Jedna od najraširenijih kroničnih bolesti današnjice je dijabetes, pri čemu broj slučajeva nastavlja rasti.

S druge strane, fitness industrija i industrija zdravlja nikad nisu bile jače i popularnije, posebice u kontekstu promoviranja zdravog načina života kao izbora životnog stila i popratnih proizvoda poput dodataka prehrani.

Svijest o važnosti i utjecaju prehrane na zdravlje je dobro raširena, a oni koji već imaju određene dijagnoze, poput dijabetesa, znaju da moraju svoju prehranu prilagoditi svojem stanju.

Jednako tako, nikad više nije bilo kontradiktornih informacija, pa su, primjerice, ugljikohidrati odjednom postali loši, a masti dobre.

Slično je i s medom. Dok neki i dalje zagovaraju prednosti konzumacije meda, čak i njegovu ljekovitost, drugi pak odmahuju rukom govoreći kako je riječ samo o još jednoj vrsti šećera bez značajne nutritivne vrijednosti.

U skladu s tim postavlja se i pitanje smiju li dijabetičari jesti med. Evo kako su povezani med i šećerna bolest.

Med i šećerna bolest

Med je vrsta prirodnog zaslađivača koji proizvode vrijedni kukci pčele. Bez obzira na to što je riječ o prirodnom zaslađivaču, on se sastoji od jednostavnih šećera fruktoze i glukoze te u manjoj mjeri od saharoze, a sadrži i enzime, vitamine, minerale, antioksidanse i aminokiseline.

Gledajući glikemijski indeks sirovog meda, on iznosi 58, što je manje od običnog šećera čiji je glikemijski indeks 60. Međutim, na glikemijski indeks utječu vrsta meda, porijeklo i način prerade. Pritom tamnije vrste meda, poput onog od kestena, imaju nešto niži glikemijski indeks.

Prije nego razmotrimo smiju li dijabetičari jesti med, važno je još malo obratiti pažnju na sastav meda. Kada govorimo o nutritivnoj vrijednosti namirnice, nije dovoljno sadrži li neka namirnica korisne nutrijente ili ne.

Treba uzeti u obzir u kojoj količini i koliko često bismo morali jesti određenu namirnicu kako bismo imali benefite od njezinih nutrijenata, a da je u skladu s preporukama i zdravom prehranom. Iako med sadrži korisne tvari, i dalje njegov značajan udio čine jednostavni šećeri.

Zbog toga med nećemo jesti u velikim količinama i u svakom obroku poput, primjerice, proteina ili povrća, jer bismo ga morali pojesti puno da dobijemo adekvatnu količinu određenih vitamina i minerala koje sadrži.

Dakle, pravi med može biti dio zdrave prehrane, ali s obzirom na količinu koju bismo trebali pojesti, neće imati čudotvorne učinke na zdravlje. Uvijek je do cjelokupne prehrane, a ne do pojedine namirnice.

Ono što je zapravo prednost konzumacije meda jest njegovo antibakterijsko i protuupalno djelovanje, ali opet u kontekstu zdrave prehrane.

Ako se hranite nezdravo, ne vodite računa o temeljnim principima zdrave prehrane poput dovoljnog unosa povrća i vlakana, proteina, zdravih masti i sl., med neće napraviti razliku. Ako ste zdrava osoba, 1 – 2 čajne žličice meda dnevno su u redu, ali uklopljene u obrok.

Ako zdrave osobe smiju pojesti tu količinu meda dnevno, što je s osobama koje boluju od dijabetesa? Kada su u pitanju med i šećerna bolest, iako postoje različite vrste dijabetesa (tip jedan, tip dva i gestacijski dijabetes), za sve vrijedi kontrola unosa jednostavnih šećera ili ugljikohidrata.

Zapravo, ako osobe koje boluju od dijabetesa vode računa o prilagođenoj zdravoj prehrani i zdravom stilu života, neće imati zabrane po pitanju određene hrane, već će morati voditi računa o količini, učestalosti konzumacije, kao i načinu konzumacije, odnosno uklopljenosti u obrok te vrijeme konzumacije.

Isto je i s medom. Ako je šećer u krvi dobro reguliran, jedna čajna žličica meda, odnosno oko pet grama dozvoljeno je kod dijabetesa. Važno je da se med ne uzima na prazan želudac ili samostalno, već uklopljen s drugim namirnicama nižeg glikemijskog indeksa.

Pritom je važno odabrati sirovi, prirodni med bez drugih dodataka, a dobro je dodati i malo cejlonskog cimeta, začina poznatog za regulaciju šećera u krvi.

Pritome se med treba promatrati u kontekstu zamjene za druge vrste šećera, računati ga u ukupni unos šećera kroz dan, a ne ga gledati kroz prizmu dodatka prehrani.

Kome se (ne) preporučuje med?

Med se ne preporučuje onima s loše reguliranim dijabetesom, kod inzulinske rezistencije i pretilosti (zabrana nije potpuna, ali med se ne konzumira svaki dan) i kod tek otkrivene dijagnoze dijabetesa kada se pacijent uči kako prilagoditi prehranu.

Iako se mogu pronaći informacije o blagotvornom učinku meda kod dijabetičara u kontekstu smanjenja upalnih procesa, opet se to odnosi na umjerene količine unosa meda u sklopu prilagođene zdrave prehrane.

Med može biti koristan kod blagih slučajeva hipoglikemije kod osoba koje uzimaju inzulin pa jedna čajna žličica može podići šećer i spriječiti pogoršanje simptoma. No, tu se svakako potrebno konzultirati s nutricionistom ili liječnikom.

Pročitajte i ove članke:

• Osam neočekivanih koristi meda zbog kojih ćete ovo blago iz prirode još više cijeniti
• Dijabetes i slatkiši: Nutricionistica otkriva kada su u redu, a kada ih je bolje izbjeći! Tu si i tri jednostavna slatka recepta
• 4 stvari koje morate raditi svaki dan ako imate dijabetes.

• med i šećerna bolest
• smiju li dijabetičari jesti med