Psihičke bolesti kod djece nije tako jednostavno prepoznati zato što djeca istovremeno proživljavaju intenzivne fizičke i psihičke promjene tijekom svojeg prirodnog rasta i razvoja koje su ponekad prolazne i zanemarive, a ponekad mogu upućivati na značajnije poteškoće.

I zdravstvenim stručnjacima je teško signalizirati kada je vrijeme za zabrinutost, a kada su određene faze kod djece samo dio procesa učenja kako se nositi sa svijetom oko sebe, prilagođavati se i odnositi prema drugima.

Nažalost, prema posljednjim statističkim pokazateljima, psihički poremećaji kod djece više nisu rijetkost, a zabrinjava činjenica da ih je sve više i da počinju sve ranije.

Dječji razvojni proces

Svako dijete sazrijeva vlastitim tempom, stoga je teško zaključivati o određenim dobnim granicama u kojima su određeni emocionalni poremećaji kod djece mogući ili očekivani. Tijekom intenzivnog rasta i razvoja, svako dijete prolazi kroz razvojne zadatke koje je potrebno savladati da bi prevladalo određene poteškoće na psihičkoj razini.

Primjeri nekih razvojnih zadataka su:

• od novorođenačke do predškolske dobi – ostvarivanje adekvatne privrženosti skrbnicima, savladavanje osnovnih jezičnih procesa, razlikovanje sebe u odnosu na okolinu, učenje samokontrole i poslušnosti roditeljskom autoritetu itd.
• srednje djetinjstvo – polazak u školu i prilagodba na obrazovni sustav, stvaranje prvih prijateljstava i slaganje s vršnjacima, ponašanje u skladu s pravilima koja se postavljaju u različitim okolinama, nošenje s različitim autoritetima i sl.
• adolescencija – uspješan prijelaz u srednju školu, oblikovanje koherentnog osjećaja vlastitog identiteta, stvaranje bliskih prijateljstava s pripadnicima istog i drugog spola, zainteresiranost za vlastita akademska postignuća te postavljanje ciljeva za buduća i sl.

Navedeni razvojni zadaci samo su neki od onih s kojima se dijete tijekom razvojnog procesa susreće i nastoji uspješno savladati kako bi se naučilo odnositi prema sebi i drugima. Ako neke razvojne zadatke ne uspije savladati, javljaju se početni emocionalni problemi koji se mogu razviti u ozbiljnije psihičke poteškoće.

Upravo zbog toga što prolazi kroz dinamične i zahtjevne sustave u kojima se tek uči prilagođavati i funkcionirati, svaka dijagnoza psihičkog poremećaja mora uzeti u obzir kako dijete funkcionira kod kuće, unutar obitelji, u školi, s vršnjacima i drugim bliskim osobama.

Također je nužno promatrati sve to u kontekstu njegove dobi i pretpostavljenih razvojnih promjena koje prate određenu dob te sukladno tome donositi zaključke o potencijalnim poteškoćama.

Najčešći psihički poremećaji kod djece

Ako se i pojave određeni simptomi psihičkih poremećaja kod djece, njihova prisutnost nije nužno znak da je riječ o dijagnozi. Naime, potrebno je zadovoljiti brojne kriterije vezane za psihijatrijske klasifikacije (koji su u dječjoj dobi puno stroži) kako bi se moglo postavljati dijagnoze.

Međutim, zbog sve češćih problema s kojima se susreću roditelji i ostali stručnjaci u radu s djecom, u zadnjih nekoliko godina najčešće istraživani psihički poremećaji kod djece su:

• anksiozni i srodni poremećaji – specifične fobije, socijalni anksiozni poremećaj, separacijska anksioznost, generalizirani anksiozni poremećaj, panični napadi i panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj
• poremećaji raspoloženja – depresija, bipolarni poremećaji
• teškoće ophođenja – poremećaj s prkošenjem i suprotstavljanjem
• deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (ADHD)
• jezični poremećaji i specifični poremećaji učenja
• intelektualna onesposobljenost
• poremećaji iz spektra autizma
• shizofrenija
• poremećaji osnovnih tjelesnih funkcija – teškoće spavanja, teškoće eliminacije, teškoće hranjenja, jedenja i prehrane.

Mnoga ponašanja koja se smatraju simptomima navedenih poremećaja (poput izražene sramežljivosti, tjeskobe, čudnih prehrambenih navika, ispada ljutnje, pojačanih strahova i sl.) mogu se pojaviti kao normalan dio procesa djetetovog razvoja, ali ako se javljaju često, potraju dugo (više od nekoliko mjeseci) te uzrokuju poteškoće u svakodnevnom životu djeteta i njegove okoline, potrebno je reagirati i potražiti stručnu pomoć kako bi se djetetu pomoglo.

Roditelji najčešće prijavljuju određene promjene u ponašanju koje mogu biti pokazatelj poremećaja, primjerice:

• razvojno kašnjenje
• razvojna regresija ili deterioracija
• izuzetno visoka ili niska učestalost ponašanja
• teškoća u ponašanju koja je postojana u vremenu
• ponašanje koje ne odgovara situaciji
• nagle promjene ponašanja
• prisutnost nekoliko problematičnih ponašanja
• ponašanje koje se kvalitativno razlikuje od normalnog.

Što uzrokuje psihičke poremećaje kod djece?

Za mnoge poremećaje još uvijek nemamo točne i jasne uzroke, ali istraživanja pokazuju da je u pitanju uvijek kombinacija više faktora – od nasljedstva do stresa iz okoline. Zato se obično ne govori o uzrocima bolesti nego o rizičnim faktorima tijekom djetetovog razvoja koji mogu dovesti do nastanka simptoma poteškoća, kao što su:

• utjecaj naslijeđa; genetske abnormalnosti
• prenatalne komplikacije ili komplikacije pri porođaju
• ispodprosječna inteligencija ili teškoće u učenju
• psihološki/socijalni faktori – težak temperament, slaba regulacija emocija i ponašanja, socijalna nekompetentnost, odbacivanje od strane vršnjaka
• loš roditeljski odgoj i zlostavljanje u obitelji, zanemarivanje, dezorganiziranost, konflikt, psihopatologija, stres
• siromaštvo, dezorganizirano susjedstvo
• rasna, etnička ili rodna nepravda
• nenormativni stresni događaji i doživljene traume poput rane smrti roditelja, prirodnih katastrofa, oružanog sukoba ili rata.

Mnogi od navedenih rizičnih čimbenika podrazumijevaju da će se u proces dijagnoze i liječenja morati uključiti i roditelji, braća i sestre te drugi ljudi iz djetetove bliske okoline. Prisutnost određenih rizičnih faktora ne mora nužno značiti da će se poremećaj razviti kod svake osoba koja je istima bila izložena.

Svako dijete posjeduje drugačiji skup psiholoških resursa vezanih za otpornost i preživljavanje stresnih situacija koje mu mogu pomoći i zaštititi ga tijekom teških razdoblja, ali ako ih nema dovoljno, potrebno mu je pomoći i naučiti ga konkretnim strategijama nošenja sa situacijama u kojima se nalazi.

Dijagnoza i liječenje psihičkih poremećaja

Sami proces postavljanja dijagnoze je kompleksan i ponekad dugotrajan. Ako postoje određeni simptomi, stručnjaci će započeti s prikupljanjem i obrađivanjem medicinske i razvojne povijesti s fizičkim pregledom. Nakon toga će uključiti dijagnostičke testove za psihičke poteškoće te biološke i laboratorijske pretrage kako bi se isključile fizičke bolesti ili nuspojave lijekova kao uzroka simptoma.

Na svim tim pretragama radi multidisciplinarni tim koji promatra djetetovo ponašanje uzimajući u obzir njegovo funkcioniranje u okolini u kojoj odrasta, ali i ponašanje ljudi s kojima je u bliskom i svakodnevnom kontaktu.

Upravo zato je u cijeli proces nužno uključiti obitelj i osobe koje rade s djetetom, a ovisno o njihovoj suradljivosti to ponekad može produžiti i usporiti dolazak do konačnih zaključaka i rješenja.

Međutim, veliki su benefiti ako se određeni poremećaj primijeti na vrijeme jer odgovarajuće i rano liječenje može dovesti do potpunog oporavka djeteta ili uspješnog kontroliranja simptoma, ovisno o vrsti poremećaja.

Zato je uvijek preporuka reagirati na vrijeme, a mnogi roditelji i sami svjedoče da su neka ponašanja kod djece primijetili puno ranije nego su postala problematična. Mnogi ljudi danas funkcioniraju sasvim normalno i produktivno s dijagnozama psihičkih poremećaja, a tek kada ih bolje upoznate shvatite koliko su truda i rada uložili u sebe kako bi uspješno prevladali simptome i danas živjeli ispunjenim životom.

Pročitajte i ove članke:

• Dječja psihoanaliza: Zahtjevnija je nego s odraslima! Psihologinja otkriva kako izgleda u praksi
• Kada dijete odvesti logopedu? Razgovarali smo s magistrom logopedije, evo koji parametri ukazuju na to da je potrebna stručna podrška
• U porastu su bihevioralne ovisnosti kod mladih! Psihologinja: “Nekontrolirano ponašanje prerasta u patološke sfere!”.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Rado će ga piti i djeca

Sirup od lovora protiv kašlja: Jednostavan, ali moćan lijek

• Kreni Zdravo

• 2 min čitanja

• emocionalni poremećaji kod djece
• najčešći psihički poremećaji kod djece
• psihičke bolesti kod djece