Sedam načina kako šminkanje može pomoći kod depresije

redovito nošenje šminke može pridonijeti poboljšanju slike o sebi

Nekima je šminka samo rutinski korak u pripremi za dan. Drugima pak predstavlja značajan oblik brige o sebi i izražavanja osobnosti jer povećava samopouzdanje i jača osjećaj vlastite vrijednosti – posebno kada je on narušen, što je često slučaj kod depresije.

Depresija može otupiti emocije i umanjiti osjetila.

U teškim trenucima jednostavan čin nanošenja šminke može donijeti mali, ali snažan trenutak olakšanja, pomažući da ostanemo prisutni u sadašnjem trenutku i prekinemo negativne misli.

Studija objavljena u časopisu Dermatology and Therapy je pokazala da redovito nošenje šminke može pridonijeti poboljšanju slike o sebi i smanjenju simptoma depresije tijekom vremena.

U nastavku istražujemo kako šminka može pozitivno utjecati ne samo na izgled, već i na mentalno i emocionalno blagostanje.

Psihološke prednosti rutine šminkanja

Iako šminka nikad ne bi trebala zamijeniti profesionalno liječenje mentalnog zdravlja, može biti koristan alat u upravljanju simptomima na nekoliko načina.

Povratak osjećaja kontrole

Depresija i anksioznost često donose osjećaj bespomoćnosti. Stvaranje strukturirane i predvidljive rutine – poput šminkanja – može unijeti osjećaj stabilnosti usred kaosa, objašnjava psihoterapeutkinja Stephanie Boucher za Verywell Mind.

Osim toga, psihologinja dr. Mikki Lee Elembaby iz New Yorka ističe da šminka može pružiti mali, ali značajan način preuzimanja kontrole nad vlastitim danom.

Povećanje samopouzdanja

Briga o sebi može nas ponovno povezati s vlastitom željom da izgledamo i osjećamo se dobro, kaže psihologinja Jillian Amodio. Kada se s namjerom i zahvalnošću posvetimo sebi, šaljemo si poruku “Ja sam važna/vrijedna“. To može ojačati osjećaj vlastite vrijednosti i podići samopouzdanje.

Poticanje kreativnog izražavanja

Kreativnost nudi način procesuiranja emocija bez riječi, napominje Boucher. Eksperimentiranje s različitim bojama i stilovima omogućuje samoizražavanje i može poslužiti kao distrakcija od nametljivih misli. Čak i ako nitko drugi ne vidi završni izgled, sam proces može biti nagrađujuće iskustvo.

Nošenje šminke može pomoći osobi da se osjeća sređenije
FOTO: Shutterstock

Društvene i emocionalne prednosti

Rutina šminkanja može podržati mentalno zdravlje poticanjem društvene sigurnosti i poboljšanjem raspoloženja.

Olakšavanje društvenih interakcija

Nošenje šminke može pomoći osobi da se osjeća sređenije, smanjujući osjećaj nesigurnosti i čineći društvene situacije manje zastrašujućima, kaže dr. Elembaby.

Amodio dodaje da zajednički interes za šminku može biti odličan početak razgovora, što pomaže osobama koje se bore s depresijom ili socijalnom anksioznošću da se lakše povežu s drugima.

Podizanje raspoloženja

Depresija često iskrivljuje percepciju sebe, svijeta i budućnosti, zbog čega otežava ostanak u sadašnjem trenutku ili pozitivan pogled na život, objašnjava psihologinja dr. Celeste Simmons.

Uključivanje u ugodne aktivnosti – poput nanošenja šminke – djeluje kao oblik bihevioralne aktivacije, terapijskog pristupa koji potiče sudjelovanje u ugodnim aktivnostima kako bi se poboljšalo raspoloženje.

Aktiviranjem sustava nagrađivanja u mozgu, šminkanje može potaknuti oslobađanje dopamina, neurotransmitera koji izaziva osjećaj zadovoljstva, čime se jačaju navike brige o sebi i poboljšava opće blagostanje.

Channing Muller, poduzetnica iz Chicaga, prisjeća se kako ju je jednostavna fraza iz studentskog sestrinstva “Odvoji dodatnih pet minuta!” potaknula da prioritizira brigu o sebi. Iako je prvotno bila zamišljena kao podsjetnik na dodatnih pet minuta za uređivanje, kasnije je shvatila koliko ti trenuci mogu utjecati na raspoloženje i samopouzdanje.

Šminka kao praksa svjesnosti

Osim društvenih i emocionalnih prednosti, šminka može potaknuti i svjesnost.

Poticanje fokusa i prisutnosti

Terapeutkinja Morgan DeLeo objašnjava da se svjesnost – stanje potpune prisutnosti i nepristrane svjesnosti trenutka – često koristi u liječenju mentalnih tegoba. Ponavljajući pokreti prilikom nanošenja šminke potiču fokus na teksture, boje i mirise, pomažući pri odvraćanju pažnje od anksioznih ili depresivnih misli.

Aromaterapeutkinja Shanna Bynes Bradford za Verywell Mind opisuje svoju rutinu šminkanja kao oblik terapije koji joj pruža trenutke smirenosti i olakšanja od stresa i pretjeranog razmišljanja.

Šminkanje kao tehnika uzemljenja

Tehnike uzemljenja pomažu osobama da se povežu sa svojim osjetilima kako bi lakše upravljale teškim emocijama, kaže dr. Simmons. Taktilni i vizualni aspekti šminkanja mogu pružiti umirujući učinak, pomažući pri preusmjeravanju pažnje i stvaranju osjećaja stabilnosti.

DeLeo napominje da strukturirana priroda rutine šminkanja djeluje kao “sidro” jer jača predvidljivost i rutinu, što može biti posebno korisno za osobe koje se bore s depresijom.

šminka može potaknuti i svjesnost
FOTO: Shutterstock

Kako integrirati šminku u plan upravljanja depresijom?

Kako biste uključili šminku u svoju rutinu brige o sebi bez osjećaja opterećenosti, stručnjaci preporučuju:

  • početak s malim koracima – započnite s jednim proizvodom i držite ga lako dostupnim kako biste potaknuli redovitu upotrebu
  • jednostavnost – usredotočite se na iskustvo, a ne na savršenstvo; obratite pažnju na to kako se osjećate prije i poslije nanošenja šminke
  • povezivanje s postojećim navikama – uskladite šminkanje s drugom rutinom, poput pranja zubi, kako biste olakšali održavanje navike
  • učinite rutinu ugodnom – uključite pozitivne afirmacije, meditaciju ili slušanje omiljenog podcasta tijekom šminkanja.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Nazish, N. (2025). 7 Ways Your Makeup Routine Is Actually Helpful for DepressionVerywell Mind.
  2. Veçoso, M. C. i sur. (2024). Effect of Makeup Use on Depressive Symptoms: An Open, Randomized and Controlled Trial. Dermatol. Ther. (Heidelb), 14(3): 777–791.

Saznajte više o depresiji u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu