Ovogodišnji Europski tjedan mentalnog zdravlja održava se od 22. do 28. svibnja, a glavna tema je “Mentalno zdrave zajednice“, odnosno podizanje svjesnosti o važnosti mentalnog zdravlja u našim zajednicama (obiteljskim, partnerskim, prijateljskim, školskim, radnim itd.). Zbog brojnih životnih nedaća koje su globalno zahvatile većinu svjetske populacije, svjedočimo porastu svijesti o mentalnom zdravlju, ali i brojnim brzim rješenjima koja nisu nužno adekvatna, točna i potpuna za zdrav razvoj pojedinca.

Kakvo je bilo mentalno zdravlje zajednice prije brojnih događaja u posljednjih nekoliko godina (pandemija, potresi, svjetska previranja)? Jesu li psihološki otporniji bili naši roditelji, bake i djedovi (iako su i oni prolazili kroz različita teška iskustva, ratove i prirodne katastrofe) ili su novije generacije, zbog povećane svijesti o mentalnom zdravlju, u tome na boljem putu?

O ovim i brojnim drugim pitanjima razgovarali smo s dr. med. Hrvojem Handlom, psihijatrom i psihoanalitičarom te voditeljem Dnevne bolnice za poremećaje hranjenja pri Klinici za psihijatriju Sveti Ivan na Jankomiru.

Shvaćanje mentalnog zdravlja u današnje vrijeme

Iako svjedočimo destigmatizaciji mentalnog zdravlja, još uvijek imamo svijet u kojem se brojni pojedinci suočavaju s diskriminacijom, stigmom i strahom od traženja stručne pomoći za poboljšanje vlastitog mentalnog zdravlja. Mnogi se bore u tišini, u svoja četiri zida, iako to na neki način utječe na njihove odnose, dobrobit, obrazovanje i posao.

Dr. med. Handl najviše radi s poremećajima u prehrani te poremećajima ličnosti, a na brojne promjene koje su se dogodile u shvaćanju mentalnog zdravlja odgovara:

Ono što danas vidimo u poremećajima hranjenja jest pojava sve više ortoreksije i ortoreksičnih ponašanja koja su granična prema samom poremećaju. Bigoreksija je također u porastu, iako se kod nas u dnevnu bolnicu još ne javljaju muškarci s tim problemom. Naime, znamo ljude koji rade u teretanama i poznaju simptomatiku – sve je više muškaraca koji su opsjednuti tijelom, težinom i svojom prehranom.

Mislim da je danas premalo naglaska stavljeno na poremećaje ličnosti, i to prvenstveno granični i narcistični, i da se puno ljudi uplelo u dijagnosticiranje istih, a malo se njih doista razumije u to. Kako navedeni poremećaji imaju svoje MKB, DSM aspekte, psihodinamske aspekte, društvene aspekte, socioekonomske aspekte i one kojima se osobno ne bavim, poput forenzičkih, vjerujem da bi ljudima iz struke bilo vrlo uputno jedno temeljitije bavljenje ovom tematikom i stalno obrazovanje. Mislim da se premalo bavimo mogućnostima razumijevanja osoba s poremećajem ličnosti i njihovim liječenjem.

Doktor Handl također ističe problem virtualnog svijeta u shvaćanju mentalnog zdravlja:

Vjerujem da je sve više osoba koje su na razne načine opsjednute svojim zdravljem i to je nešto što je sigurno promijenjeno radi velikog, prekobrojnog napada informacija s interneta. Ljudi guglajući uđu u neki svoj algoritam koji im Google omogući i kao da im opravdava njihovo aberantno ponašanje prema hrani i tijelu. Oni koji ne razumiju kako internet radi imaju samo sve više opravdanja za svoj poremećaj i idu sve dublje do prave opsjednutosti i na koncu poremećaja koji im remeti život na puno načina.

Mentalno zdrave zajednice

Što je činilo mentalno zdravima zajednice prije, a u čemu točno griješimo danas, iako imamo sve više znanja i stručnjaka – pitanje je brojnih rasprava na ovu temu, ali i uzimanja u obzir da razumijevanje i učenje o mentalnom zdravlju treba početi vrlo rano, kod kuće, unutar obiteljskih i školskih zajednica te radnog okruženja. Tek sada kada shvaćamo važnost mentalnog zdravlja potrebnije nam je obrazovanje o mentalnom zdravlju i njegovo aktivno promicanje.

Doktor Handl objašnjava da nema jasnog odgovora na pitanje jesu li mentalno zdravije bile generacije prije ili danas:

Ne vjerujem da je itko od generacija bitno otporniji ili neotporan. Naime, nemoguće je mjeriti stres kao veći ili manji i uprosječiti neku generaciju ili je učiniti jačom ili slabijom. Mislim da to ima veze s emotivnom zrelošću, kapacitetom za podnošenje emocija koji može biti veći ili manji, mudrošću iskustva života, inteligencijom, kulturološkim ograničenjima, zabranama ili slobodama. U tom su smislu trbuh svakog društva djeca i način na koji se određena država brine za svoju djecu je ogled njezine brige za sebe, njezine razvijenosti i humanosti.

Također, ističe važnost upravljanja odgovornih promicanjem mentalnog zdravlja na razini države:

Na odgovornima u svakoj državi je da razmisle u što će ulagati u trenucima kada se u svijetu događaju apsurdno agresivni ispadi. Na odgovornima u društvu jest da vide koliko i kako će penalizirati saborske zastupnike koji promiču nekulturu nasilja i kavge stavljajući je u saborske klupe. Na odgovornima je da vide promiču li alkohol promovirajući neke estradne zvijezde u alkoholiziranom stanju. U ovom, kao i u svim ostalim društvima na svijetu, mnogi će ljudi svašta napraviti da budu viđeni, popularni i slavni. Odgovorni to isto trebaju procijeniti i narcističnu kulturu adekvatno otupljivati.

Nudeći konkretna rješenja i smjernice za poboljšanje mentalnog zdravlja u zajednici, doktor Handl ističe:

Empatija treba postati predmet u školi, a interventno treba početi provoditi prevenciju nasilja i poremećaja hranjenja u svim obrazovnim ustanovama. Programi trebaju biti atraktivni mladima, medijski popularni i moćni, poruke kratke i jake i trebaju zahvatiti što veći broj mladih u ranom pubertetu i njihove roditelje koji trebaju snositi odgovornost za nepostavljanje granica i zanemarivanje djece. Neslućene su pozitivne posljedice na ovo društvo ako se to kvalitetno napravi.

Pročitajte i članke:

• Mentalno zdravlje djece i adolescenata: Jedno od sedmero djece i mladih u dobi 10 – 19 godina ima problema! Psihologinja otkriva kako ih prepoznati i riješiti
• Tko je kriv za vršnjačko nasilje, koji mu je povod i kako na to reagiraju institucije? Evo što na to kažu psihologinja i pravobraniteljica za djecu
• Narušeno mentalno zdravlje: Psihologinja otkriva upozoravajuće simptome i kako sačuvati mentalno zdravlje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Šalica zdravlja

Najzdraviji biljni čajevi: Neka ovih 7 “veličanstvenih” bude dio dnevnog rituala ispijanja

• Suzana Mussiow
• 5 min čitanja

• empatija
• Europski tjedan mentalnog zdravlja
• mentalno zdrave zajednice
• poremećaji ličnosti
• poremećaji u prehrani
• smjernice
• virtualni svijet