Tlak pulsa izračunava se iz vrijednosti krvnog tlaka pojedinca, koji predstavlja silu ili izmjereni udar krvi na stijenke arterija. Krvni tlak se mjeri u milimetrima živinog stupca (mm Hg). Očitavanje se sastoji od dva broja, a to su:

• gornji broj je sistolički krvni tlak, što je tlak u arterijama dok srce kuca
• donji broj je dijastolički krvni tlak, što je tlak u arterijama dok se srce odmara između otkucaja.

Primjerice, ako je očitanje krvnog tlaka 110/70 mm Hg, tlak pulsa je 40 mm Hg (110 mm Hg minus 70 mm Hg). Isto tako, ako je krvni tlak 135/85 mm Hg, pulsni tlak je 50 mm Hg.

U nastavku saznajte što uzrokuje nizak sistolički, a visok dijastolički tlak.

Nizak sistolički, a visok dijastolički tlak

Pulsni tlak je pokazatelj elastičnosti krvožilnog sustava, osobito u arterijama u blizini srca, kao što su aorta i karotidne arterije. Arterije su krvne žile koje nose nutrijente i krv bogatu kisikom od srca do vitalnih organa. Elastične arterije su velike arterije koje su jedinstveno fleksibilne u strukturi. To im omogućuje da izdrže visoki tlak i volumen krvi od srca do tkiva u cijelom tijelu.

Ne postoji formalna definicija za “normalan” pulsni tlak. Dok većina stručnjaka smatra da je pulsni tlak od 40 mm Hg ili manji normalan, neke studije koje su ispitivale učinak povišenog tlaka pulsa koristile su znatno više pragove, u rasponu 50 – 60 mm Hg.

Prilikom očitanja krvnog tlaka najvažnija informacija je pronalaženje raspona u kojem se nalaze sistolički i dijastolički brojevi.

Ako je očitanje krvnog tlaka povišeno, možda imate ili ste izloženi riziku od hipertenzije – poznate i kao visoki krvni tlak. Hipertenzija je jedan od vodećih čimbenika rizika za bolesti srca, bolesti bubrega i moždani udar.

S druge strane, ako je krvni tlak prenizak, možda imate hipotenziju – što je nizak krvni tlak. Hipotenzija može uzrokovati simptome poput vrtoglavice, zamagljenog vida, zbunjenosti i tjelesne slabosti. U teškim slučajevima može doći do vrlo niskog krvnog tlaka zbog teških infekcija, velikog gubitka krvi, anafilaksije, kao i drugih medicinskih stanja.

O tlaku pulsa se rjeđe govori, ali može pružiti korisne informacije o zdravlju pojedinca, osobito ako je pulsni tlak vrlo visok ili vrlo nizak. Tlak pulsa može ukazivati ​​na određene probleme sa srcem, kao što su ateroskleroza ili zatajenje srca. Studije su također pokazale da povišeni tlak pulsa može povećati rizik od srčanih bolesti.

Povišen tlak pulsa

Povišen tlak pulsa često se može pojaviti kod mladih i zdravih sportaša čija se srca skupljaju kako bi brzo izbacila krv. Ovaj fenomen je poznat kao sportsko srce.

Ostali uzroci širokog pulsnog tlaka su:

• ateroskleroza – inače poznata kao nakupljanje naslaga masnoće u stijenci arterija, može se dogoditi kada se stvori plak u krvnim žilama; ovo stanje je uobičajeno pri starenju ili kod dijagnoze metaboličkog sindroma; ukrućene arterije mogu dovesti do povećanja sistoličkog krvnog tlaka i smanjenja dijastoličkog krvnog tlaka
• aortalna regurgitacija – puštanje jednog od srčanih zalistaka može uzrokovati pumpanje krvi natrag u srce iz aorte (velike krvne žile koja vodi iz srca kako bi dopremila krv u ostatak tijela); ovo stanje može uzrokovati smanjenje dijastoličkog krvnog tlaka, što može povećati jaz između vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka
• hipertireoza – poremećaj štitnjače koji se javlja kada tijelo proizvodi previše hormona štitnjače; kao rezultat ovog povećanja razine hormona štitnjače, sistolički krvni tlak može porasti i uzrokovati široki puls.

Snižen tlak pulsa

Snižen tlak pulsa često se javlja kada sistolički krvni tlak postane nižih vrijednosti (pri čemu se može pojaviti nizak sistolički, a visok dijastolički tlak). To se može dogoditi kada srce ne pumpa dovoljno krvi i kisika do ostalih organa i mišića. Ovaj fenomen je poznat kao nizak minutni volumen srca.

Neki drugi uzroci uskog pulsnog tlaka mogu biti:

• zatajenje srca – srce ne pumpa dovoljno krvi ili nije u stanju učinkovito pumpati krv za održavanje potreba organizma
• aortalna stenoza – suženje zaliska koji povezuje srce s aortom
• tamponada srca – nakupljanje tekućine u vrećici oko srca – poznatoj kao perikard; tamponada srca također može dovesti do niskog minutnog volumena
• trauma povezana sa značajnim gubitkom krvi.

Visok dijastolički tlak

Prethodno se vjerovalo da je rizik od kardiovaskularnih bolesti (osobito moždanih udara) veći kod ljudi s visokim sistoličkim tlakom.

Opći je stav bio da je povišeni dijastolički tlak manje problematičan. Međutim, nedavna otkrića iz 2019., nakon osmogodišnje studije koja je uključivala oko 1,3 milijuna odraslih osoba, pokazala su da, dok povišeni sistolički tlak ima veći učinak na srce, povišena dijastolička očitanja mogu neovisno utjecati na rizik osobe, bez obzira na sistolički tlak.

Kod određenog broja ljudi definirano je stanje koje se naziva izolirana dijastolička hipertenzija. To se definira kao dijastolički krvni tlak veći od 80 mm Hg s normalnim sistoličkim krvnim tlakom.

Opservacijske studije su pokazale da je izolirana dijastolička hipertenzija povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Češća je kod mlađih osoba, muškaraca i onih s visokim indeksom tjelesne mase. Ostali čimbenici rizika uključuju visoke trigliceride, visoke razine glukoze u krvi i povećanu konzumaciju alkohola.

Pročitajte i ove članke:

• Visok sistolički, a nizak dijastolički tlak: Što znači?
• Visok krvni tlak kod mladih: Što ga uzrokuje?
• Visoki tlak bez simptoma: Trebate li piti lijekove?

• nizak sistolički a visok dijastolički tlak

Učitaj više izvora