Lugolova otopina je mješavina elementarnog joda i kalijevog jodida. Lugolova otopina se sastoji od 5% joda i 10% kalijevog jodida. Riječ je o antiseptiku s jakim antibakterijskim, antivirusnim i antifungalnim djelovanjem.

Lugolova otopina je dobila ime po francuskom liječniku J.G.A. Lugolu. 

Mnogi tvrde kako upravo nedostatak joda u organizmu dovodi do mnogih bolesti i zdravstvenih poteškoća. Primjerice, štitnjača koristi jod za proizvodnju hormona koji su ključni za metabolizam, rast, te sintezu proteina.

U nastavku članka pročitajte o važnosti joda i Lugolove otopine za ljudski organizam.

Lugolova otopina kroz povijest

Lugolova otopina je prvi put pripremljena 1829. godine, a ime je dobila po Jeanu Guillaumu Augustu Lugolu kao lijek za tuberkulozu. 

Lugolova otopina se tijekom povijesti koristila za liječenje gihta i hipotireoze odnosno slabijeg lučenja hormona štitnjače, a čak i za pripremu kruha. 

Tijekom černobilske katastrofe, lugolovu otopinu su koristili za blokiranje radioaktivnog joda i dezinfekciju vode. Učestalo se koristila već 1920. godine kao tretman prije operacije za ljude s bolestima štitnjače, poput Gravesove bolesti. 

Lugolova otopina je prirodni nadomjestak joda u organizmu, a jod vezan na mineral poput kalija je u puno stabilnijem obliku i bolje se apsorbira.

Nedostatak joda u organizmu može uzrokovati smanjenje kognitivne funkcije mozga, probleme s radom metabolizma te zaostajanje u rastu. 

Manjak joda u organizmu

U ljudskom organizmu ima oko 20 miligrama joda, od čega se 80% nalazi u štitnoj žlijezdi. Jod je dio hormona T1 i T3 koji se sintetiziraju u štitnjači.

Jod se prirodno nalazi u hrani poput:

• bakalara,
• haringi,
• algi,
• rakova,
• školjki,
• srdela,
• jaja i mliječnih proizvoda.

Međutim, koncentracija joda u hrani se smanjuje raznim postupcima pripreme hrane. Pečenjem se smanjuje za 23%, a prženjem za 58%. 

Jod koji uđe u organizam se pretvara u kalijev ili natrijev jodid te apsorbira iz želuca ili tankog crijeva. 50% joda stvara kompleksne spojeve koji se jako teško apsorbiraju u organizmu. 

Dnevne doze unosa joda koje su ljudskom organizmu potrebne su:

• do 6 mjeseci – 110 mikrograma,
• 7 – 12 mjeseci – 130 mikrograma,
• 1 – 8 godina – 90 mikrograma,
• 9 – 13 mikrograma – 130 mikrograma,
• 14 – 18 godina – 150 mikrograma, a za trudnice 220 i dojilje 290 mikrograma,
• više od 19 godina – 150 mikrograma, a za trudnice 220 i dojilje 290 mikrograma.

Manjak joda u organizmu odnosno nedostatak istog, smatra se jednim od većih zdravstvenih problema današnjice, pogotovo kada je riječ o namirnicama koje smanjuju njegovu apsorpciju u organizmu. Nedostatak joda u organizmu može dovesti do raznih posljedica.

Nedostatak joda uzrokuje usporavanje ili zastoj raznih metaboličkih aktivnosti. Primjerice, manjak joda u trudnoći može trajno oštetiti plod, pa stoga može doći do teške mentalne retardacije. 

Više doznajte u našem članku —> Važnost joda za zdravlje štitnjače i u trudnoći.

Manjak joda u organizmu može uzrokovati pojavu sljedećih simptoma, stanja i bolesti: 

• letargiju,
• neplodnost,
• ranu menopauzu,
• neredoviti ciklus,
• depresiju,
• slabo pamćenje,
• usporene otkucaje srca,
• visoki kolesterol,
• debljanje,
• krhke nokte,
• suhu kosu te ispadanje kose,
• osjećaj hladnoće, kao i hladne ruke i noge,
• poteškoće s gutanjem i disanjem,
• grlobolju.

Osobe koje su pod posebnim rizikom od manjka joda u organizmu su:

• trudnice,
• ljudi koji ne unose jodiranu sol,
• ljudi koji žive na području s malo joda u tlu,
• ljudi koji jedu puno goitrogene hrane.

Goitrogenim namirnicama se smatraju one koje sadrže glukozinolate, tvari koje inhibiraju funkcije štitnjače te uzrokuju njenu atrofiju i gušavost. To su biljke iz porodice krstašica poput kupusa, brokule, karfiola i sjemenke uljane repice. 

Apsorpciju joda mogu ometati i namirnice poput prosa, kukuruza, graha ili slatkog krumpira. U slučaju povećanog unosa ovih namirnica, unos joda bi trebao biti dvostruk. Jod se često nalazi u multinutritivnim pripravcima u koncentraciji do 490 mikrograma na dan.

“Riziku od nedostatka joda su izloženi i vegani koji svaki dan unose veće količine goitrogenih namirnica, a ne unose jaja i mliječne proizvode” ističe prof. dr. sc. Donatella Verbanac za portal Pliva Zdravlje.

Važnosti Lugolove otopine i joda za zdravlje

Jod je neophodan za zdravlje štitnjače, a njegov nedostatak dovodi do vrlo visokog rizika od razvoja raka štitnjače te poremećaja u sintezi hormona.

Brojna istraživanja su pokazala da na mjestima gdje tlo sadrži više joda, statistike bilježe manje oboljelih od raka dojke, što ide na ruku Japancima, koji u prosjeku konzumiraju 13 miligrama joda na dan, te su stoga među najzdravijim nacijama u svijetu, dok Amerikanci konzumiraju svega 138 mikrograma joda dnevno, te istovremeno imaju najveći postotak raka dojke u svijetu.

Postoji dovoljno indikacija da jod utječe na sprečavanje razvoja raka dojke i debelog crijeva, a nova istraživanja pokazuju da bi nedostatak joda mogao uzrokovati i pojavu raka prostate i želuca.

Japanci se isto tako smatraju najinteligentnijim narodom u svijetu, što često pripisuju jodu, koji vrlo povoljno djeluje na mentalno zdravlje. Upravo zbog povoljnog djelovanja na mentalno zdravlje, jod prevenira od  razvoja Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

Osim navedenih zdravstvenih dobrobiti, jod nam može pomoći i na sljedeće načine:

• poboljšava funkciju mozga, 
• djeluje antiparazitno, 
• štiti od bolesti i poremećaja srca, 
• uspostavlja ravnotežu u radu hormona, 
• smanjuje ciste na dojkama i jajnicima, 
• djeluje kao prirodni antibiotik i antioksidans, 
• sprječava nastanak nekih tumora.

Lugolova otopina – priprema i doziranje

Za pripremu jedne litre Lugolove otopine  potrebno je pomiješati 44 grama granuliranog joda i 88 grama granuliranog kalijevog jodida. Kalijev jodid je potrebno otopiti u pola litre vode. Nakon toga dodajte kristale joda i dopunite s vodom do oznake od jedne litre. 

Sastojke ostavite barem jedan dan da se potpuno otope. Proces otapanja možete skratiti ustrajnim miješanjem staklenim štapićem. Za pripremu Lugolove otopine koristite destiliranu vodu. Lugolovu otopinu čuvajte izvan dosega djece.

Lugolovu otopinu se preporučuje koristiti u kombinaciji s jabučnim octom. Preporučena dnevna doza Lugolove otopine ona koju vam propiše liječnik.

Lugolovu otopinu uzimajte samo ako vam je to preporučeno od strane liječnika, i po strogim uputama za doziranje. Kronično uzimanje prevelikih doza joda ili Lugolove otopine može imati za posljedicu poremećaj funkcije štitnjače. 

Lugolova otopina – nuspojave 

Lugolova otopina nije posve bezopasna i sigurna. Zbog nedovoljnog razvodnjavanja može doći do oštećenja sluzokože ždrijela, grla i trbuha. Neke od nuspojava koje se mogu pojaviti kao posljedica konzumacije Lugolove otopine su:

• mučnina i povraćanje,
• metalni okus u ustima,
• groznica,
• proljev,
• akne,
• kihanje,
• glavobolja.

Nuspojave Lugolove otopine su iste kao i nuspojave kapi s jodom. 

O mogućim nuspojavama potrebno je konzultirati se s liječnikom. Liječnik vam je propisao Lugolovu otopinu kao lijek ako je procijenio da je njena korist po vaše zdravlje važnija od mogućih nuspojava koje biste mogli iskusiti.

Ozbiljne nuspojave trebate prijaviti liječniku, a to su:

• gorući osjećaj u ustima ili grlu,
• bol u desnima ili zubima,
• jaka glavobolja,
• oticanje unutar usta,
• veće izlučivanje sline,
• iritacija ili svrbež oko očiju,
• oticanje grla i vrata.

Liječnik će vas upozoriti i na stanja odnosno bolesti prilikom kojih nije dobro koristiti Lugolovu otopinu.

Lugolova otopina – gdje kupiti? 

Lugolovu otopinu možete potražiti u mnogim web shopovima. Naša preporuka je da zamolite farmaceuta u ljekarni da vam napravi Lugolovu otopinu nakon što vam je liječnik propiše kao lijek. 

Tako ćete proći jeftinije, ali ćete biti sigurni da ste dobili pravi kvalitetno razrijeđen pripravak.

• jod
• karcinom
• kardiovaskularne bolesti
• kolesterol
• lugolova otopina
• rak
• štitnjača

Učitaj više izvora