Ova umjetna sladila povezana su s bržim kognitivnim padom

Ova umjetna sladila povezana su s bržim kognitivnim padom

Sve više ljudi zamjenjuje šećer niskokaloričnim ili bezkaloričnim zaslađivačima kako bi kontrolirali težinu. No, novo istraživanje ukazuje da česta konzumacija određenih zaslađivača može negativno utjecati na zdravlje mozga.

Studija objavljena u časopisu Neurology 3. rujna otkrila je da su osobe koje su konzumirale najveće količine šest umjetnih zaslađivača imale i najveći pad kognitivnih sposobnosti, uključujući pamćenje i sposobnost razmišljanja, u usporedbi s onima koji su ih konzumirali rjeđe.

Taj pad kognitivnih funkcija odgovara ubrzanom starenju mozga za otprilike 1,6 godina.

Autorica studije, dr. Claudia Kimie Suemoto s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u São Paulu, za Health napominje da to ne znači da ćete odmah primijetiti probleme s pamćenjem nakon što popijete dijetalno gazirano piće.

Ipak, kod redovite konzumacije, mozak može brže starjeti, što dugoročno povećava rizik od ranijeg ili ozbiljnijeg kognitivnog oštećenja, dodaje.
Sve više ljudi zamjenjuje šećer niskokaloričnim ili bezkaloričnim zaslađivačima
FOTO: Shutterstock

Kako je istraživanje provedeno?

Suemoto i njezini kolege pratili su 12.772 odrasle osobe u Brazilu, prosječne dobi od 52 godine. Na početku studije sudionici su ispunjavali upitnike o prehrambenim navikama tijekom prethodne godine.

Posebno su pratili sedam niskokaloričnih i bezkaloričnih zaslađivača koji se najčešće nalaze u gaziranim pićima, dijetalnim desertima, jogurtu ili kao samostalni proizvodi:

Sudionici su podijeljeni u tri skupine prema dnevnom unosu zaslađivača:

  • nizak unos – oko 20 mg/dan
  • umjereni unos – oko 66 mg/dan
  • visoki unos – oko 191 mg/dan (otprilike jedna limenka dijetalne gazirane piće).

Tijekom osam godina sudionici su obavljali različite kognitivne testove, uključujući provjeru verbalne tečnosti, pamćenja i brzine obrade informacija.

Povezanost zaslađivača i kognitivnog pada

Rezultati su pokazali da su osobe s umjerenom konzumacijom imale 35 % brži pad pamćenja i razmišljanja te 110 % brži pad verbalne tečnosti u usporedbi s onima koji su konzumirali minimalne količine.

Kod visokog unosa, pad pamćenja i razmišljanja bio je 62 % brži, a verbalna tečnost pala je 173 % brže. Zanimljivo je da je ovaj učinak primijećen samo kod osoba mlađih od 60 godina.

Jesu li neki zaslađivači opasniji od drugih?

Iako istraživači nisu pronašli značajne razlike među zaslađivačima, osim tagatoze koja nije bila povezana s kognitivnim padom, svi ostali zaslađivači pokazali su sličan učinak.

Zašto zaslađivači mogu utjecati na mozak?

Točan mehanizam još nije jasan, ali stručnjaci ističu nekoliko mogućih razloga:

  • zaslađivači mogu mijenjati sastav crijevne mikrobiote i potaknuti upalne procese
  • promjene u mikrobiomu i upale mogu utjecati na mikrogliju – stanice mozga odgovorne za imunološke funkcije, što može povećati rizik od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti te drugih oblika kognitivnog pada.

Osobe s dijabetesom podložnije su negativnom utjecaju zaslađivača jer kombinacija dijabetesa i umjetnih zaslađivača može pojačati upalne procese u tijelu.

Što možete učiniti?

Iako istraživanja još nisu konačna, stručnjaci savjetuju umjerenost. Suemoto preporučuje smanjiti unos zaslađivača, ali to ne znači da je šećer bolja alternativa. Najbolje je trenirati okus za manje slatku hranu i jesti više cjelovitih, vlaknima bogatih namirnica.

Kada je potreban zaslađivač, prednost daju prirodnijim opcijama poput stevije ili tagatoze. Cilj je općenito smanjiti unos slatkog, procesirane hrane i podržati zdravlje crijevne mikrobiote, što dugoročno pomaže i mozgu.

Pročitajte i ove članke:

 

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu