Igrate videoigre svaki dan? Evo što se može dogoditi vašem tijelu i mozgu
- Budite prvi i komentirajte!
- 8 min čitanja
Nekad su videoigre bile hobi rezerviran za relativno malen broj zaljubljenika, a danas su dio svakodnevice milijardi ljudi.
Igranje više nije ograničeno na igraonice i konzole – igre su dostupne na računalima, pametnim telefonima i tabletima, a za mnoge predstavljaju uobičajen način opuštanja nakon posla ili škole.
Iako se videoigre često povezuju s dugotrajnim sjedenjem, naprezanjem očiju i mogućnošću razvoja ovisnosti, njihov utjecaj na zdravlje nije isključivo negativan.
Istraživanja pokazuju da određene vrste igara mogu biti povezane s boljim kognitivnim sposobnostima, koordinacijom, raspoloženjem, pa čak i nekim socijalnim vještinama.
U nastavku saznajte što se može događati s vašim tijelom i mozgom ako videoigre igrate svaki dan.
Videoigre mogu potaknuti određene kognitivne sposobnosti
Tvrdnja da videoigre nužno “zaglupljuju” igrače nema puno uporišta u istraživanjima. Mnoge igre od vas zahtijevaju rješavanje problema, brzo donošenje odluka, planiranje i prilagođavanje novim situacijama.
Istraživanje objavljeno u časopisu Pakistan Journal of Medical Sciences, provedeno na djeci, pokazalo je da su djeca koja igraju videoigre postizala bolje rezultate u određenim kognitivnim zadacima od djece koja ih nisu igrala.
Slične potencijalne koristi pronađene su i kod akcijskih videoigara. To, naravno, ne znači da je više vremena pred ekranom automatski bolje, već da samo igranje videoigara ne treba promatrati kao aktivnost koja nužno negativno utječe na kognitivne sposobnosti.
Može se poboljšati koordinacija ruku i očiju
Ako svakodnevno igrate videoigre, osobito one koje zahtijevaju brzo reagiranje, moguće je da pritom trenirate koordinaciju između vida i pokreta ruku.
Istraživanja su pokazala da videoigre mogu biti povezane s boljom koordinacijom ruku i očiju, a učinak može biti posebno izražen kod akcijskih strateških igara u stvarnom vremenu, koje od igrača zahtijevaju istodobno praćenje događaja na ekranu i brzo izvođenje preciznih pokreta.
Koordinacija se može pogoršavati s godinama, zbog čega su aktivnosti koje uključuju motoričke sposobnosti korisne tijekom cijelog života. Međutim, videoigre nisu jedini način da ih vježbate. Bacanje i hvatanje lopte, žongliranje, plivanje i druge vrste tjelesne aktivnosti također mogu pomoći.
Povremeno igranje može pozitivno djelovati na raspoloženje
Videoigre često imaju lošu reputaciju kada je riječ o mentalnom zdravlju, no odnos između igranja i psihičkog stanja znatno je složeniji.
Pregled istraživanja objavljen u časopisu Games for Health Journal ukazao je na potencijal ležernih, odnosno casual videoigara u ublažavanju simptoma povezanih sa stresom, tjeskobom, lošijim raspoloženjem i depresivnim simptomima.
Jedna od njihovih prednosti je dostupnost. Igranje je mnogim ljudima jednostavnije i pristupačnije od drugih aktivnosti za opuštanje.
Ipak, videoigre ne bi trebalo promatrati kao zamjenu za stručnu pomoć kada postoje izraženi ili dugotrajni simptomi mentalnih poteškoća.
Svakodnevno igranje ponekad može upućivati na problem
Samo zato što videoigre igrate svaki dan ne znači da imate poremećaj povezan s igranjem. Važnije je koliko igranje utječe na ostale dijelove vašeg života.
Problematični obrasci mogu uključivati stalno razmišljanje o igrama, potrebu za sve duljim igranjem kako biste postigli isti osjećaj zadovoljstva, davanje prednosti videoigrama pred poslom, školom, odnosima i drugim obavezama te skrivanje ili umanjivanje količine vremena koju provodite igrajući.
Ako primijetite da igranje ozbiljno narušava vaše svakodnevno funkcioniranje ili vam bliske osobe ukazuju na značajne promjene u ponašanju, korisno je razgovarati s liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.
Možete osjetiti naprezanje očiju
Višesatno gledanje u zaslon može dovesti do digitalnog naprezanja očiju, odnosno skupa simptoma koji uključuju umorne ili suhe oči, zamućen vid, glavobolju i poteškoće s fokusiranjem.
Problem nije specifičan samo za videoigre. Može se pojaviti nakon dugotrajnog korištenja računala, tableta i pametnih telefona.
Ako svakodnevno igrate, pokušajte redovito odmarati oči, povremeno gledati u udaljene predmete i izbjegavati dugotrajne igraće sesije bez pauze. Važno je i prilagoditi udaljenost od zaslona njegovoj veličini te osigurati ugodno osvjetljenje prostorije.
Mogu se pojaviti ozljede zbog ponavljajućih pokreta
Dugotrajno pritiskanje tipki, korištenje miša ili kontrolera može opteretiti mišiće, tetive i živce šaka i ruku.
Kod igrača na konzolama tegobe se češće mogu pojaviti u području palčeva, dok korisnici računala mogu osjećati veće opterećenje u zapešćima i šakama. Posebno su izloženi profesionalni i natjecateljski igrači koji svakodnevno treniraju satima.
Ukočenost, bol, oticanje ili nelagoda tijekom igranja znakovi su koje ne biste trebali ignorirati. Redovite pauze, pravilno držanje te vježbe za šake i podlaktice mogu pomoći u smanjenju opterećenja.
Nakon igranja mogli biste pojesti više hrane
Zanimljivo je da dugotrajno igranje može utjecati i na prehrambene navike.
U istraživanju objavljenom u American Journal of Clinical Nutrition adolescenti muškog spola nakon igranja videoigara pojeli su više hrane nego u kontrolnim uvjetima, iako nisu prijavili značajno veću glad.
Jedno od mogućih objašnjenja je mentalno opterećenje koje nastaje tijekom intenzivnog igranja. Ipak, riječ je o istraživanju provedenom u laboratorijskim uvjetima i na specifičnoj skupini ispitanika, pa rezultate nije moguće jednostavno primijeniti na sve igrače.
Ako uz igranje često nesvjesno grickate, korisno je unaprijed pripremiti obrok ili međuobrok i obratiti pozornost na količinu hrane koju jedete pred ekranom.
Igre s pričom mogu potaknuti empatiju
Današnje videoigre često imaju složene priče i likove s kojima igrači provode desetke sati. Naslovi poput The Last of Us ili Red Dead Redemption od igrača traže da prate odnose među likovima, njihove motive i emocionalne reakcije.
Narativni elementi videoigara mogu biti povezani s boljim prepoznavanjem i razumijevanjem tuđih emocionalnih stanja.
Drugim riječima, određene igre mogu aktivirati neke od istih socijalno-kognitivnih procesa koje koristite kada pokušavate razumjeti osjećaje i namjere drugih ljudi.
Tjelovježba vam može pomoći da budete bolji igrač
Dugotrajno igranje često znači i dugo sjedenje, ali upravo bi tjelesna aktivnost mogla poboljšati vašu izvedbu u igrama.
Istraživanje objavljeno u časopisu Medicine & Science in Sports & Exercise pokazalo je da je kratka visokointenzivna kardiovaskularna aktivnost prije igranja igre League of Legends bila povezana s boljom izvedbom igrača.
To je još jedan razlog da tijekom dana kombinirate igranje s kretanjem. Dugotrajna tjelesna neaktivnost može imati negativne zdravstvene posljedice bez obzira na to provodite li vrijeme igrajući videoigre, gledajući televiziju ili radeći za računalom.
Akcijske igre mogle bi pomoći djeci s disleksijom
Neka istraživanja ukazuju na zanimljivu povezanost između akcijskih videoigara i čitanja kod djece s disleksijom.
U jednom istraživanju objavljenom u časopisu Current Biology djeca s disleksijom igrala su akcijske videoigre 80 minuta dnevno tijekom devet dana. Nakon toga zabilježeno je poboljšanje brzine čitanja bez smanjenja točnosti.
Istraživači su primijetili i poboljšanje pažnje, što bi moglo djelomično objasniti rezultate.
Važno je naglasiti da su se istraživanja odnosila na djecu koja su učila čitati. Stoga se iz tih rezultata ne može zaključiti da će videoigre na isti način pomoći odraslim osobama s disleksijom niti da mogu zamijeniti stručne metode podrške.
Igranje može razvijati određene vještine vođenja
Videoigre, osobito multiplayer i strateški naslovi, često zahtijevaju organizaciju grupe, komunikaciju, raspodjelu zadataka i brzo donošenje odluka.
Istraživanje Sveučilišta Saskatchewan pokazalo je da su studenti koji igraju videoigre iskazivali određene organizacijske i upravljačke sposobnosti te kreativno rješavanje problema.
Slična su zapažanja pronađena kod igrača MMORPG-ova poput World of Warcrafta, u kojima igrači često organiziraju velike grupe ljudi kako bi zajedno ostvarili određeni cilj.
To ne znači da ćete zbog svakodnevnog igranja automatski postati dobar voditelj tima, ali određene vještine koje razvijate u igrama potencijalno se mogu prenijeti i na stvarne situacije.
Videoigre mogu smanjiti, ali i povećati osjećaj usamljenosti
Odnos između igranja i usamljenosti ovisi o tome kako i koliko igrate.
Problematično igranje povezano je s većim osjećajem usamljenosti u nekim istraživanjima. S druge strane, online igre mogu omogućiti stvaranje prijateljstava i pružiti osjećaj pripadnosti zajednici.
Istraživanja MMORPG igara pokazala su da kvalitetne društvene interakcije u virtualnom svijetu mogu biti povezane s manjom usamljenošću i većim osjećajem dobrobiti.
Drugim riječima, nije presudno samo koliko vremena provodite igrajući, već i kakvu ulogu videoigre imaju u vašem društvenom životu.
Videoigre se istražuju i kao pomoć osobama s multiplom sklerozom
Videoigre se sve češće istražuju i kao potencijalno rehabilitacijsko sredstvo kod određenih zdravstvenih stanja.
Kod osoba s multiplom sklerozom pojedina istraživanja pokazala su da igre koje predstavljaju mentalni izazov mogu biti povezane s poboljšanjem određenih kognitivnih funkcija.
Istraživala se i upotreba sustava poput Wii Fita, koji kombiniraju igranje i fizičko kretanje. Rezultati upućuju na mogućnost njihove primjene kao dodatka programima usmjerenima na tjelesnu aktivnost i ravnotežu.
Takve metode ipak ne predstavljaju zamjenu za standardno liječenje i rehabilitaciju, nego potencijalnu dopunu koju treba primjenjivati u dogovoru sa zdravstvenim stručnjacima.
Svakodnevno igranje može pomoći u smanjenju stresa
Nakon napornog dana mnogima nekoliko minuta ili sati uz omiljenu igru predstavlja način odmora i mentalnog odmaka od svakodnevnih problema.
Istraživanja sugeriraju da videoigre nekim ljudima mogu pomoći u oporavku od stresa i psihičkog opterećenja. Zanimljivo je da korist nije nužno ograničena samo na mirne igre.
Način igranja također može imati ulogu. I kooperativno i natjecateljsko igranje mogu biti povezani sa smanjenjem stresa, iako je u nekim istraživanjima nešto veća korist zabilježena kod ljudi koji su igrali surađujući s drugim igračima.
Koliko je igranja videoigara previše?
Ne postoji univerzalan broj sati nakon kojeg igranje automatski postaje nezdravo. Važnije je promatrati kako ono utječe na vaš svakodnevni život.
Ako zbog videoigara redovito zanemarujete san, tjelesnu aktivnost, posao ili školu, prehranu, odnose s drugim ljudima i druge aktivnosti koje su vam važne, vrijeme je da preispitate svoje navike.
S druge strane, kada su videoigre jedan od više načina na koje provodite slobodno vrijeme, uz dovoljno sna, kretanja, društvenih kontakata i redovite pauze od ekrana, igranje ne mora biti štetna navika.
Štoviše, ovisno o vrsti igre i načinu na koji igrate, može imati i određene kognitivne, socijalne i emocionalne koristi.
Pročitajte i ove članke:
- Videoigre mogu pomoći djeci da nauče čitati! Evo kako
- Zašto je neke videoigre tako teško prestati igrati? Evo koje vrste izazivaju najveću ovisnost
- Ovisnost o videoigrama kod djece i odraslih: Psihologinja otkriva kako je prepoznati.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
- de Las Heras, B. i sur. (2020). Exercise Improves Video Game Performance: A Win-Win Situation. Med. Sci. Sports Exerc., 52(7): 1595–1602.
- Mandryk, R. L. i sur. (2020). How Passion for Playing World of Warcraft Predicts In-Game Social Capital, Loneliness, and Wellbeing. Front. Psychol., 11: 2165.
- Pine, R. i sur. (2020). The Effects of Casual Videogames on Anxiety, Depression, Stress, and Low Mood: A Systematic Review. Games Health J., 9(4): 255–264.
- Hisam, A. i sur. (2018). Does playing video games effect cognitive abilities in Pakistani children?. Pak. J. Med. Sci., 34(6): 1507–1511.
- Kök Eren, H. i Örsal, Ö. (2018). Computer Game Addiction and Loneliness in Children. Iran. J. Public Health, 47(10): 1504–1510.
- Rubtcova, M. i Pavenkov, O. (2017). Influence of Digital Video Games on Leadership Skills: Experience of Psychological Research. 2017 Leadership Conference: Evidence-Based Decision Making, Edwards School of Business, University of Saskatchewan.
- De Giglio, L. i sur. (2016). Video Games Improve Brain Connections in Multiple Sclerosis Patients. Radiological Society of North America (RSNA).
- Franceschini, S. i sur. (2013). Action video games make dyslexic children read better. Curr. Biol., 23(6): 462–466.
- Chaput, J.-P. i sur. (2011). Video game playing increases food intake in adolescents: a randomized crossover study. Am. J. Clin. Nutr., 93(6): 1196–1203.
- Hsu, H.-C. i sur. (2010). Effects of swimming on eye hand coordination and balance in the elderly. J. Nutr. Health Aging, 14(8): 692–695.
- Reinecke, L. (2009). Games and Recovery: The Use of Video and Computer Games to Recuperate from Stress and Strain. J. Media Psychol., 21(3): 126–142.