Slabljenje sluha predstavlja smanjenje sposobnosti percepcije zvukova različite jačine i frekvencije, a može se razvijati postupno ili nastati naglo, ovisno o uzroku.

Riječ je o čestom zdravstvenom problemu koji pogađa osobe svih dobnih skupina – od novorođenčadi do starijih osoba. Sluh ima ključnu ulogu u razvoju govora, komunikaciji, socijalnim odnosima i sigurnosti, zbog čega pravodobno prepoznavanje i liječenje oštećenja sluha imaju izniman značaj.

Normalan prag sluha kod odraslih i djece iznosi 0 – 20 decibela (dB) na audiometrijskom testiranju.

To znači da osoba može čuti vrlo tihe zvukove, poput šapata ili laganog šuštanja lišća. Vrijednosti iznad 20 dB ukazuju na određeni stupanj oštećenja sluha.

Gubitak sluha klasificira se prema jačini zvuka koju osoba još može čuti (stupnjevi oštećenja sluha):

• blagi gubitak sluha (21 – 40 dB) – osoba teže razumije tihi govor i govor u bučnom okruženju
• umjereni gubitak sluha (41 – 55 dB) – razgovor bez povišenog tona postaje otežan, a osoba često traži ponavljanje
• umjereno teški do teški gubitak (56 – 70 dB) – razumijevanje govora značajno je otežano bez slušnog pomagala
• teški gubitak sluha (71 – 90 dB) – čuju se samo vrlo glasni zvukovi
• duboki gubitak sluha (više od 90 dB) – osoba ne čuje govor bez posebnih uređaja ili implantata.

Vrste gubitka sluha dijele se na:

• konduktivni gubitak sluha – nastaje kada je prijenos zvuka kroz vanjsko ili srednje uho otežan, primjerice zbog cerumena (ušnog voska), upale srednjeg uha ili oštećenja bubnjića; često je reverzibilan i može se liječiti
• senzorineuralni gubitak sluha – uzrokovan je oštećenjem unutarnjeg uha (pužnice) ili slušnog živca; najčešće je trajnog karaktera, a javlja se zbog starenja, izlaganja buci ili određenih bolesti (perceptivni gubitak sluha)
• mješoviti gubitak sluha – kombinacija je konduktivnog i senzorineuralnog oštećenja.

Podaci o gluhoći i nagluhoći u Hrvatskoj:

• procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 10 % populacije, odnosno oko 200.000 osoba, ima određeni stupanj oštećenja sluha
• prema Registru osoba s invaliditetom, postoji oko 13.000 do više od 19.000 osoba s težim oblicima oštećenja sluha i gluhoće koji dovode do invaliditeta
• godišnje se u Hrvatskoj rađa između 50 i 60 gluhih osoba te 200 – 300 nagluhih osoba
• najveći broj osoba s oštećenjem sluha je u dobnoj skupini od 85 i više godina (23,7 %).

Kada je u pitanju slabljenje sluha, uzroci se nalaze u nastavku.

Slabljenje sluha – uzroci

Uho ima tri glavna dijela – vanjsko uho, srednje uho i unutarnje uho. Zvučni valovi prolaze kroz vanjsko uho i uzrokuju vibracije bubnjića.

Bubnjić i tri male kosti srednjeg uha pojačavaju vibracije dok putuju do unutarnjeg uha. Tamo vibracije prolaze kroz tekućinu u dijelu unutarnjeg uha u obliku puža, poznatom kao pužnica.

Na živčane stanice u pužnici pričvršćene su tisuće sitnih dlačica koje pomažu pretvoriti zvučne vibracije u električne signale. Električni signali prenose se u mozak gdje se ti signali pretvaraju u zvuk.

Kod djece, uzrok gubitka sluha (slabljenje sluha – uzroci) može biti genetska predispozicija, komplikacije tijekom trudnoće ili poroda, infekcije poput citomegalovirusa ili meningitisa te dugotrajne upale srednjeg uha. Rano oštećenje sluha može utjecati na razvoj govora i komunikacijskih vještina.

Kod odraslih, najčešći uzrok je presbiakuzija, odnosno postupni gubitak sluha povezan sa starenjem, pri čemu dolazi do degeneracije stanica unutarnjeg uha. Dugotrajno izlaganje buci, primjerice na radnom mjestu ili tijekom slušanja glasne glazbe putem slušalica, značajno povećava rizik trajnog oštećenja.

Nagli gubitak sluha može biti posljedica virusne infekcije, poremećaja cirkulacije ili autoimunog procesa.

Uzroci gubitka sluha uključuju:

• oštećenje unutarnjeg uha – starenje i glasna buka mogu uzrokovati trošenje dlačica ili živčanih stanica u pužnici koje šalju zvučne signale u mozak; oštećene ili nedostajuće dlačice ili živčane stanice ne šalju dobro električne signale; to uzrokuje gubitak sluha; viši tonovi mogu se činiti prigušenim; može biti teško razaznati riječi u pozadinskoj buci
• nakupljanje ušnog voska – tijekom vremena, ušni vosak može začepiti ušni kanal i spriječiti prolaz zvučnih valova; uklanjanje ušnog voska može pomoći u vraćanju sluha
• infekcija uha ili neobične koštane izrasline ili tumori – u vanjskom ili srednjem uhu, bilo što od ovoga može uzrokovati gubitak sluha
• puknuće bubnjića, također poznato kao perforacija bubnjića – glasni udari buke, nagle promjene tlaka, bockanje bubnjića predmetom i infekcija mogu uzrokovati pucanje bubnjića.

Čimbenici koji oštećuju ili dovode do gubitka dlačica i živčanih stanica u unutarnjem uhu uključuju:

• starenje – unutarnje uho se s vremenom raspada
• glasna buka – boravak u blizini glasnih zvukova može oštetiti stanice unutarnjeg uha; oštećenje se može dogoditi zbog boravka u blizini glasnih zvukova tijekom vremena ili oštećenje može nastati zbog kratkog udara buke, poput pucnja
• nasljednost – geni mogu povećati vjerojatnost oštećenja uha od zvuka ili starenja
• buka na poslu – poslovi u kojima je glasna buka stalna, poput poljoprivrede, građevinarstva ili tvorničkog rada, mogu dovesti do oštećenja unutar uha
• određeni lijekovi – to uključuje antibiotik gentamicin, sildenafil i određene lijekove koji se koriste za liječenje raka, a koji mogu oštetiti unutarnje uho; vrlo visoke doze aspirina, drugih lijekova protiv bolova, antimalarika ili diuretika petlje mogu uzrokovati kratkotrajne učinke na sluh; to uključuje zujanje u ušima ili gubitak sluha
• određene bolesti – bolesti poput meningitisa koje uzrokuju visoku temperaturu mogu oštetiti pužnicu.

Slabljenje sluha – simptomi

Simptomi se mogu razvijati postupno, zbog čega ih osoba često ne primijeti odmah. Jedan od prvih znakova je otežano razumijevanje govora u bučnom okruženju, primjerice u restoranu ili na obiteljskom okupljanju.

Osoba može često tražiti da se ponovi izgovoreno, pojačavati televizor ili imati osjećaj da drugi “mumljaju”.

Često je prisutan i šum ili zujanje u ušima. Kod težih oblika može doći do osjećaja izolacije, frustracije i smanjenog samopouzdanja zbog otežane komunikacije. Kod djece se sumnja na gubitak sluha javlja ako dijete ne reagira na zvukove, kasni u razvoju govora ili ne prati upute primjerene dobi.

Slabljenje sluha – dijagnostika i liječenje

Testovi za dijagnosticiranje gubitka sluha mogu uključivati:

• fizikalni pregled – liječnik pregledava uho tražeći moguće uzroke gubitka sluha, poput ušnog voska ili infekcije; način na koji je uho oblikovano također može uzrokovati probleme sa sluhom
• timpanometrija – ovim testom provjerava se koliko se dobro pomiče bubnjić; audiolozi mogu napraviti timpanometrijske testove kako bi utvrdili postoji li puknuti bubnjić, tekućina u srednjem uhu ili vosak u ušnom kanalu
• testovi glazbenih viljuški – glazbene viljuške su metalni instrumenti s dva kraka koji proizvode zvukove kada se udare; jednostavni testovi s glazbenim viljuškama mogu pomoći u pronalaženju razine gubitka sluha i gdje je oštećenje uha
• audiometrijski testovi – audiolog, specijalist za gubitak sluha, provodi ove temeljite testove; zvukovi i riječi usmjeravaju se kroz slušalice do svakog uha; svaki ton se ponavlja na niskim razinama kako bi se pronašao najtiši zvuk koji osoba može čuti.

Liječenje ovisi o uzroku gubitka sluha i koliko je on težak. Mogućnosti uključuju:

• uklanjanje ušnog voska – začepljenje ušnim voskom uzrok je gubitka sluha koji se može riješiti; liječnik može ukloniti ušni vosak pomoću ispiranja vodom ili malog alata s petljom na kraju; ponekad je prije procedure potrebo kapati uho par dana kapima koji će pomoći otopiti vosak (kapi za vraćanje sluha)
• kirurški zahvat – neke vrste gubitka sluha mogu se liječiti operacijom; za ponovljene infekcije koje uzrokuju tekućinu u uhu, liječnik može ugraditi male cjevčice koje pomažu u drenaži ušiju
• slušni aparati – ako je gubitak sluha uzrokovan oštećenjem unutarnjeg uha, slušni aparat može biti od koristi, a ovisno o težini oštećenja se može prilagoditi aparat
• kohlearni implantati – kada obični slušni aparat neće puno pomoći, kohlearni implantat može biti opcija; kohlearni implantat nije poput slušnog aparata koji pojačava zvuk i usmjerava ga u ušni kanal; umjesto toga, kohlearni implantat potiče slušni živac na provođenje signala.

Pročitajte i ove članke:

• Oštećenje sluha i invalidnost: Evo kada možete ostvariti naknadu, a većina to uopće ne zna!
• Slabije čujete? Sluh se može vratiti u ovim slučajevima
• 5 kućnih pripravaka koji uklanjanju vosak iz ušiju.

• kapi za vraćanje sluha
• normalan prag sluha
• perceptivni gubitak sluha
• slabljenje sluha - uzroci
• stupnjevi oštećenja sluha

Učitaj više izvora