Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) međunarodno je istraživanje koje se provodi svake četiri godine od 1995. godine. Fokusira se na pušenje, konzumaciju alkohola i korištenje droga među učenicima u dobi 15 – 16 godina u 30-ak europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku. Hrvatska je sudjelovala u svim valovima istraživanja, a sedmi je val proveden 2019. Ukupno je u sedam valova istraživanja sudjelovalo 47 zemalja.

Istraživanje ima za cilj poboljšati razumijevanje ovisnosti među adolescentima, uključujući prepoznavanje i praćenje čimbenika koji utječu na njihov izbor korištenja sredstava ovisnosti. Ponavljanje istraživanja s dosljednom metodologijom i odabranim uzorcima studenata osigurava valjanost usporedbi i rezultata od 1995. godine. U konačnici, to daje solidnu osnovu za kreiranje javnih politika, posebice onih usmjerenih na mlade.

Bihevioralne ovisnosti kao novi izazov kod mladih

Bihevioralne ovisnosti predstavljaju novi izazov, posebice za one koji rade s mladima. Ovisnost se može razviti iz ponašanja koja prelaze iz navika u ponavljajuće i kompulzivne radnje. Primjerice, prekomjerno vrijeme provedeno na internetu, provjeravanje društvenih mreža, kupnja putem interneta, igranje igara, patološko kockanje i klađenje na internetu mogu postati ponašanja koja izazivaju ovisnost.

Dugotrajno korištenje interneta može dovesti do socijalne izolacije, fizičke i mentalne iscrpljenosti, što utječe na obiteljsko, društveno, školsko ili radno funkcioniranje. To u konačnici može rezultirati potpunom psihičkom dekompenzacijom. Ljudi s većim rizikom od razvoja ovisnosti o internetu često se bore sa samokontrolom i mogu biti nesigurni, povučeni ili usamljeni.

Adolescenti i mladi ljudi sve više razvijaju ovisnost o internetu, često bez svijesti od sebe ili svojih roditelja. To može postati značajna prepreka njihovom uspjehu i produktivnosti, negativno utječući na obiteljsku dinamiku i odnose.

Istraživački projekt ESPAD prepoznao je pojavu novih oblika ovisnosti te je tijekom posljednja dva desetljeća u upitnik uključio nove pokazatelje za rješavanje ovog problema. To uključuje varijable koje se odnose na korištenje društvenih mreža, vrijeme provedeno na mreži, igranje i kockanje, kako u tradicionalnom, tako i u mrežnom okruženju.

U istraživanju iz 2019. postojale su 24 obvezne varijable koje su istraživale te aspekte. Podaci prikazani u ovoj publikaciji odnose se na razdoblje prije COVID-19. Pandemija je značajno povećala oslanjanje na internet za osnovne potrebe, a njezin utjecaj na korištenje interneta bit će moguće usporediti s podacima iz novog vala ESPAD istraživanja zakazanog za 2024.

U nastavku pročitajte rezultate istraživanja.

Vrijeme provedeno na internetu i društvenim mrežama

Čak 92,6 % učenika svakodnevno provodi vrijeme u online okruženju, a dodatno još 5,1 % učenika to čini minimalno jednom tjedno. Tek 2,8 % mladića i 1,9 % djevojaka provode svoje vrijeme rjeđe od jednom mjesečno u online okruženju.

Zabrinjava podatak da više od dva sata dnevno radnim danom u online komunikaciji na društvenim mrežama provede 71,1 % učenika, od toga 80,5 % djevojaka i 62,3 % mladića. Podaci o utrošenom vremenu vikendom su još učestaliji, pa tako 70,7 % mladića i 88,0 % djevojaka izjavljuje da u online komunikaciji provede više od dva sata.

33,5 % učenika navodi da se jako ili djelomično slaže s tvrdnjom da se loše osjećaju bez društvenih mreža, podjednako mladići (32,4 %) i djevojke (34,6 %).

Vrijeme provedeno igranjem igrica

Više od polovice (56,8 %) 16-ogodišnjaka radnim danom ne igra igrice ili to čini rjeđe od pola sata dnevno. Djevojke u većoj mjeri ne provode svoje slobodno vrijeme na taj način (78,4 %) u odnosu na mladiće (36,6 %).

52,5 % učenika koji su izjavili da radnim danom u igri igrica provedu šest i više sati se u potpunosti ili djelomično slažu s tvrdnjom da previše vremena provode u takvom obliku igre. Zabrinjava podatak o udjelu od 23,7 % učenika koji u igri video igrica provedu šest i više sati dnevno i ne smatra da je to previše vremena. 16,3 % učenika potvrđuje tvrdnju da se loše osjećaju kad nisu u mogućnosti igrati igrice.

Kompulzivna upotreba interneta

Pojam kompulzivne uporabe interneta odnosi se na manjak kontrole nad korištenjem interneta s karakteristikama ovisnosti, poput reakcija sustezanja kada je korištenje interneta onemogućeno ili misaone ili ponašajne preokupacije internetom.

Prema pokazateljima kompulzivne upotrebe interneta 2015. godine 9,3 % mladića i 13,2 % djevojaka pokazuje navedeno rizično ponašanje, a 2019. godine 8,7 % mladića i 13,8 % djevojaka.

Učestalost igranja igara na sreću

U posljednjih 12 mjeseci 82,8 % učenika izjavljuje da nije kockalo za novac, od toga očekivano više djevojaka (95,4 %) u odnosu na mladiće (70,9 %).

Najviše učenika koji su u posljednjih 12 mjeseci igrali neku od igara na sreću se kladilo (80,9 %), a slijede svi oblici lutrijskih igara s udjelom od 39,9 % učenika, zatim kartaške igre s udjelom učenika od 27,3 % te igre na automatima (26,7 %).

Lutrijske igre su zastupljenije kod djevojaka, njih 63,8 % je u posljednjih 12 mjeseci igralo lutrijske igre u odnosu na 36,2 % mladića.

44,4 % učenika koji su izjavili da su se kockali u posljednjih 12 mjeseci koristilo je online okruženje za tu aktivnost.

10,2 % učenika koji su izjavili da su u životu kockali, kockali su dulje od dva sata u jednoj prilici jednom tjedno, svaki ili gotovo svaki dan.

Prema izjavama učenika koji su u posljednjih 12 mjeseci kockali 23,0 % ili njih 107 je navelo da su osjećali potrebu za ulaganjem sve više i više novca dok su kockali, a 15,5 % učenika (72 učenika) je lagalo svojim bližnjima ili okolini o aktivnostima kockanja.

“Problem je što ni odrasli ne uzimaju za ozbiljno problematiku modernih ovisnosti!”

Za stručan komantar opisanog istraživanja zamolili smo psihologinju Mariju Granić, koja i inače piše za Kreni Zdravo. Ona najnovije rezultate komentira ovako:

Svijet interneta privlačan je svima, a posebno djeci i mladima za čije je razvojne faze karaktestično radoznalo istraživanje okoline i svega što ona nudi. Prvi pametni telefon došao je 2007. godine, a do 2018. je čak 95 % američkih tinejdžera već posjedovalo vlastiti, dok je više od polovice njih izvještavalo da je gotovo uvijek online. I stanje u Hrvatskoj je slično, a od pandemije – koja nas je prikovala za ekrane, samo se pogoršalo.

Problem je što ni odrasli ne uzimaju za ozbiljno problematiku modernih ovisnosti koje nisu nužno povezane s uzimanjem psihoaktivnih supstanci, nego s nekontroliranim ponašanjem koje prerasta u patološke sfere. Ono što uvijek zaboravljamo jest činjenica da smo mi odrasli ti koji djeci i mladima dajemo mobitele u ruke, plaćamo internet i sve ostale usluge te potičemo takva ponašanja, što ujedno znači da je odgovornost na nama – prvenstveno da kod sebe mijenjamo takva ponašanja (koja su možda već prerasla u ovisnost), a onda da podučavamo djecu pametnom korištenju digitalnih alata, kritičkom primanju informacija iz virtualnog svijeta i uspostavljanju ravnoteže između stvarnog i online života.

Pročitajte i ove članke:

• Ovisnosti i mladi: Na 7. smo mjestu po opijanju mladih u Europi, a 3. po broju mladih pušača! Psihologinja otkriva zašto dolazi do toga i što učiniti
• Štetnost mobitela za djecu: Saznali smo kakav utjecaj ima na dječji mozak i kako odviknuti dijete od mobitela
• Apel roditeljima: Djeca koja provode sate pred ekranima imaju veće šanse da razviju ovaj opasan poremećaj.

• bihevioralne ovisnosti
• ESPAD
• istraživanje
• ovisnosti među adolescentima

Učitaj više izvora