Naš mozak nije statičan – on se stalno mijenja pod utjecajem životnih iskustava, bolesti i svakodnevnih navika. Od stresa i depresije, preko moždanog udara i migrena, pa sve do meditacije i tjelovježbe – sve to ostavlja trag na mozgu.

Stručnjaci ističu da je važno prepoznati kako određena stanja oblikuju rad mozga jer upravo ta saznanja mogu pomoći u prevenciji i očuvanju zdravlja.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

Nakon traumatskog događaja mozak pokreće reakciju “bori se ili bježi”. Dok se većina ljudi uspije oporaviti, kod nekih se razvija PTSP.

Tada amigdala (dio mozga zadužen za emocije) postaje pretjerano aktivna, dok se aktivnost prefrontalnog korteksa, odgovornog za donošenje odluka, smanjuje.

Depresija

Depresija ne utječe samo na raspoloženje, već i na strukturu mozga. Aktivnost u prefrontalnim režnjevima, koji sudjeluju u prosuđivanju i donošenju odluka, postaje slabija.

Dugotrajna depresija može uzrokovati upalu mozga, a gubitak moždanih stanica povećava rizik od problema s pamćenjem i demencije.

Moždani udar

Do moždanog udara dolazi kada se prekine dotok krvi u mozak. Posljedice ovise o mjestu udara – udar na lijevoj strani mozga može uzrokovati slabost desne strane tijela i poteškoće u govoru, dok udar na desnoj strani dovodi do slabosti ili utrnulosti na lijevoj strani tijela.

Poremećaj uzrokovan alkoholom

Pretjerana konzumacija alkohola oštećuje moždane stanice. S vremenom može doći do smanjenja određenih dijelova mozga, a posebno hipokampusa – područja ključnog za učenje i pamćenje.

Shizofrenija

Osobe sa shizofrenijom gube sivu i bijelu tvar mozga. Siva tvar pomaže u obradi informacija, dok bijela povezuje različite dijelove mozga. Kod oboljelih siva tvar se smanjuje prva, a zatim postupno i bijela.

Alzheimerova bolest

Kod Alzheimerove bolesti komunikacija između moždanih stanica slabi zbog nakupljanja proteina amiloida i tau. Oni stvaraju nakupine koje remete prijenos signala, što dovodi do zaboravnosti i problema u funkcioniranju.

Migrene

Mozak osoba s migrenom preosjetljivo reagira na podražaje poput stresa ili jarke svjetlosti. Dolazi do promjena u živcima i krvnim žilama, što izaziva glavobolju i prateće simptome. Kronične migrene mogu dovesti do gubitka sive i bijele tvari.

Aneurizma mozga

Aneurizma je oslabljeno mjesto na krvnoj žili u mozgu koje se puni krvlju i može puknuti. To uzrokuje krvarenje u mozgu ili oko njega, što može dovesti do jakih glavobolja, mučnine, napadaja i čak smrti.

Potres mozga

Udarci u glavu, prometne nesreće ili sportske ozljede mogu izazvati potres mozga. Tada mozak udara o unutarnju stranu lubanje, što oštećuje živčano tkivo i uzrokuje upalu. Iako se mozak uglavnom sam oporavi, ponovljeni potresi mogu ostaviti trajne posljedice.

Bipolarni poremećaj

Kod bipolarnog poremećaja dolazi do neravnoteže neurotransmitera – kemikalija koje prenose signale između moždanih stanica.

Višak noradrenalina može izazvati maniju, dok njegov manjak može dovesti do depresije.

Multipla skleroza (MS)

Imunosni sustav kod MS-a napada mijelin – zaštitni sloj živaca. Time se prekida prijenos informacija između mozga i tijela. Na mjestima oštećenja stvara se ožiljno tkivo (lezije), što uzrokuje utrnulost, tremor i probleme s vidom.

ADHD

Kod ADHD-a mozak ima manje sive i bijele tvari, a određena područja razvijaju se sporije. Mreže živčanih stanica rade drugačije, što utječe na pažnju i koncentraciju.

Meditacija

Redovita meditacija ne smanjuje samo stres, već i mijenja strukturu mozga. Može povećati sivu tvar u područjima zaduženima za emocije i učenje, ojačati veze između moždanih stanica i smanjiti upale.

Tjelovježba

Kretanje potiče protok krvi kroz mozak, opskrbljuje ga kisikom i nutrijentima te oslobađa proteine koji čuvaju živčane stanice. Redovita tjelesna aktivnost može čak povećati dijelove mozga odgovorne za pamćenje i razmišljanje. 

Pročitajte i ove članke:

• Pet stvari o mozgu koje vjerojatno niste znali
• Kako mozak radi u 40-ima, 50-ima i 60-ima?
• Kontinuirano udisanje ovog mirisa osnažuje mozak.

• bolesti i navike koje mijenjaju mozak
• oblikovanje mozga
• utjecaj bolesti na mozak

Učitaj više izvora