Nedavna studija pokazuje da osobe u svojim 40-ima ili 50-ima mogu poduzeti konkretne korake kako bi smanjile rizik od razvoja demencije.

Istraživači su analizirali sveobuhvatne genetske i medicinske podatke približno 356.000 odraslih osoba prosječne dobi od 55 godina, među kojima nisu svi imali povijest demencije. Tijekom prosječnog razdoblja praćenja od osam godina 485 osoba imala je dijagnozu demencije “ranijeg početka” (koja se javlja kod osoba mlađih od 65 godina).

Studija je identificirala društvenu izolaciju, poremećaj konzumiranja alkohola i loše kontrolirana kronična zdravstvena stanja kao promjenjive čimbenike rizika povezane s povećanim rizikom od demencije u mladosti.

Osobe mogu imati određenu kontrolu nad razvojem demencije

Prema dr. Andrewu Budsonu, profesoru neurologije na Sveučilištu u Bostonu, ova su otkrića ohrabrujuća jer se ti čimbenici rizika mogu mijenjati, što implicira da osobe mogu imati određenu kontrolu nad svojom vjerojatnošću razvoja demencije u mladosti.

Studija je identificirala čimbenike rizika za ranu pojavu demencije, uključujući:

• niže obrazovanje
• niži socioekonomski status
• genetske čimbenike (dvije kopije gena APOE4)
• poremećaj konzumiranja alkohola
• društvenu izolaciju
• nedostatak vitamina D
• visoke razine C-reaktivnog proteina
• lošiji stisak ruke
• oštećenje sluha
• dijabetes
• bolesti srca
• depresiju
• ortostatsku hipotenziju
• moždani udar
• izostanak konzumacije alkohola.

Naime, čimbenici koji se mogu liječiti, kao što su poremećaj ovisnosti o alkoholu, depresija i društvena izolacija, pokazali su značajnu povezanost s povećanim rizikom od demencije.

Poremećaj ovisnosti o alkoholu udvostručio je rizik, dok je moždani udar, koji može biti posljedica promjenjivih čimbenika poput prekomjernog pijenja ili loše kontroliranog šećera u krvi, također udvostručio izglede za demenciju u mladosti.

Društvena izolacija, bolesti srca, dijabetes tipa 2, nedostatak vitamina D i oštećenje sluha bili su povezani s različitim stupnjevima povećanog rizika.

Kako spriječiti ranu pojavu demencije?

Glavni autor studije dr. Stevie Hendriks sa Sveučilišta u Maastrichtu naglasio je važnost mentalnog zdravlja jer je depresija, stanje koje se može izliječiti, povezana s više nego utrostručenim rizikom. Iako studija nije utvrdila izravnu uzročno-posljedičnu vezu između ovih čimbenika rizika i demencije u mladosti, pružila je dragocjene uvide u ublažavanje vjerojatnosti ovog stanja.

Studija je potvrdila da genetska predispozicija za demenciju povećava rizik, ali genetski čimbenici su izvan individualne kontrole. Unatoč tome, rezultati naglašavaju važnost promjene načina života u smanjenju rizika od demencije u mladosti.

Stručnjaci preporučuju upravljanje čimbenicima rizika za moždani udar i bolesti srca, društvenost i tjelesnu aktivnost, izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola i droga te rješavanje stanja poput depresije, oštećenja sluha i nedostatka vitamina D kako bi se spriječila rana pojava demencije, iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdili ovi nalazi.

Pročitajte i ove članke:

• Vrste demencije: Bruce Willis ima frontotemporalnu demenciju! Evo o čemu je riječ i koji su još manje poznati tipovi demencije
• Razlika između Alzheimera i demencije: Često miješamo ove pojmove, ali nisu istoznačnice! Psihologinja otkriva detalje
• Kognitivne vježbe za ublažavanje simptoma demencije: Ove aktivnosti stimuliraju mozak i sprječavaju kognitivno propadanje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Popularan oblik pripreme obroka

Zdravi smoothie za večeru: Nutricionistica donosi pet uravnoteženih recepata

• Zrinka Babić
• 3 min čitanja

• demencija
• demencija u mladosti
• rani razvoj demencije