Piše liječnik

Bolest usta, šaka i stopala širi se vrtićima brže nego što mislite! Evo prvih simptoma

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Hrvoje Pinoza

dr. med.

Bolest usta, šaka i stopala predstavlja zaraznu virusnu bolest koja se najčešće javlja kod male djece, iako se može pojaviti i kod odraslih osoba, osobito ako prethodno nisu razvili imunitet na uzročnika (bolest usta, šaka stopala – imunitet).

Bolest je dobila naziv prema karakterističnom osipu i promjenama koje zahvaćaju usnu šupljinu, dlanove i stopala, pri čemu simptomi u većini slučajeva prolaze spontano kroz nekoliko dana do dva tjedna (bolest usta, šaka i stopala bez temperature).

Iako bolest obično ima blag tijek, njezina izrazita zaraznost često dovodi do širenja u vrtićima, školama i unutar obitelji (bolest usta, šaka i stopala – zaraznost). Roditeljima bolest može djelovati zabrinjavajuće zbog osipa i bolnih ranica u ustima, no većina djece se oporavi bez trajnih posljedica.

Što uzrokuje bolest usta, šaka i stopala i kako se prenosi?

Bolest usta, šaka i stopala najčešće uzrokuju enterovirusi, osobito Coxsackievirus A16 koji pripada skupini virusa sposobnih za brzo širenje među djecom.

Virus se prenosi kapljičnim putem, odnosno kašljanjem i kihanjem, ali i kontaktom sa slinom, sekretima iz nosa, sadržajem mjehurića ili kontaminiranim predmetima poput igračaka i pribora za jelo.

Posebno je važan prijenos preko ruku jer mala djeca često dodiruju lice i predmete oko sebe, čime se virus lako širi u kolektivima.

Inkubacija traje između tri i šest dana (bolest usta, šaka i stopala – inkubacija).

Rizični faktori za razvoj bolesti uključuju boravak u vrtićima i školama, gdje djeca dolaze u bliski kontakt s velikim brojem vršnjaka, kao i slabije razvijene higijenske navike koje olakšavaju prijenos infekcije.

Najčešće obolijevaju djeca mlađa od pet godina jer njihov imunološki sustav još nije razvio zaštitu protiv mnogih enterovirusa. Iako odrasli rjeđe razvijaju simptome, mogu biti prijenosnici virusa i prenijeti bolest drugima (bolest usta, šaka i stopala kod odraslih).

Epidemije su češće tijekom toplijih mjeseci godine, kada se virusi lakše šire među djecom.

bolest usta, šaka i stopala - zaraznost — FOTO: Shutterstock

Koji su simptomi i komplikacije bolesti usta, šaka i stopala?

Simptomi bolesti najčešće započinju povišenom temperaturom, općom slabošću i smanjenim apetitom, nakon čega se razvijaju bolne ranice i mjehurići u usnoj šupljini koji otežavaju hranjenje i gutanje.

Ubrzo nakon toga pojavljuje se karakterističan osip na dlanovima, stopalima, a ponekad i na stražnjici ili drugim dijelovima tijela, pri čemu osip može izgledati kao sitni crveni mjehurići ili točkaste promjene.

Djeca zbog boli u ustima često odbijaju hranu i tekućinu, što može dovesti do dehidracije, osobito kod mlađe djece (bolest usta, šaka i stopala kod djece).

Kod većine bolesnika simptomi su blagi i prolaze spontano unutar 10-ak dana (bolest usta, šaka stopala – trajanje).

Iako su komplikacije rijetke, određeni sojevi virusa mogu uzrokovati ozbiljnije probleme poput upale moždanih ovojnica, upale mozga ili srčanog mišića.

U rijetkim slučajevima može doći i do neuroloških komplikacija koje zahtijevaju bolničko liječenje. Kod djece koja ne mogu piti dovoljno tekućine zbog bolnih ulceracija najveći neposredni rizik predstavlja dehidracija.

Kako se liječi bolest usta, šaka i stopala?

Kada su u pitanju bolest usta, šaka i stopala i liječenje, dijagnoza se postavlja na temelju karakteristične kliničke slike, odnosno kombinacije promjena u ustima i osipa na šakama i stopalima, pri čemu dodatne laboratorijske pretrage obično nisu potrebne.

Liječnik tijekom pregleda procjenjuje izgled osipa, opće stanje djeteta i znakove eventualnih komplikacija. U težim ili nejasnim slučajevima mogu se provesti mikrobiološke pretrage kako bi se potvrdio uzročnik.

Liječenje je uglavnom simptomatsko jer ne postoji specifičan antivirusni lijek za ovu bolest, pa je cilj terapije ublažiti simptome i spriječiti komplikacije.

To uključuje snižavanje temperature, ublažavanje boli i osiguravanje dovoljnog unosa tekućine kako bi se spriječila dehidracija. Djeci se preporučuje mekša i hladnija hrana koja manje iritira bolne ranice u ustima.

Prevencija bolesti temelji se prvenstveno na dobroj higijeni ruku, redovitom pranju igračaka i površina te izbjegavanju bliskog kontakta sa zaraženim osobama tijekom akutne faze bolesti.

Djeca koja imaju temperaturu i izražene simptome trebala bi ostati kod kuće kako bi se smanjilo širenje infekcije u kolektivima. Iako ne postoji široko dostupno cjepivo protiv ove bolesti u većini zemalja, pravilne higijenske mjere značajno smanjuju rizik prijenosa.

Pravovremeno prepoznavanje simptoma i odgovorno ponašanje ključni su za kontrolu širenja bolesti.

Pročitajte i ove članke: