Nove američke prehrambene smjernice donose značajne promjene, a jedna od najvažnijih je snažniji fokus na unos proteina.

Preporučene količine gotovo su udvostručene u odnosu na ranije, što je otvorilo brojna pitanja o tome koliko proteina zaista trebate i iz kojih ih je izvora najbolje unositi.

Kako bi razjasnila što ove preporuke znače u praksi, registrirana dijetetičarka Grace A. Derocha za Verywell Health objašnjava ključne stavke – i upozorava na moguće zamke.

Koliko su proteini doista važni u svakom obroku?

Prema novim smjernicama, preporučuje se unos 1,2 – 1,6 g proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno, što je znatno više nego prije. Ipak, kako ističe Derocha, više nije uvijek i bolje.

Ako ne unosite dovoljno proteina, logično je da ih trebate povećati. No nema potrebe pretjerivati i unositi više nego što vašem tijelu stvarno treba.

Preporučuje se kombiniranje različitih izvora – ribe, peradi, mesa, jaja i mliječnih proizvoda, ali i biljnih izvora poput graha, leće, slanutka, orašastih plodova i sjemenki. Proteini su važan dio obroka, no to ne znači da biste zbog njih trebali zanemariti povrće, cjelovite žitarice i druge nutritivne namirnice.

Koliko vam je proteina zaista potrebno ovisi o dobi, načinu života, zdravstvenom stanju i osobnim ciljevima, pa je najbolje individualne preporuke dogovoriti s nutricionistom ili liječnikom.

Zbunjuju li nove smjernice oko izbora namirnica?

Jedna od kritika novih smjernica odnosi se na naglašavanje namirnica poput maslaca, goveđeg loja, crvenog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda. To može djelovati kontradiktorno, s obzirom na preporuku da zasićene masti ne bi trebale činiti više od 10 % dnevnog energetskog unosa.

Zamjena zasićenih masti nezasićenima – posebno onima biljnog podrijetla – može sniziti kolesterol i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Upravo zato ovakav naglasak može dovesti do zbunjenosti kod dijela populacije.

Kako se hraniti zdravo, ali i održivo?

Unatoč pojedinim nejasnoćama, osnovna načela zdrave prehrane ostaju ista – jedite više voća i povrća, birajte cjelovite žitarice, unosite dovoljno vlakana, pazite na zdravlje crijeva, ograničite ultraprerađenu hranu te smanjite unos šećera, soli i zasićenih masti.

Često nije problem u tome što ne znate što je zdravo, već u tome što je teško dugoročno održati dobre navike. Mnogi ljudi ne unose dovoljno povrća i vlakana, a upravo su to stavke na kojima biste mogli najviše dobiti – bez obaveznog uključivanja crvenog mesa.

Najvažnije je da se ne osjećate krivima, već osnaženo. Razmislite koje namirnice volite, što vam je dostupno, što je cjenovno prihvatljivo i što ima znanstvenu potporu. Zdrava prehrana ne mora biti savršena – ona mora biti realna, prilagodljiva i dugoročno održiva.

Pročitajte i ove članke:

• Amerika okrenula prehrambenu piramidu naglavačke: Više mesa, manje žitarica – je li to stvarno zdravo? Evo što kaže nutricionistica
• Hrana i zdravlje: Neodvojivi pojmovi! Nutricionistica otkriva kako hrana utječe na naše zdravlje i zašto to ne smijemo olako shvaćati
• 5 znakova da ne jedete dovoljno proteina.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Gotovo 100 % ljudi ih ispušta

Što vam vaši plinovi mogu reći o zdravlju vaših crijeva?

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• Nove američke prehrambene smjernice
• previše proteina