radikalno prihvaćanje:

• prihvatite osjećaje koje imate za tijelo – zapišite svoje osjećaje, pričajte sa stručnom osobom o tome, koristite tehnike mindfulnessa i regulirajte osjećaje; ako to ne učinite, mogli biste se uvjeriti kako su vaši osjećaji činjenice i to može ojačati negativnu sliku o tijelu
• vježbajte zahvalnost prema tijelu – svakodnevno se podsjećajte na to kroz zapisivanje barem tri stvari zbog kojih ste zahvalni svojem tijelu
• vježbajte blagost – ovaj koncept mindfulnessa je izrazito koristan i olakšavajući kada imate negativnu sliku o svojem tijelu; dopustite sebi imati neugodne osjećaje, a da ne krivite tijelo, budite blagi prema sebi kada vam je teško, nemojte se iskaljivati na tijelu.

3. Uočite različitost tijela

Naša tijela su različita i to tako treba biti. Nažalost, zbog ideala tjelesne težine i oblika tijela koji nameću društvene mreže to zaboravljamo. Želimo se pod svaku cijenu uklopiti u iste brojeve iako su nam tijela različitog oblika.

Podsjetite se da tijela dolaze u različitim veličinama, oblicima, bojama i karakteristikama. I da je ljubav rezervirana za svako tijelo jednako.

4. Promijenite govor o tijelu

Ne čekajte da drugi drugačije pričaju o vašem tijelu. Budite glasnik svojeg tijela šireći one riječi koje uistinu želite živjeti:

• manje kritizirajte svoje tijelo – nemojte normalizirati kritizirajući govor o tijelu koji vam je ušao u naviku; zaustavite se, udahnite i odaberite na neutralniji ili pozitivniji način govoriti o svojem tijelu; ili nemojte uopće komentirati svoje tijelo drugima ako vam to nije ugodno 
• govorite više o osjećajima, a manje o atributima tijela – radije nego da spominjete kako ne volite vaše tijelo jer je debelo ili mršavo (ili nešto drugo), upotrijebite osjećaj (“Nije mi ugodno danas u mojem tijelu.”).
• zabranite tuđe komentare o svojem tijelu – ako se netko u vašoj okolini osjeća izrazito slobodno komentirati vaše tijelo, a vama se to ne sviđa, slobodno zaustavite taj govor; jednostavno postavite granice i recite da vam nije ugodno kada se vaše tijelo komentira.

5. Bilježite dnevnik emocija

Vrlo često se dogodi da ne znamo prepoznati, imenovati i onda regulirati emociju. Zbog toga odabiremo neke neučinkovite načine izražavanja emocija. Jedan od takvih načina je negativan stav prema tijelu i posljedično kažnjavanje tijela. To je zbog toga što je lakše promijeniti tijelo nego se nositi s emocijama. To onda postaje jedan od simptoma poremećaja hranjenja:

• zapisujte svoje emocije koliko god teške bile – uočite obrazac negativne slike o tijelu i neugodnih osjećaja.
• potražite stručnu pomoć – to će vam pomoći odgonetnuti i nositi se s teškim osjećajima umjesto da koristite nezdravi odnos prema tijelu.

6. Promijenite okolinu

Ako ste u okolini koja potiče stigmatiziranje tijela i negativan govor o tijelu, razmislite želite li biti u toj okolini. Okolina može potaknuti sram i nezadovoljstvo tijela:

• okružite se ljudima koji slave različitost tijela i njeguju prihvaćajući stav prema svakom tijelu
• okružite se ljudima koji imaju zdravi odnos prema sportu – odaberite poticajnu okolinu koja ne njeguje kompulzivno i strogo vježbanje
• okružite se ljudima koji na zdravi način razgovaraju o hrani – birajte što više okolinu koja o hrani ne priča u terminima “dobra”, “loša”, “otrovna”, “toksična”, “nezdrava”
• izbjegavajte medije koji potiču negativnu sliku o tijelu – ako neka društvena mreža nameće nerealne standarde ljepote, razmislite o ograničavanju izloženosti.

7. Odaberite tjelovježbu kao ugodu, a ne kao kaznu

Tjelovježba nije kazna tijelu, to je jedna od osnovnih funkcija tijela – da se pokreće i na taj način socijalizira. Ako više preferirate vježbati sami, potrudite se da odaberete ono vježbanje u kojem uživate otkrivajući svoje tijelo:

• odaberite trenera koji zastupa zdrave stavove o tijelu – već prilikom odabira trenera ili mjesta treniranja puno činite za svoju sliku o tijelu; unaprijed se okružite poticajnom i zdravom okolinom
• istražujte koja tjelesna aktivnost je za vas – pokušajte više toga i odlučite u čemu najviše uživate; stavite se u znatiželjan položaj prilikom odabira tjelesne aktivnosti; u tome budite blagi prema sebi i postavite zdrava očekivanja.

8. Potražite stručnu pomoć

Nemojte se ustručavati potražiti stručnu pomoć ako su vaši neugodni osjećaji prema tijelu kočnica prema opuštenijem životu i predstavljaju vrlo ozbiljan psihički poremećaj hranjenja. Ako imate iskustvo tjelesne dismorfije, poremećaja hranjenja ili narušeno samopouzdanje, potražite osobu koja je specijalizirana za rad s takvim poteškoćama jer vam može biti bolje.

Sjetite se kako slika o tijelu nije kako tijelo izgleda, nego kako se osjećamo u tijelu. To je nešto puno dublje i često ima veze s osjećajima i iskustvima koji nisu direktno vezani uz tijelo.

Kritika o tijelu nas ne motivira!

Većina ljudi misli kako će kritiziranjem tijela lakše disciplinirati tijelo, a kako će pretjeranom blagosti zapustiti tijelo. Psihologija promjene, kao i iskustva mnogih ljudi nam govore drugačije. Za dugoročnu promjenu osnovno je ostvariti dobar odnos s tijelom.

Baš kao što je to i s ljudima. Kako bismo imali dobar partnerski ili bračni suživot, trebamo raditi na što boljem odnosu. S tijelom trebamo raditi na razvijanju prihvaćajućeg odnosa koji razumije, a ne osuđuje. Prihvaćanje i razumijevanje nije nimalo lako jer se na taj način suočavamo s pravim osjećajima i poduzimamo prave akcije.

Pročitajte i ove članke:

• Body positivity: Sve je teže imati zdravu sliku o tijelu! Psihologinja otkriva sve o trendu koji je više od toga
• Pet razloga zašto komentiranje tijela može povećati rizik od poremećaja hranjenja
• Kako odgojiti dijete koje će voljeti svoje tijelo?

• mindfulness
• poremećaji hranjenja
• prihvaćanje tijela
• rad na pozitivnoj slici o tijelu
• slika o tijelu