Štetnost mobitela za djecu: Saznali smo kakav utjecaj ima na dječji mozak i kako odviknuti dijete od mobitela

Štetnost mobitela za djecu

U posljednjih 10 godina enormno se povećala upotreba pametnih telefona u adolescentskoj dobi. Sve više djece koristi digitalnu tehnologiju, a u virtualni svijet ulaze sve ranije. Štetnost mobitela za djecu je česta tema društvenih rasprava i stručnih studija, a pretjerano korištenje mobitela prisutno je i u odrasloj dobi. Činjenica je da postoji određeni utjecaj mobitela na mozak, ali i na cjelokupno mentalno zdravlje. Kako odviknuti dijete od mobitela i sebi postaviti granice u korištenju digitalnih alata saznajte u nastavku članka.

Život u digitalnoj generaciji

Živimo u digitalnom dobu, a generacije koje dolaze rađaju se s mobitelima u rukama. Čak i prije nego progovore i prohodaju, djeca zauzimaju mnogo virtualnog prostora na profilima svojih roditelja, što zabrinjava jer, dugoročno gledano, neizbrisive digitalne tragove svakog stupnja svojeg razvoja kroz par godina neće moći maknuti s društvenih mreža, a pitanje je koliko će ih ta izloženost ogromnoj virtualnoj publici opterećivati i stvarati probleme.

I dok su se prije samo par godina uspomene nalazile u obiteljskim albumima i godišnjim kalendarima s fotografijama, digitalna generacija svoja sjećanja pohranjuje u virtualne oblačiće koji samo jednim klikom mogu nestati. Njima se može činiti kao da im život započinje i staje sa svakim punjenjem baterije, ali važno je održati ravnotežu i znati kako prenijeti istinske vrijednosti, uz život s tehnologijom.

Pretjerano korištenje mobitela
FOTO: Shutterstock

Međutim, baš zbog toga što sve više dolaze digitalne generacije, moramo prihvatiti činjenicu da se takvih alata nećemo riješiti u budućnosti, ali ih moramo naučiti koristiti i poraditi na digitalnoj i medijskoj pismenosti. Educirati djecu o tehnološkim prednostima je izuzetno važno kako bismo ih naučili kritičkom snalaženju u moru informacija, ali i iskorištavanju digitalnog obrazovnog oruđa kojeg je na internetu zaista mnogo. Kao i kod većine stvari, umjerenost je ključna!

Pročitajte članak “Fenomen izmišljene publike: Psihologinja otkriva sve o problemu izraženom kod adolescenata, ali i odraslih“.

Štetnost mobitela za djecu

Pretjerano vrijeme pred ekranima za djecu i mlade, ali i za odrasle, može uzrokovati značajne probleme. Neograničeni i nekontrolirani pristup digitalnoj tehnologiji uzrokovao je kod ljudi velike poteškoće i poremećaje u spavanju, manjak fizičke aktivnosti (što je rezultiralo razvojem bolesti poput dijabetesa, pretilosti itd.), zastoj u razvoju emocionalnih i socijalnih vještina, pojavu poremećaja poput depresije i anksioznosti, poremećaja u hranjenju itd.

U posljednjih nekoliko godina razvio se i novi pogled i oblik depresije – digitalna depresija. Iako još uvijek zahtijeva dodatna istraživanja i uvrštavanje u stručnu klasifikaciju, jasni su uzroci i simptomi ovog problema. Najčešće se javlja u adolescenciji, a uzrokovan je negativnim osjećajima izazvanim internetskim zlostavljanjem, seksualnim uznemiravanjem i povećanom uporabom droga, a sve to odvija se preko platforme društvenih medija.

Tako je u posljednjih nekoliko godina više od 70 % ljudi prijavilo internetsko nasilje, djeca i mladi su sve češće meta sekstinga (slanje i prosljeđivanje seksualno eksplicitnih fotografija i poruka) i sekstorzije (seksualna ucjena u kojoj se seksualne informacije ili slike koriste za iznuđivanje seksualnih usluga i/ili novca od žrtve), a ovisnost o psihoaktivnim supstancama je dosegnula najviše razmjere u posljednjih nekoliko godina.

Pitanje je što sve djeca i mladi vide i gledaju na internetu, tko je s druge strane profila s kojima se dopisuju, koliko vjeruju nepoznatim ljudima i jesu li svjesni opasnosti izlaganja na društvenim mrežama.

Pročitajte članke:

Utjecaj mobitela na mentalno zdravlje
FOTO: Shutterstock

Utjecaj mobitela na mentalno zdravlje

Iako je i Svjetska zdravstvena organizacija naglasila važnost smanjenja vremena provedenog pred ekranima zbog njegove povezanosti sa štetnim utjecajem na mentalno zdravlje ljudi, čini se da se tih preporuka nitko ne drži jer je od pandemije tehnologija bila rješenje za sve – posao i školu od doma, održavanje socijalnih odnosa i povezanost s vanjskim svijetom.

Međutim, nakon pandemije, obrasci ponašanja na virtualnim platformama se nisu puno promijenili. Poremećena higijena spavanja zbog prekomjernog gledanja u svjetlost ekrana neposredno prije spavanja je velik problem većine populacije. Posjedovanje pametnih telefona postalo je statusni simbol za mnogu djecu, posebno u osnovnoškolskoj dobi, a za odrasle je dotjerani profil na društvenim mrežama također postao pokazatelj društvenog statusa.

Hiperpažnja koju mozak aktivira kada je ispred ekrana utjecala je na nemogućnost održavanja koncentracije i fokusa te aktivacije dubinske pažnje. Gomila različitih vrsta podražaja koje mozak dobiva preko virtualnih sadržaja tjera ga da sve te podražaje brzinski i površinski obrađuje jer nema vremena provjeravati i obrađivati svaki posebno. Stoga je koncentracija na npr. knjigu, koja nudi manje podražaja, ali zahtijeva značajnu aktivaciju kognitivnih funkcija (vizualizacije, imaginacije, obrađivanja informacije i pohranjivanja u pamćenje), prezahtjevan posao i opterećenje za mozak.

Studije iz 2018. godine, vremena prije pandemije, pokazale su da postoji povezanost između povećanog vremena ispred ekrana i problema u ponašanju kod djece i mladih. Iskrivljen osjećaj vlastitog “ja” koje se projicira na društvenim mrežama šalje pogrešne poruke osobi u razvoju koja još uvijek pokušava pronaći svoje mjesto u društvu. Nažalost, veliki problemi u mentalnom zdravlju nastali su zbog pretjeranog stavljanja naglaska na virtualni život u odnosu na onaj stvarni.

Pročitajte članke:

Kako odviknuti dijete od mobitela?

Prije nego započnete s traženjem metoda i tehnika za odvikavanje od mobitela, provjerite koliko ste i sami ovisni o ovim digitalnim alatima. Iako nam značajno olakšavaju život i nude mogućnost uštede vremena i energije, uspješno skrivaju i različite zamke u koje čak i odrasli neoprezno upadaju. Ako dijete od samih početaka svojeg razvoja redovito gleda u roditelja koji svaki slobodni trenutak provodi ispred ekrana, shvatit će da je to poželjno ponašanje i razviti upravo isto. 

Djeca uče imitacijom ponašanja primarnih skrbnika, a kasnije i ostale okoline. Možda neće validirati riječi i upozorenja roditelja o korištenju mobitela, ali će itekako promatrati što roditeljima znače mobiteli, koliko vremena provode na njima i za što ih točno koriste. Prije nego zabranite djeci mobitele, ponudite im zdravije alternative provođenja vremena – vrijeme u prirodi, igra na otvorenom, edukativne knjige i radionice, druženje s prijateljima u parkovima itd.

Kako odviknuti dijete od mobitela
FOTO: Shutterstock

Umjerenost je ključ svega, a svjesnost ograničavanja vremena na digitalnim alatima ipak nije toliko prisutna. Prije nego uvedete sankcije i zabrane provjerite možete li i sami provesti nekoliko sati bez ekrana, posvetiti vrijeme i pažnju isključivo odnosima koji se odvijaju uživo te zaustaviti nerealne potrebe samopromocije na internetu i uljepšavanja svakog životnog trenutka do savršenstva koje u stvarnosti zaista ne postoji.

Važno je razgovarati o ovim temama, shvaćati koje komplekse rješavamo kroz virtualne medije te potražiti stručnu pomoć i podršku ako samostalno ne uspijevamo riješiti probleme.

Roditelji moraju biti svjesni da je odvikavanje od mobitela zahtjevan proces. Više vremena i energije će potrošiti da osmisle kvalitetno vrijeme s djecom u zdravim alternativama druženja nego što će to biti slučaj ako svi jednostavno nastave “buljiti” u ekrane. No, dugoročno gledano, posljedice korištenja mobitela su pogubne, kako za naš živčani sustav, tako i za cjelokupno psihofizičko funkcioniranje.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Nesi, J. i sur. (ur.) (2022). Handbook of Adolescent Digital Media Use and Mental Health. Cambridge University Press: Cambridge.
  2. Rowe, S. (2021). How Do Smartphones Affect Childhood Psychology? PsychCentral.
  3. Ghaemi, S. N. (2020). Digital depression: a new disease of the millennium? Acta Psychiatrica Scandinavica, 141(4): 356–361.
  4. Spitzer, M. (2018). Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma? Ljevak: Zagreb.
  5. Goleman, D. (1995). Emocionalna inteligencija. Mozaik knjiga: Zagreb.

Ocijenite članak

3 / 5   4

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu