Iako nam jesen donosi čarobne i raskošne boje prirode, bistrinu zraka, neodoljiv miris pečenih kestena i romantične šetnje po gradskim ulicama, ipak za mnoge predstavlja i period tranzicijskog stresa.

Kraći dani, smanjena izloženost suncu, povratak ubrzanom radnom ritmu i pomicanje sata – sve to stavlja naš organizam na kušnju.

Tijelo se bori s prilagodbom na novi cirkadijalni ritam, a imunološki sustav hvata se ukoštac s hladnijim i promjenjivim vremenom i prvim valovima prehlada i gripa.

Rezultat je često osjećaj sezonske letargije, pojačane tjeskobe ili općeg pada energije – simptomi onoga što nazivamo jesenskim stresom.

Jesenski stres – kako ga prepoznati kod sebe?

Jesenski stres je više od prolaznog osjećaja umora – to je niz fizičkih i psiholoških reakcija na nagle promjene u okolini. Važno je prepoznati suptilne signale koje vam tijelo šalje, pogotovo prije nego što prerastu u ozbiljnije zdravstvene probleme.

Ključni znakovi jesenskog stresa uključuju:

• iscrpljenost (neovisno o snu) – osjećate konstantan umor ili tromost, čak i nakon što ste spavali preporučenih 7 – 8 sati; tijelo troši više energije na termoregulaciju i prilagodbu na manjak svjetlosti
• pad imuniteta – iznenada ste pojačano osjetljivi na prehlade, grlobolju ili imate herpes na usni; to je jasan znak da se kortizol (hormon stresa) poigrava s obrambenim snagama vašeg tijela
• kognitivna magla i tjeskoba – teže vam se fokusirati, raste vam razdražljivost, a bezrazložna tjeskoba se pojačava; smanjena razina serotonina (hormona sreće) zbog manjeg izlaganja suncu direktno utječe na raspoloženje i mentalnu bistrinu
• promjene u apetitu i spavanju – primjećujete želju za utješnom hranom bogatom ugljikohidratima i šećerima, ili vam je san postao isprekidan i površan.

Što su adaptogeni i kako nas čuvaju?

Adaptogeni su jedinstvena klasa biljaka koje su kroz povijest poznate po svojoj sposobnosti da pomognu tijelu da se odupre i prilagodi stresu, bilo da je on fizički, kemijski ili biološki.

Oni ne ciljaju samo jedan organ ili simptom. Umjesto toga, oni djeluju na balansiranje cijelog sustava.

Njihovo djelovanje usmjereno je primarno na osi HPA (hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda), što je glavni sustav tijela za upravljanje stresom. Korištenjem adaptogena cilj nije suzbiti reakciju na stres, već je modulirati – učiniti je bržom, učinkovitijom i manje iscrpljujućom za tijelo.

Iz perspektive ayurvede, adaptogeni su ključni za izgradnju ojasa koji predstavlja našu vitalnu energiju i imunitet. Ujesen, kada dominira vata doša (suhoća, hladnoća, promjenjivost), adaptogeni pomažu u uzemljenju, stabilizaciji i hranjenju iscrpljenih tkiva.

Četiri jesenska junaka za balans

Iako postoji puno moćnih adaptogena, četiri se posebno ističu u borbi protiv jesenskog stresa:

• ashwagandha (Withania somnifera) – nazvana “kraljicom adaptogena”, ashwagandha je esencijalna u jesen za sve one koji pate od tjeskobe, nemirnog sna ili visoke razine kortizola, hormona stresa; ova moćna biljka iz ayurvede tradicionalno se koristi kao rasayana (tonik za pomlađivanje); njezina je primarna uloga ublažavanje stresa i anksioznosti te poboljšanje kvalitete sna (otuda i naziv somnifera); pomaže tijelu da smiri hiperaktivni odgovor na stres, olakšavajući opuštanje i dublji, regenerativni san; posebno je korisna u borbi protiv vata neravnoteže jer pomaže u uzemljenju i smanjuje osjećaj rastresenosti i brige koji često prati promjene godišnjih doba
• zlatni korijen (Rhodiola Rosea) – rhodiola potječe iz tradicionalne medicine hladnih regija poput Skandinavije i Rusije; njezine glavne prednosti su borba protiv umora, povećanje fizičke izdržljivosti i poboljšanje mentalne izvedbe. Idealna je za borbu protiv “jesenske moždane magle” i kroničnog umora; tamo gdje ashwagandha umiruje, rhodiola daje suptilnu, stabilnu energiju bez nervoze i pada koje izaziva kofein; poboljšava kognitivne funkcije i mentalnu izdržljivost, čineći prijelaz na intenzivniji radni ritam manje zamornim
• sibirski ginseng (Panax ginseng, azijski/korejski) – ginseng je “kralj bilja” u tradicionalnoj kineskoj medicini, poznat po iznimnoj snazi i dugoj povijesti upotrebe; djeluje kao snažan opći tonik, jačajući životnu energiju, imunitet i utječući na metabolizam; kako se sezona prehlada i gripe približava, sibirski ginseng pruža vitalnu potporu, povećavajući otpornost organizma i pomažući mu da se brže oporavi od fizičkog napora i bolesti; njegovo djelovanje na izdržljivost čini ga odličnim za sve one koji osjećaju da im fizička snaga opada s hladnijim vremenom.
• tulsi ili sveti bosiljak (Ocimum tenuiflorum) – tulsi se smatra jednom od najsvetijih biljaka u ayurvedi; ima snažna antioksidativna i protuupalna svojstva, a njegova primarna uloga je smanjenje mentalnog stresa, umirivanje te podrška respiratornom sustavu; općenito je vrlo blag, siguran i koristi se kao dnevni čaj za meditaciju, smirivanje i opću otpornost na stres.

Integracija u jesensku rutinu

Iako su adaptogeni prirodni, oni su moćni spojevi. Uvijek se savjetujte sa stručnjakom – liječnikom ili fitoterapeutom – posebno ako uzimate kroničnu terapiju, jer može doći do interakcije s lijekovima.

Holistički pristup je ključan:

• ayurvedska primjena – adaptogene uvijek unosite u toplim pripravcima, jer je vata doša hladna i suha; šalica toplog mlijeka s ashwagandhom prije spavanja ili jutarnji tonik s rhodiolom mogu činiti čuda za stabilizaciju jesenskog ritma
• životni stil – adaptogeni su alat, a ne zamjena za zdrav život; pobrinite se za adekvatno kretanje, unatoč hladnoći, i maksimalno iskoristite svaku zraku sunca kako biste podržali sintezu vitamina D i cirkadijalni ritam
• prigrlite promjenu, ne borite se protiv nje – prakticirajte Nadi Shodhana (naizmjenično disanje kroz nosnice) ili jednostavno duboko disanje kako biste smirili nervni sustav; neka vam meditacija bude uzemljujuće sidro koje dopušta mislima da plutaju, a bez da vas odvuku; prigrlite tišinu i smanjite pretjeranu stimulaciju (vijesti, društvene mreže)
• uzemljite se – promjena donosi hladnoću i suhoću; umjesto da puštate da vas te kvalitete iscrpe, prigrlite ih hranjenjem tijela suprotnim kvalitetama; prigrlite suhoću kože redovitom toplom uljnom masažom (abhyanga) sa sezamovim uljem; to umiruje vatu i hrani nervni sustav; jedite topla, kuhana jela koja su lako probavljiva (juhe, variva, pečeno povrće); izbjegavajte sirovu, hladnu i prerađenu hranu.
• usvojite ritam – držite se istog vremena ustajanja, jela i spavanja; stabilnost dnevnog rasporeda umiruje nestabilnu vata energiju i daje vašem nervnom sustavu osjećaj sigurnosti, čime se stvara unutarnja ravnoteža.

Pročitajte i ove članke:

• Od vate do kaphe: Kako se ayurvedski doša tipovi nose s jeseni?
• Kako povezati um, tijelo i prirodu kroz moć jeseni?
• Ayurvedski jesenski wellness za ljepotu i vitalnost.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Izazivaju upalu

5 namirnica koje liječnici za rak debelog crijeva izbjegavaju

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• adaptogeni
• jesenski stres