Vitamin D poznat je i kao vitamin sunca jer nastaje prilikom izlaganja kože suncu, a može ga se pronaći i u pojedinim prehrambenim namirnicama.

Nedostatak vitamina D za sobom povlači mnoge zdravstvene poteškoće poput rizika od oboljenja kardiovaskularnog sustava, astme kod djece te kognitivnih poteškoća kod starijih ljudi.

Poznato je da vitamin D omogućuje jake kosti jer pomaže tijelu apsorbirati kalcij u prehrani, dok za osobe koje nisu provodile dovoljno vremena na suncu ili unosile vitamin D postoji rizik od osteoporoze.

U nastavku članka pročitajte koji su simptomi i uzroci nedostatka vitamina D u organizmu.

Vitamin D – uloge u organizmu

Vitamin D ima mnoge uloge i funkcije u organizmu. To su:

• apsorpcija i iskorištavanje kalcija i fosfora,
• prenošenje živčanih signala,
• zgrušavanje krvi,
• pravilan rad srca,
• sinteza proteina za apsorpciju kalcija u gastrointestinalnom traktu,
• ponovna apsorpcija kalcija u bubrezima,
• pravilan rad imunološkog, kardiovaskularnog, mišićnog i živčanog sustava,
• pravilan rad mozga i gušterače,
• normalna mineralizacija kostiju.

Osim toga, vitamin D je povezan s pozitivnim djelovanjem kod niza zdravstvenih stanja i prevencije istih. Primjerice, dijabetesa tipa 1 i 2, karcinoma debelog crijeva, kardiovaskularnih bolesti, a moguće i multiple skleroze te demencije.

Uz to, vitamin D je povezan sa zdravljem usne šupljine, regulacijom razine hormona u tijelu i sa zdravljem kože.

Nedostatak vitamina D – uzroci

Mogući uzroci nedostatka vitamina D u tijelu su:

• Nedovoljna konzumacija hrane koja je izvor vitamina D – posebno su ugroženi vegani jer većina namirnica koje su izvor vitamina D su upravo životinjskog podrijetla (žumanjci, riblje ulje, goveđa jetra).
• Nedovoljno izlaganje sunčevom svjetlu – posebice izraženo kod osoba koje žive u zemljama s manje sunca (skandinavske zemlje), nose dugu odjeću ili pokrivala za glavu te ne borave često na otvorenome.
• Tamna boja kože – pigment melanin koji daje našoj koži tamniju boju smanjuje proizvodnju vitamina D kao reakciju na izlaganje sunčevim zrakama.
• Granulomatozne bolesti – tuberkuloza, sarkoidoza, histoplazmoza i druge.
• Poteškoće u radu bubrega – naši bubrezi pretvaraju vitamin D u njegov aktivan oblik kako bi ga organizam iskoristio, nažalost s godinama ta funkcija bubrega slabi.
• Poteškoće s probavnim sustavom – bolesti poput celijakalije i Crohnove bolesti mogu otežati apsorpciju vitamina D iz hrane.
• Prekomjerna tjelesna težina – vitamin D se iz krvi koristi uz pomoć masnih stanica (mastocita), što utječe na njegovo oslobađanje u cirkulaciju. Osobe čiji je BMI veći od 30 često imaju niske razine vitamina D u krvi.
• Trudnoća i dojenje – zahtijevaju više razine vitamina D u organizmu zbog povećane potrebe za istim.

Ako sumnjate da vam nedostaje vitamina D u organizmu, preporučujemo da napravite ciljani test za nedostatak vitamina D ili temeljitu provjeru vitaminsko-mineralnog sastava koje možete besplatno napraviti u ljekarnama (iako nije 100% provjerena vjerodostojnost) te u određenim laboratorijima ili poliklinikama.

Koncentracija vitamina D se mjeri putem koncentracije oblika 25 – OH D  u krvi (njegov oblik s OH skupinom na 25. C atomu u molekuli). Normalnom koncentracijom se smatra 75 – 125 nmol/L.

Manjkom se smatra bilo koja koncentracija ispod 75 nmol/L, a insuficijencijom ili deficitom se smatra koncentracija ispod 50 nmol/L.

Kod utvrđenog nedostatka ovog vitamina potrebno je uzimati dodatak prehrani s vitaminom D, uključiti u prehranu namirnice bogate vitaminom D i dakako više boraviti na suncu.

Pročitajte kako osigurati dovoljnu količinu vitamina D ovdje.

Nedostatak vitamina D – simptomi

Nedostatak vitamina D u organizmu će se ispoljiti putem sljedećih simptoma:

• pretjerano znojenje (znojno i sjajno čelo u normalnim temperaturnim uvjetima),
• iscrpljenost te iznenadna slabost,
• krhke ili lako lomljive kosti,
• bolovi u kostima i zglobovima,
• depresija ili kronično loše raspoloženje.

Vitamin D je stoga veoma važan vitamin, a ne može ga se dovoljno osigurati dovoljno iz hrane. Neophodno je izlaganje Sunčevim (UV) zrakama jer zračenje djeluje kao katalizator sintezi prekursora vitamina D. Sunčanje lica i ruku od 5 do 15 minuta dnevno je dovoljno da se osiguraju potrebne dnevne doze vitamina D.

Malu djecu je potrebno izlagati Sunčevim zrakama 2 sata tjedno, a dojenčad 30 minuta tjedno.

Potrebna dnevna doza unosa vitamina D za djecu i odrasle je 15 mikrograma, a za starije osobe 20 mikrograma. Sunčanje cijelog tijela 15 minuta dnevno osigurava 250 – 500 mikrograma vitamina D. Stoga je izlaganje lica i ruku do 10 minuta tjedno sasvim dovoljno za osiguravanje vitamina D potrebnog u tijelu.

Nažalost, kod ozbiljnog nedostatka ovog vitamina, potrebna je ujedinjena snaga dodataka prehrani, boravak na suncu te hrana kao izvor vitamina D kako bi se u potpunosti nadomjestio nedostatak.

Važno je spomenuti da se pri učestalom i opasnom izlaganju sunčevim zrakama kada je razina UV zračenja veoma visoka, obavezno trebate zaštititi sredstvima za zaštitu od sunca ili odjećom. Takva sredstva sprječavaju apsorpciju UV zraka i sintezu vitamina D, ali u tom slučaju povećajte unos hranom i/ili suplementima.

Hrana bogata vitaminom D je riblje ulje, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, plava riba i meso (jetrica).

“Osobe koje su dio rizičnih skupina za razvoj raka kože se ne bi nikako smjele izlagati sunčevim zrakama bez zaštite“, upozorava dr. med. Nemeth Blažić za zdravstveni portal Pliva Zdravlje. To su:

• osobe svjetlije i pjegave kože,
• osobe s više od 20 nepravilnih i većih madeža,
• starije osobe sa znacima senilne keratoze (promjena na koži),
• profesionalci koji se svakodnevno izlažu karbonilnim smolama, mineralnim uljima, arsenskim spojevima i ionizirajućim zračenjima,
• osobe koje se učestalo izlažu UV zračenju (pretjerano sunčanje ili odlaženje u solarij).

Vitamin D – suplementacija

Doze vitamina do 25 mikrograma na dan, uzete iz hrane i suplemenata, su općenito sigurne za upotrebu kod opće populacije. Suplementacija nije preporučljiva zdravim osobama koje nisu u riziku od nedostatka.

Za ljude koji su u riziku od nedostatka vitamina D su preporučene preventivne doze od 1500 do 2000 IU (1 IU = 0.025 mikrograma). Gornja granica koja je dopuštena je 4000 IU.

Ako je nedostatak već dokazan, počinje se s dozom od 6000 IU dnevno u periodu od 8 tjedana te se nastavlja s preventivnim dozama od 1500 – 2000 IU.

Suplementacija se preporučuje kod stanja i bolesti poput:

• autoimunih bolesti,
• dijabetesa,
• starosti,
• multiple skleroze,
• hipertenzije,
• upalnih bolesti crijeva,
• akutnih i kroničnih bolesti jetre i bubrega,
• psihijatrijskih bolesti.

Ženama koje su u postmenopauzi i pate od osteoporoze se preporučuje 800 – 2000 IU vitamina D i 1000 – 1200 miligrama kalcija dnevno, kroz hranu i suplemente.

Starijim osobama se preporučuje suplementacija vitamina D zbog prevencije prijeloma kostiju i razvoja osteoporoze.

“Osteoporoza je rizični faktor za prijelom kostiju, a najčešće lokalizacije prijeloma su kralješci, gornji dio bedrene i nadlaktične kosti te donji dio podlaktice“, objašnjava dr. med. Branka Birkić Plavčić, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, za zdravstveni portal Pliva Zdravlje. 

U suplementima se koriste dva oblika vitamina D, vitamin D3 i vitamin D2. D3 je dobiven iz životinjskih izvora, a D2 iz biljnih izvora.

Kod teških insuficijencija se vitamin D može primati i intravenski, a primjenjuju se i analozi vitamina D poput alfakalcidola.

Nuspojave i interakcije

Vitamin D može utjecati na razinu glukoze u krvi i krvni tlak. Stoga se preporučuje oprez kad se vitamin D uzima s lijekovima koji utječu na te vrijednosti.

Djelovanje lijekova poput blokatora kalcijevih kanala (antikoagulansi i antiaritmici) može biti smanjeno ako se istovremeno primjenjuje vitamin D.

Neki antacidi (lijekovi koji smanjuju izlučivanje želučane kiseline) mogu sadržavati aluminij i magnezij. Ako se primjenjuju kad i vitamin D, on može utjecati na nakupljanje tih minerala u tijelu i dovesti do toksičnosti.

Neki pripravci na bazi mineralnih ulja i antikonvulzivi mogu dovesti do snižavanja koncentracije vitamina D u krvi.

Povećano uzimanje vitamina D se ne preporučuje kod stanja poput:

• ateroskleroze,
• bolesti jetre i bubrega,
• tuberkuloze,
• hiperparatireoidizma,
• histoplazmoze.

Prekomjerno unošenje vitamina D – hipervitaminoza

Vitamin D nije topljiv u vodenim otapalima, poput npr. vitamina C, već se topi u masnom tkivu. Zbog toga se ne može izlučiti putem mokraće, nego se topi i nakuplja u masnom tkivu.

Izlaganje sunčevim zrakama neće dovesti do hipervitaminoze, ali se ona može pojaviti zbog prekomjernog unosa putem hrane ili suplemenata.

Do hipervitaminoze vitamina D može doći nakon pretjeranog unosa od 50 000 – 100 000 IU na dan (1 IU= 0.025 mikrograma) u periodu od mjesec dana. Hipervitaminoza se očituje prekomjernim izlučivanjem kalcija putem mokraće te povišene razine ioniziranog kalcija u serumu.

Trenutačna intoksikacija vitamina D se primjećuje putem ovih simptoma:

• hiperkalcemija,
• jaka i neutaživa žeđ,
• mučnina i povraćanje,
• mišićna slabost.

Kronična intoksikacija se očituje kao:

• nakupljanje kalcija u bubrezima ili nefrokalcinoza,
• demineralizacija kostiju.

Ako sumnjate na nedostatak ili hipervitaminozu vitamina D, obavezno se obratite liječniku.

• izlaganje suncu
• nedostatak vitamina d
• vitamin D

Učitaj više izvora