Cijepljenje se smatra jednim od najvećih uspjeha moderne medicine jer je tijekom posljednjih 100-tinjak godina omogućilo sprječavanje milijuna smrti i značajno smanjilo učestalost brojnih zaraznih bolesti koje su nekada uzrokovale velike epidemije s visokom smrtnosti.

U nastavku otkrivamo kako su povezani antibiotici i cijepljenje.

Temeljni princip cijepljenja zasniva se na poticanju imunološkog sustava da prepozna određeni uzročnik bolesti i razvije zaštitni imunološki odgovor prije nego što osoba dođe u kontakt sa stvarnom infekcijom.

Zahvaljujući cjepivima, bolesti poput velikih boginja gotovo su iskorijenjene, dok su dječja paraliza, difterija, tetanus, ospice i mnoge druge zarazne bolesti postale znatno rjeđe nego u prošlosti.

Cjepiva sadrže oslabljene ili inaktivirane uzročnike bolesti, njihove dijelove koji potiču imunološki sustav da stvara protutijela i memorijske stanice koje omogućuju brzu obranu organizma u slučaju buduće izloženosti infekciji.

Antibiotici i cijepljenje

Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija, a djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihov rast i razmnožavanje. Važno je naglasiti da antibiotici ne djeluju na viruse, zbog čega nisu učinkoviti u liječenju prehlade, gripe, većine upala grla virusnog podrijetla ili drugih virusnih bolesti.

Antibiotici se propisuju kod različitih bakterijskih infekcija poput upale pluća, upale uha, bakterijskih infekcija mokraćnog sustava, streptokokne angine, određenih kožnih infekcija i drugih stanja kod kojih liječnik procijeni da je njihova primjena potrebna.

Može li se osoba cijepiti ako uzima antibiotik?

Kada su u pitanju antibiotici i cijepljenje, jedna od čestih nedoumica među pacijentima jest treba li odgoditi cijepljenje ako osoba trenutačno uzima antibiotik ili ga je nedavno završila uzimati (cijepljenje nakon antibiotika).

U većini slučajeva sama terapija antibioticima nije razlog za odgodu cijepljenja. Drugim riječima, činjenica da osoba uzima antibiotik ne znači automatski da se ne smije cijepiti.

Ključni čimbenik nije antibiotik sam po sebi, nego zdravstveno stanje zbog kojeg je antibiotik propisan.

Ako osoba ima blagu bakterijsku infekciju, primjerice blažu upalu srednjeg uha, sinusitis ili infekciju mokraćnog sustava te je dobrog općeg stanja, cijepljenje se najčešće može provesti prema planu. Isto vrijedi i za osobe koje su nedavno završile antibiotsku terapiju i potpuno se oporavile od infekcije.

Međutim, postoje situacije u kojima liječnik može preporučiti odgodu cijepljenja. To se prvenstveno odnosi na osobe koje imaju umjerenu ili tešku akutnu bolest, osobito ako je prisutna visoka tjelesna temperatura, izražena slabost, ozbiljna infekcija ili hospitalizacija.

U takvim slučajevima cijepljenje se obično odgađa dok se zdravstveno stanje ne stabilizira, ne zato što bi cjepivo bilo opasno, nego zato što bi simptomi osnovne bolesti mogli otežati procjenu eventualnih nuspojava nakon cijepljenja ili dodatno opteretiti organizam.

Odgoda cijepljenja može se razmotriti u sljedećim situacijama:

• visoka tjelesna temperatura i izraženi simptomi akutne bolesti
• teška bakterijska infekcija koja zahtijeva bolničko liječenje
• ozbiljno narušeno opće stanje bolesnika
• određena stanja povezana s teškom imunosupresijom, ovisno o vrsti cjepiva
• preporuka liječnika nakon individualne procjene zdravstvenog stanja.

Kod blagih infekcija bez značajnog pogoršanja općeg stanja cijepljenje se najčešće ne mora odgađati.

Posljednjih godina sve se više istražuje moguća povezanost između antibiotika, crijevnog mikrobioma i imunološkog odgovora na cjepiva (cijepljenje i antibiotik). Crijevni mikrobiom sastoji se od milijardi bakterija koje žive u probavnom sustavu i imaju važnu ulogu u razvoju i regulaciji imunološkog sustava.

Budući da antibiotici mogu privremeno promijeniti sastav crijevne flore, znanstvenici su pretpostavili da bi kod nekih osoba mogli djelomično utjecati na intenzitet imunološkog odgovora nakon cijepljenja.

Pretpostavljeni mehanizam temelji se na činjenici da korisne crijevne bakterije proizvode brojne signalne molekule i metaboličke produkte koji sudjeluju u sazrijevanju imunoloških stanica i regulaciji stvaranja protutijela.

Kada antibiotici značajno promijene sastav mikrobioma, osobito nakon dugotrajne ili širokospektralne terapije, teorijski može doći do slabije stimulacije određenih dijelova imunološkog sustava.

Neka istraživanja pokazala su da izražene promjene crijevnog mikrobioma mogu biti povezane s nešto slabijim odgovorom na pojedina cjepiva, no taj učinak uglavnom je blag i nije dovoljno velik da bi se zbog njega rutinski odgađalo cijepljenje.

Kod većine ljudi imunološki sustav i dalje razvija odgovarajuću zaštitu unatoč primjeni antibiotika.

Zbog toga suvremene preporuke naglašavaju da antibiotska terapija sama po sebi nije kontraindikacija za cijepljenje. Odluka o eventualnoj odgodi cjepiva temelji se prvenstveno na težini bolesti i općem zdravstvenom stanju osobe, a ne na činjenici da uzima antibiotik.

U slučaju nedoumice uvijek je najbolje konzultirati liječnika koji može procijeniti je li određeno cjepivo potrebno primijeniti odmah ili ga je prikladnije kratkotrajno odgoditi do potpunog oporavka.

Pročitajte i ove članke:

• Terapija antibioticima: Nekad su prijeko potrebni, a bakterije su sve otpornije! Liječnik otkriva sve što trebate znati
• Zašto se cijepiti? 10 razloga koji otkrivaju što riskirate ako se ne cijepite
• Cijepljenje djece: Čega se roditelji koji kažu NE cjepivu najviše boje?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Piše nutricionistica

Tko ne smije jesti mak? Jedna skupina posebno riskira ozbiljne posljedice

• Zrinka Babić
• 2 min čitanja

• antibiotici i cijepljenje
• cijepljenje i antibiotik
• cijepljenje nakon antibiotika