Iako često mislimo da starenje mozga napreduje polako i postepeno, nova istraživanja pokazuju da se najvažnije promjene događaju u naglim “skokovima” – baš kao i rast u djetinjstvu.

Najnovija studija otkriva da naš mozak prolazi kroz pet jasno prepoznatljivih razdoblja te četiri velika preokreta koji oblikuju način na koji razmišljamo, učimo i starimo. U nastavku saznajte što se događa u svakoj od tih era i kako svojim navikama možete podržati zdravlje mozga u svim godinama.

Mozak se ne razvija linearno – nego u “skokovima”

Znanstvenici su u časopisu Nature Communications objavili da se struktura mozga mijenja u određenim prijelomnim trenucima života. Voditeljica istraživanja, neuroznanstvenica dr. Alexa Mousley sa Sveučilišta Cambridge, za Everyday Health naglašava da razvoj mozga nije stabilan i postupan, nego cikličan:

Promjene u mozgu ne odvijaju se ravnomjernim tempom. One se ubrzavaju i usporavaju ovisno o dobi.

Zašto je važno razumjeti ove prekretnice?

Poznavanje tipičnih promjena u strukturi mozga moglo bi pomoći liječnicima da lakše prepoznaju rane znakove bolesti, uključujući demenciju, te razviju bolje pristupe liječenju.

Dr. Mousley ističe:

Što bolje razumijemo normalne promjene tijekom života, to lakše možemo uočiti odstupanja koja ukazuju na poremećaje.

Pet “era” mozga kroz život

U nastavku se nalaze tzv. “ere” mozga.

1. Djetinjstvo (0 – 9 godina) – izgradnja i selekcija veza

U prvim godinama mozak stvara velik broj poveznica između neurona, a zatim ih postupno “prorjeđuje”, ostavljajući one koje se najviše koriste. Ovaj proces konsolidacije traje do otprilike devete godine, kada nastupa prva velika prekretnica – početak puberteta i početak složenijeg restrukturiranja mozga.

2. Adolescencija (9 – 32 godine) – mozak koji sazrijeva puno duže nego što mislimo

Ovo razdoblje traje znatno dulje od klasičnog razumijevanja adolescencije:

• raste količina bijele tvari, koja ubrzava komunikaciju unutar mozga
• poboljšavaju se kognitivne funkcije, pažnja i obrada informacija
• istodobno, ovo je doba i najvećeg rizika za probleme mentalnog zdravlja.

Dr. Mousley napominje da se “adolescentni obrazac” strukturalnog razvoja mozga proteže sve do 32. godine.

3. Odrasla dob (32 – 66 godina) – stabilnost i mentalna učinkovitost

Ovo je najduže razdoblje bez većih preokreta u strukturi mozga:

• inteligencija i osobnost ostaju uglavnom stabilne.
• kognitivni kapaciteti postaju učinkovitiji, što pomaže u obavljanju životnih obaveza.

Neuropsihologinja dr. Dana Connor naglašava da se većina ljudi od 30-ih do 50-ih osjeća mentalno najjače i najsposobnije.

4. Rano starenje (66 – 83 godine) – postupno slabljenje povezanosti

U ovoj dobi:

• određene veze u mozgu postaju slabije
• mozak se raspoređuje u manje, međusobno čvršće povezane skupine.

Ove se promjene podudaraju s povećanim rizikom od demencije i drugim zdravstvenim promjenama, uključujući porast visokog tlaka – čimbenika koji ubrzava starenje mozga.

Normalno je primijetiti:

• sporije procesiranje informacija
• potrebu za ponavljanjem
• sporije prisjećanje imena.

No, ove su pojave uobičajene i ne znače demenciju.

5. Kasno starenje (83 – 90 godina) – prelazak na lokalnu obradu informacija

Mozak sve više prelazi s “globalnog” načina obrade (široka slika) na “lokalni” (detalji). Slabi ukupna povezanost, što je prirodan dio duboke starosti.

Duga adolescencija – najveće iznenađenje studije

Jedno od najneobičnijih otkrića je da se adolescentne promjene u mozgu protežu sve do ranih 30-ih. Dr. Ilana Bennett navodi da je iznenađena širina tog razdoblja, s obzirom na emocionalne, kognitivne i životne promjene koje se događaju u tom razdoblju.

Možete imati “mlađi” mozak – bez obzira na dob

Iako mozak prolazi kroz prirodne faze, pojedinci se međusobno znatno razlikuju. Na funkciju mozga snažno utječu:

• zdravlje
• prehrana
• san
• stres
• razina mentalne i fizičke aktivnosti.

Dr. Connor naglašava da životni stil igra ključnu ulogu:

Imamo puno više utjecaja na to kako mislimo i osjećamo nego što mislimo.

Za zdraviji mozak preporučuje se:

• redovita tjelovježba
• raznolika, nutritivno bogata prehrana
• kvalitetan i redovit san
• aktivnosti koje potiču mentalnu stimulaciju (učenje, čitanje, slaganje slagalica, društvene interakcije)

Pročitajte i ove članke:

• 14 bolesti i navika koje mijenjaju vaš mozak
• Pet stvari o mozgu koje vjerojatno niste znali
• Mozak, emocije i sreća: Možemo li “hakirati” svoj um za bolji život?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Tijelo ostaje bez ključnog minerala!

Nedostatak kalija (hipokalijemija): Evo kako ga prepoznati prije nego što postane opasno

• Kreni Zdravo
• 3 min čitanja

• ere mozga
• istraživanje
• mijenjanje mozga kroz život
• zrelost mozga