Oštećenje sluha i invalidnost: Evo kada možete ostvariti naknadu, a većina to uopće ne zna!
- Budite prvi i komentirajte!
- 5 min čitanja
Više od 5 % svjetske populacije – ili 430 milijuna ljudi – treba rehabilitaciju kako bi se liječio gubitak sluha (uključujući 34 milijuna djece). Procjenjuje se da će do 2050. godine više od 700 milijuna ljudi – ili jedna od svakih 10 osoba – imati značajan gubitak sluha.
Gubitak sluha kao invalidnost odnosi se na gubitak sluha veći od 35 decibela (dB) na uhu koje bolje čuje. Gotovo 80 % ljudi s gubitkom sluha u sklopu invalidnosti živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima.
Prevalencija gubitka sluha povećava se s godinama, među onima starijima od 60 godina više od 25 % je pogođeno značajnim gubitkom sluha.
Za osobu koja ne čuje kao netko s normalnim sluhom – prag sluha od 20 dB ili bolji na oba uha – kaže se da ima oštećenje sluha.
Nagluhost se odnosi na osobe s gubitkom sluha u rasponu od blagog do teškog. Osobe koje imaju oštećenje sluha obično komuniciraju govornim jezikom i mogu imati koristi od slušnih aparata, kohlearnih implantata i drugih pomoćnih uređaja, kao i titlova.
Gluhe osobe uglavnom imaju dubok gubitak sluha, što podrazumijeva vrlo malo ili nimalo sluha. Mogu imati koristi od kohlearnih implantata. Neke od njih koriste znakovni jezik za komunikaciju. Gubitak sluha utječe na mnoge aspekte života na individualnoj razini:
- ograničenja u komunikaciji i govoru
- negativan utjecaj na kognitivne funkcije
- socijalna izolacija, usamljenost i stigma
- utjecaj na društvo i gospodarstvo
- ograničenja u pristupu obrazovanju i zapošljavanju.
U nastavku otkrivamo kako su povezani oštećenje sluha i invalidnost.

Stupnjevi oštećenja sluha
Stupanj oštećenja najčešće se određuje prema prosječnom gubitku sluha na tonaudiogramu na frekvencijama 500, 1.000, 2.000 i 4.000 Hz. Evo kako izgleda uobičajena klasifikacija izgleda.
Normalan sluh (0 – 20 dB) podrazumijeva:
- osoba čuje sve normalne zvukove u okolini
- nema problema s razumijevanjem govora, čak ni u buci
- moguća je subjektivna nelagoda (tinitus) iako audiogram izgleda uredno
- zvukovi koji su čujni – šapat, tiho lišće na vjetru, standardan govor.
Blago oštećenje sluha (21 – 40 dB) podrazumijeva:
- osoba može čuti normalan glas, ali ima problema s tihim zvukovima
- u razgovoru mora tražiti ponavljanje, osobito u buci ili na udaljenosti
- govor djece i visokofrekventni glasovi mogu biti teško razumljivi
- tipične poteškoće – šaptani govor teško razumljiv, brzi govornici se slabije prate, buka (primjerice, kafić) značajno smanjuje razumljivost
- primjeri zvukova koji su manje čujni – šapat (20 – 30 dB), tiha televizija.
Umjereno oštećenje sluha (41 – 55 dB) podrazumijeva:
- razumijevanje govora je otežano bez pojačanja
- normalno glasan govor je čujan, ali nejasan i distorziran
- osoba često koristi pojačane uređaje ili čita s usana
- tipične poteškoće – često traži ponavljanje, teško prati telefonski razgovor, razgovor s više osoba odjednom gotovo nemoguć
- primjeri zvukova koji postaju teško čujni – tihi kućanski aparati, promet s veće udaljenosti.
Umjereno teško oštećenje sluha (56 – 70 dB) podrazumijeva:
- osoba čuje glasove samo kad su glasniji od uobičajenog
- razumijevanje govora bez slušnog pomagala vrlo je ograničeno
- često se javlja osjećaj izoliranosti u društvenim situacijama
- tipične poteškoće – normalan govor se ne razumije, potrebno glasniji govor ili korištenje oba slušna pomagala, vrlo otežano razumijevanje govora na telefonu
- primjeri zvukova koji postaju jedva čujni – glasni razgovor na udaljenosti, zvono na vratima.
Teško oštećenje sluha (71 – 90 dB) podrazumijeva:
- osoba čuje samo vrlo glasne zvukove
- govor se najčešće ne razumije ni kad je pojačan
- potrebna su snažna slušna pomagala ili drugi oblici komunikacije (čitanje s usana)
- tipične poteškoće – vrlo slab odgovor na govorne podražaje, društvena komunikacija izrazito ograničena, pacijent treba vizualne podražaje i povećani kontakt očima
- primjeri zvukova koji su čujni – vrlo glasna glazba, vikanje, blizak promet.
Duboko oštećenje sluha/gluhoća (>90 dB) podrazumijeva:
- osoba može registrirati samo izrazito jake zvukove, često više vibracije nego ton
- govor se ne razumije – čak ni uz pojačanje
- oštećenje značajno utječe na komunikaciju, obrazovanje, rad i socijalni život
- tipične poteškoće – verbalna komunikacija bez vizualne podrške nemoguća, koristi se znakovni jezik, čitanje s usana ili kohlearni implantat, često prisutan tinitus
- primjeri zvukova koji su eventualno čujni – mlazni avion u blizini (100 – 120 dB), jake vibracije.

Oštećenje sluha po Fowleru
Fowlerova metoda (Fowler–Sabine) koristi se za procjenu postotka oštećenja sluha i vrlo je česta u medicinsko-vještačkim postupcima (primjerice, u procjeni radne sposobnosti, postotka tjelesnog oštećenja, invalidskih prava). Procjenjuju se:
- prosječni gubitak sluha na 500, 1.000 i 2.000 Hz
- razumljivost govora
- razlika između lijevog i desnog uha
- ukupna funkcionalnost sluha.
Metoda pretvara audiometrijske vrijednosti u postotak oštećenja sluha pojedinog uha, a zatim u ukupni postotak oštećenja sluha osobe. Osnovna načela Fowlerove metode uključuju sljedeće:
- utvrđuje se gubitak sluha na ključnim govornim frekvencijama
- za svako uho izračunava se postotak oštećenja
- u obzir se uzima i razlika u sluhu između uha (tzv. bolja i lošija strana)
- konačni rezultat je kombinirani postotak invaliditeta sluha
- točni proračuni uključuju tablice i formule koje koriste specijalisti otorinolaringologije i medicinski vještaci.
Evo za što se Fowlerova metoda koristi:
- procjena tjelesnog oštećenja
- određivanje naknada nakon ozljede na radu
- medicinsko vještačenje
- procjena radne sposobnosti
- izrada dokumentacije za invalidninu.
Fowlerova metoda je pouzdana, standardizirana i međunarodno prihvaćena.
Oštećenje sluha i invalidnost – naknada za oštećenje sluha
U Hrvatskoj pravo na naknadu zbog oštećenja sluha ili invalidnosti zbog oštećenja sluha regulirano je kroz sustave za tjelesno oštećenje i invalidnost (oštećenje sluha – invalidnost).
Osoba mora imati rješenje o tjelesnom oštećenju koje je izdano na temelju medicinske dokumentacije (audiogram, povijest bolesti, odgovarajuće vještačenje).
Nakon tog rješenja mogu se ostvariti razna prava – primjerice, naknada za tjelesno oštećenje, pravo na inkluzivni dodatak, povlastice za osobe s invaliditetom, olakšice i sl.
Prema definiciji, tjelesno oštećenje jest gubitak, značajnije oštećenje ili onesposobljenost dijela organa (u ovom slučaju sluha) koja otežava normalno funkcioniranje organizma.

Za ostvarivanje prava na naknadu radi tjelesnog oštećenja – primjerice, kroz mirovinsko osiguranje (u slučaju da je šteta posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti) – propisano je da mora biti utvrđeno minimalno 30 % tjelesnog oštećenja.
Prema primjeni te metodologije, oštećenje sluha se, ovisno o težini, procjenjuje i može imati vrijednost od najmanje 40 % do najviše 70 % u slučajevima djelomičnog ili potpunog gubitka sluha oba uha.
Kod potpune gluhoće oba uha te ovisno o dodatnim kriterijima (primjerice, poremećaj govora) može se priznati i kao 100 % tjelesnog oštećenja prema Listi tjelesnih oštećenja i metodologiji vještačenja.
Jedna od mogućnosti je naknada za tjelesno oštećenje – pravo ostvaruju osiguranici kojima je vještačenjem utvrđeno nastalo trajno oštećenje (primjerice, uslijed ozljede na radu ili profesionalne bolesti).
Osim toga, za osobe kojima je utvrđena invalidnost/tjelesno oštećenje postoji mogućnost prava na inkluzivni dodatak (ovisno o razini težine invaliditeta prema propisima) (inkluzivni dodatak – oštećenje sluha).
Rješenje o tjelesnom oštećenju služi kao temelj za ostvarivanje prava – bez njega ne mogu se ostvariti naknade, invalidska prava, povlastice ili dodatne potpore.
Pročitajte i ove članke:
- Slabije čujete? Sluh se može vratiti u ovim slučajevima
- Slušalice su jedan od najčešćih uzroka gubitka sluha! Evo kako smanjiti rizik
- Slušalice koje štite sluh, ali ne utišavaju glasnu glazbu?
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Šokantno otkriće: Lijek koji žene već godinama koriste mogao bi spriječiti najagresivniji rak dojke!
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- inkluzivni dodatak - oštećenje sluha
- naknada za oštećenje sluha
- oštećenje sluha - invalidnost
- oštećenje sluha po Fowleru
- stupnjevi oštećenja sluha
- Deafness and hearing loss. (2025). WHO.
- Celebrating International Day of persons with disabilities. WHO.
- Zakoni i prava. HSGN.