Zdravlje

Laparoskopska i klasična operacija žuči (kolecistektomija) – indikacije, priprema, tijek, oporavak, komplikacije i žučna dijeta

1 komentara
8 min čitanja

Antonija Mišković

dr. med.

Operacija žuči ili kolecistektomija je kirurški zahvat kojim se uklanja žučni mjehur. Žučni mjehur (žučnjak) nije vitalni organ te je život bez žuči moguć, samo je potrebno prilagoditi se žučnoj dijeti – prehrana nakon operacije žuči.

Operacija žuči se danas rutinski izvodi laparoskopskom kirurgijom, granom minimalno invazivne kirurgije koja olakšava postoperativni tijek i brzo vraća pacijenta u normalu.

Jedino kirurško uklanjanje žučnjaka jamči da bolesnik neće imati recidiv žučnih kamenaca ili komplikacije ove bolesti.

Kandidati za operaciju žuči su osobe koje su imale jedan jaki napadaj žučnih kamenaca ili nekoliko manjih napadaja ili ako se razvila komplikacija bolesti u smislu upale žučnjaka ili empijema žučnjaka. Maligni tumor žučnjaka (karcinom žučnog mjehura) indikacija je za klasičnu operaciju žuči.

Napadaj žuči se očituje kao bol ispod desnog rebrenog luka, mučnina i povraćanje. Katkad bol može biti izrazito velika i neugodna te ju tada nazivamo žučna kolika.

Kolecistektomija (odstranjenje žučnog mjehura) može biti hitna (nekoliko dana nakon akutnog napada žuči) ili elektivna (dogovorena).

Operacija žuči je jedna od najčešćih kirurških zahvata uopće.

Gdje se nalazi žuč i čemu služi?

Žuč je probavna tekućina koju proizvodi jetra i skladišti u žučni mjehur. Žučni vodovi (glavni žučni vod ductus choledocus, koledokus) odvode žuč do dvanaesnika (početni dio tankog crijeva, duodenum, dvanaestopalčano crijevo) gdje pomaže razgraditi masti.

Žučni mjehur (žučnjak) je šupalj, kruškoliki organ koji se nalazi s donje strane jetre, ispod desnih donjih rebara. Žučni mjehur pohranjuje žuč i poslije obroka ju otpušta u dvanaesnik na podražaj parasimpatikusa (autonomni živčani sustav). Masna hrana je najveći poticaj za otpuštanje žuči.

Žuč pomaže i omogućava probavu i crijevnu apsorpciju masti i vitamina topljivih u mastima te izlučuje tvari poput bilirubina (razgradni produkt hemoglobina, glavnog sastojka eritrocita), kolesterola i žučnih soli.

Bolesti žučnog sustava – žučni kamenci i kolestaza (zastoj žuči)

Žučni kamenci su najčešća bolest žučnih puteva, a kamen u žuči može biti veličine zrna pijeska (pijesak u žuči) pa sve do veličine loptice za golf. Glavni simptomi žučnih kamenaca su bol u desnom gornjem dijelu trbuha, mučnina i povraćanje.

Žučni kamenci mogu začepiti žučne vodove i uzrokovati upalu žučnog mjehura (upala žuči) što dovodi do kolestaze – zastoj žuči i karakterističnih simptoma.

Žuč simptomi (žučni kamenci simptomi i simptomi upale žuči) su :

povremena bol ispod desnih donjih rebara – žučna kolika je jako neugodna i jaka bol koja pogađa mjesto pod desnim rebrenim lukom (mjesto gdje se anatomski nalazi žučnjak),
mučnina,
povraćanje,
povišena tjelesna temperatura,
ikterus, tj. žutica (žuta boja kože, najprije se vidi kao žute bjeloočnice),
svrbež kože bez osipa,
tamna mokraća,
bijela stolica,
masna stolica – steatoreja,
nedostatak vitamina topljivih u masti (vitamin D, vitamin K, vitamin A, vitamin E),
zbog nedostatka vitamina D gubi se kost – javljaju se prijelomi i bol,
zbog nedostatka vitamina K ne stvaraju se čimbenici zgrušavanja pa se javlja sklonost za lako krvarenje.

Saznaj više: Kolestaza – uzroci, simptomi i liječenje

Operacija žuči (kolecistektomija) – zašto se radi?

Indikacije za operaciju žuči su bolesti žučnog sustava:

simptomatska kolelitijaza (žučni kamenac u žučnjaku),
koledokolitijaza (žučni kamenac u žučnom kanalu),
akutni kolecistitis (akutna upala žučnjaka),
kronični kolecistitis (kronična upala žučnog mjehura),
kolelitijaza bez simptoma u bolesnika s dijabetesom, srpastom anemijom i kod kamenca većeg od 2 cm,
akutni bilijarni pankreatitis,
afunkcionalni žučnjak,
tumor žučnjaka,
ozljeda žučnjaka,
žučna kultura pozitivna – Salmonella typhi.

Saznaj više: Žučni kamenci – uzroci, simptomi i liječenje

Priprema pacijenta za zahvat

Kao i kod svih kirurških zahvata potrebno je učiniti dobru prijeoperacijsku pripremu. Anamnestički podaci su temelj obrade pacijenta. Treba obratiti pozornost na prijašnje kirurške zahvate u trbušnoj šupljini jer su oni rizični faktor za nastajanje priraslica (vezivni tračci u trbušnoj šupljini) koji mogu otežavati operaciju.

Laboratorijski nalazi rade se u standardnoj obradi. Posebna pozornost usmjerena je na ocjenu serumskih vrijednosti bilirubina, alkalne fosfataze i gama glutamil transferaze (GGT) jer su oni pokazatelj kolestaze. Bitni nalazi su i koagulacijski nalazi, nalazi jetrene funkcije (jetreni enzimi) i bubrežne funkcije (urea, kreatinin).

Ultrazvukom abdomena se potvrđuje prisustvo kamenca (prva dijagnostička metoda), a CT-om abdomena procjenjuju se i izgled, veličina te debljina stijenke žučnog mjehura te promjer žučnih vodova (prošireni žučni vodovi upućuju na razvoj kolestaze).

Anesteziološki pregled ocjenjuje sposobnost pacijenta da izdrži opću anesteziju i nezaobilazni je pregled u obradi pacijenta za operaciju.

Saznaj više: Opća anestezija – priprema, tijek i posljedice

Operacija žuči – vrste

Kolecistektomija je operativni zahvat kojim se uklanja žučni mjehur zbog bolesti žučnog sustava.

Prvu uspješnu klasičnu kolecistektomiju izveo je Carl Johann Langenbuch 1882. godina u Berlinu, a prvu uspješnu laparoskopsku kolecistektomiju izvodi njemački kirurg E. Muhe 1986. godine.

Danas se ovaj zahvat izvodi laparoskopski, a klasična operacija je indicirana samo u kompliciranim stanjima.

Laparoskopska operacija žuči – laparoskopska kolecistektomija

Laparoskopska operacija žuči je operacija uklanjanja žučnog mjehura koristeći kameru i posebne instrumente kako bi se izbjegli rezovi trbušne stijenke.

Operacija se izvodi kroz 3 ili 4 ubodne rane promjera do 1 cm, bez reza na trbušnoj šupljini. Laparoskopska operacija vrsta je minimalno invazivne kirurgije s bržim oporavkom, manje postoperativne boli i manjim ožiljkom.

U ubodna mjesta uvode se instrumenti (izvor svjetla, laparoskop, videokamera, pribor za ispiranje i usisavanje, elektrokoagulator i nož). Pomoću videokamere kirurg vizualizira sadržaj trbušne šupljine i obavlja operaciju uvođenjem raznih instrumenata.

Operacija se sastoji od nekoliko dijelova:

uvođenje u opću anesteziju,
uvođenje igle u trbušnu šupljinu u zoni tik iznad pupka (na slijepo),
uvođenje plina CO2 kako bi se raširio abdomen i strukture postale vidljive,
uvođenje troakara kroz koji se uvodi kamera,
pod kontrolom kamere rade se 3 reza do 1 cm kako bi se mogli uvesti ostali instrumenti,
uvođenje instrumenata ,
oslobađanje žučnjaka od jetre,
podvezivanje cističnog duktusa (veza žučnjaka s probavnom cijevi) i cistične arterije,
uklanjanje žučnjaka kroz jedan od rezova,
postavljanje drena (cjevčica) za odvod plina ili tekućine koji može zaostati u operacijskom području,
odstranjenje troakara,
rezovi se zatvore šavovima.

Nešto preostalog plina (CO2) se apsorbira iz organizma samostalno, a ako vrši pritisak na ošit i ramena mogući je osjećaj nelagode prvih nekoliko dana nakon operacije.

Zbog tehničkih poteškoća ili sigurnosnih razloga ponekad nije moguće izvesti laparoskopski zahvat te se operacija nastavlja kao klasično odstranjenje žučnjaka.

Laparoskopska operacija žuči privatno – cijena u privatnim poliklinikama je oko 18 000 kn.

Ako vas zanima kako izgleda Laparoskopska operacija žuči možete pogledati video ovdje.

Laparoskopska operacija žuči – oporavak

Laparoskopija (ako nema komplikacija) predstavlja lakšu operaciju nakon koje pacijent već sljedeći dan može biti otpušten na kućnu njegu. Kod nas pacijenti ostaju 2 do 3 dana u bolnici (bolničko liječenje).

Ako nema postoperativne mučnine, pacijenti mogu odmah početi jesti, a nema većih restrikcija u prehrani, osim što im se preporučuje pošteda od masnih obroka – žučna dijeta.

Antibiotici se rutinski ne daju, ali treba nastaviti s tromboprofilaksom (sprječavanje nastajanja ugrušaka u krvi).

Bolovi nakon operacije žuči su minimalni poslije ovog oblika operacije jer nema reza trbušne stijenke. Bolovi nakon operacije žuči liječe se neopioidnim analgeticima (npr. brufen).

Laparoskopska operacija žuči – bolovanje: najraniji povratak na posao predviđen je 7 do 10 dana nakon operacije, ovisno o stanju u kojem se pacijent nalazi i vrsti posla kojom se bavi.

Kontraindikacije za laparoskopsku operaciju žuči

Koji pacijenti nisu kandidati za laparoskopsku operaciju žuči? Kontraindikacije za laparoskopsku kolecistektomiju su:

sumnja na maligni tumor,
poremećaji koagulacije,
teško zdravstveno stanje,
nemogućnost identificiranja anatomskih struktura žučnog sustava,
ciroza jetre s portalnom hipertenzijom,
trudnoća u prvom i trećem tromjesečju.

Klasična operacija žuči – klasična kolecistektomija

Katkad je zbog problema pri laparoskopskoj operaciji nužno prijeći na klasičnu operaciju žuči.

Klasična operacija žuči izvodi se otvaranjem trbuha rezom ispod desnog donjeg rebra (desna subkostalna laparotomija) ili rjeđe rezom kroz središnju liniju trbuha (medijalna laparotomija).

Nakon otvaranja kože, otvara se peritoneum, prikazuju se željene strukture, podveže cistična arterija i na kraju se odvoji žučni mjehur iz njegova ležišta.

Kod osoba koje su razvile priraslice (vezivni tračci) zbog prijašnjih abdominalnih operacija ili upale nužno je prvo učiniti resekciju priraslica.

Klasična operacija žuči – oporavak

Dok ne dođe do uspostave normalnog rada crijeva (peristaltika crijeva) pacijenti ne smiju jesti.

Prvi dan se preporučuje mirovanje, a poslije postupne aktivnosti.

Dren se obično vadi treći dan poslije operacije, a ako postoji sadržaj koji se cijedi, ostavlja se do prestanka lučenja sekreta.

Kontrolni pregled zakazuje se uglavnom tjedan dana nakon operacije.

Nakon klasične operacije oporavak traje duže, pacijent je prisiljen zbog boli ostati duže u postelji, onemogućeno mu je mijenjanje položaja i hodanje.

Operacija zahtjeva široki rez i ostavlja veći operacijski ožiljak.

Klasična operacija žuči – bolovanje: bolesnik ostaje u bolnici 5 do 7 dana, a oporavak nakon operacije žuči traje i do mjesec dana.

Postoperativne poteškoće

Poslijeoperacijske poteškoće mogu se javiti i nakon laparoskopske i klasične kolecistektomije, a posljedica su djelovanja i prestanka djelovanja anestetika i lijekova, samog kirurškog zahvata, promjena u uzimanju tekućine i hrane i drugih prilagodbi na novo stanje.

Najčešće postoperativne teškoće su:

bolovi nakon operacije žuči u trbuhu,
bolovi nakon operacije žuči oko rane,
bolovi u ramenu,
nadutost trbuha,
mučnina,
povraćanje,
proljev,
žeđ.

Operacija žuči – komplikacije

Niti jedan postupak u medicini nije bez rizika. Ozbiljne komplikacije vezane uz opću anesteziju danas su izuzetno rijetka pojava zbog dobre prijeoperacijske pripreme i suvremene tehnologije koja Vas zajedno s anesteziologom prati svakog trenutka u operacijskoj sali.

Operacija žuči je rutinska operacija (jedna od najizvođenijih u svijetu) i ovdje ćemo navesti sve moguće komplikacije da Vas informiramo, ali nemojte se uplašiti, one se rijetko događaju.

Moguće komplikacije operacije žuči su:

mehanička ozljeda organa prilikom uvođenja prvog troakara na slijepo prilikom laparoskopske operacije,
ozljeda krvne žile prilikom laparoskopske operacije i krvarenje u trbušnu šupljinu,
ozljeda žučnih vodova i curenje žuči,
zaostali kamenac u žučnom vodu zbog upale žučnih vodova (kolangitis) i posljedična žutica (ikterus),
striktura žučnog voda (suženje žučnog voda),
distenzija crijeva (proširenje crijeva),
paralitički ileus (prestanak rada crijeva),
infekcija rane,
apsces rane (gnojna upala rane),
duboka venska tromboza,
plućna embolija,
atelektaza pluća.

Operacija žuči – prehrana (žučna dijeta)

Masti su neophodne za život čovjeka, ali često ih konzumiramo u prevelikoj mjeri. Mast je glavni poticaj za lučenje žuči.

Prehrana nakon operacije žuči treba biti lagana i pacijenti trebaju paziti na doziranje masnoće u hrani, češće jesti po manje obroke i to voća, povrća i žitarica. Nemojte jesti kada ste pod stresom! Nemojte se prejedati!