U današnjem kontekstu vrijednosti su drugačije. Cijene se izgled, materijalizam, postignuće, uspjeh. Živimo u kulturi ravnodušnosti, a s druge strane tražimo načine da se šokiramo. To dokazuju neobične modne revije, glazbena natjecanja i sl. 

Isto tako, ogromna odgovornost se svaljuje na pojedinca, do te mjere da je pojedinac kriv kako izgleda, kakvog je zdravlja, koliko zarađuje i kakve si je prilike stvorio u životu. Zbog toga ne čudi što su i muškarci i žene sve više, između ostalog, preokupirani i prehranom. 

Gubi se zlatna sredina, umjerenost, a imamo dvije krajnosti – ljude koji su do te mjere opterećeni prehranom da svjedočimo razvoju novog poremećaja ortoreksije i ljude koje apsolutno nije briga što jedu pa morbidna pretilost i metabolički poremećaji kod mladih nisu više rijetkost. 

Malo ćemo pobliže pojasniti stalnu preokupaciju hranom i prehranom te najčešće motive za takvo ponašanje. Možemo reći da su spoj nedostatka znanja iz područja nutricionizma, mitova o hrani i prehrani i dezinformacija te, u konačnici, psihološkog aspekta u okviru iskrivljene slike o sebi. 

Zašto smo danas toliko preokupirani hranom i prehranom?

Nutricionizam je relativno mlada znanost koja je puno toga otkrila, ali predstoje i daljnja istraživanja te spoznaje. Danas znamo dovoljno o prehrani da bismo istoj pridali pažnje u kontekstu prevencije i očuvanja zdravlja. 

Prehrana je glavna stavka kada je u pitanju mršavljenje. Osoba može smršaviti ako je u kalorijskom deficitu, a da uopće ne odrađuje trening i kreće se. Prehrana je najviše u fokusu upravo kad se žele postići idealna tjelesna masa i izgled. 

Mnogi se godinama vrste u začaranom krugu raznih popularnih dijeta. To je savršen poligon za razvoj nezdravog odnosa prema hrani jer znamo da se popularne dijete uglavnom temelje na izbacivanju određene hrane ili skupine namirnica, čime se stvara dojam da su upravo one odgovorne za debljanje. 

Pročitajte članak “Analiza popularnih dijeta: Nutricionistica objašnjava zašto je pravilna prehrana bolji izbor“.

Također, danas se nameće kultura u kojoj pojedinac mora upravljati sobom, pa onda i svojom prehranom, izgledom, zaradom, uspjehom. Prehrana je nešto što je pod našom kontrolom u smislu izbora namirnica i količine hrane koju jedemo.

Samim time, ako netko ima višak kilograma, etiketira se kao lijena osoba, demotivirana, nedisciplinirana, osoba koja je slabog karaktera i nema snagu volje. Drugim riječima, kroz prizmu prehrane određuju se karakterne osobine. 

Naravno da je to pogrešno jer za kontrolu nad prehranom važni su i znanje o zdravoj prehrani, trenutne životne okolnosti, moguće traume koje vučemo iz djetinjstva i sl. Međutim, dok je nekim pojedincima vanjski pritisak taj koji ih dovodi do preokupacije hranom, kod drugih je obrnuto. 

Skupina pojedinaca koja je previše okupirana prehranom iz nekog unutrašnjeg faktora najčešće pred sebe stavlja velika očekivanja, sklona je perfekcionizmu i kritički je nastrojena prema sebi. Ovo može imati veze s time kako su se roditelji odnosili prema djetetu u djetinjstvu pa se to sada reflektira na sasvim druge aspekte života, poput prehrane. 

Međutim, dodatni razlog za to je strah koji se širi po portalima o zatrovanosti hrane, štetnom utjecaju šećera, zasićenih masti itd. Zapravo, skoro za svaku namirnicu možemo pronaći dobre i loše strane. 

Iako je poželjno voditi računa o pravilnoj prehrani, prevelika okupacija hranom vodi nas prema narušavanju mentalnog zdravlja. Zdravlje je harmonija fizičkog, mentalnog, duhovnog, emocionalnog i socijalnog. 

Evo kako možete prepoznati da ste previše okupirani hranom i prehranom – u što više tvrdnja se pronalazite, to su veće šanse da zaista morate poraditi na svojem odnosu s hranom:

• odbijate društvena okupljanja znajući da će tamo biti hrane i pića koje ne konzumirate
• kritički gledate svoje bližnje i prijatelje kada jedu suprotno od onoga što vi mislite da bi trebali 
• stalno razmišljate o hrani, kad jedete i kad ne jedete
• prilikom kupnje kod svakog proizvoda detaljno čitate deklaraciju i nutritivnu tablicu te imate stroge kriterije izbora namirnice
• osjećate grižnju savjesti kad pojedete nešto što smatrate nezdravim 
• iako nemate medicinske razloge za to, što više izbjegavate dodani šećer, gluten, laktozu, masti i sl.
• hvata vas anksioznost ako se spremate na put ili ćete dugo biti izvan doma jer nećete biti u mogućnosti spremiti svoje obroke 
• hvataju vas panika i anksioznost kada se približavaju blagdani zbog hrane koja se u to vrijeme konzumira
• stalno brojite kalorije i važete hranu, iako ste postali stručnjak u točnom određivanju količine hrane bez vaganja (sve mora biti u gram)
• svoj raspored strogo prilagođavate pripremi obroka i dostupnosti hrane koju vi želite spremiti
• općenito se osjećate tjeskobno, anksiozno i pomalo zarobljeno u toj preokupiranosti hranom
• za vas ne postoji pravilo 80:20, već uvijek trebate biti 100 % na tzv. čistoj prehrani. 

Kako izgleda zdrav odnos s (pre)hranom?

Sasvim je u redu voditi računa o prehrani, normalnoj tjelesnoj masi i zdravlju. No, svaka krajnost i  perfekcionizam vode nas prema narušavanju mentalnog zdravlja, iskrivljene slike o sebi. 

Pravilna prehrana upravo uzima u obzir holističko zdravlje – pa je takva prehrana uravnotežena, ali fleksibilna. To znači da ćemo se većinu vremena hraniti pravilno, ali si ništa ne branimo. Jedemo kolač na rođendanu, pojedemo sladoled na ljetovanju i sl. 

Nijedna namirnica sama po sebi nema toliku moć da nas učini zdravima ili nezdravima. Drugim riječima, ne postoje zdrava i nezdrava hrana, već samo zdrava i nezdrava prehrana. Dakle, od jedne čokolade nećemo se udebljati i narušiti zdravlje, a ni glavica brokule nam neće spasiti zdravlje. 

Važno je što i kako jedemo kroz duže vrijeme. Sve dok smo organizmu osigurali sve potrebne nutrijente, sasvim je u redu uživati i u kojem slatkišu ili hamburgeru.

Štoviše, kad smo pod stresom oko hrane ili bilo čega drugog, tijelo drugačije funkcionira, luče se hormoni stresa, a u stresu naš organizam ne smatra probavu hrane prioritetom. Tek onda zapravo nemamo reguliranu probavu. 

Često se savjetuje da jedemo za stolom, smireno, polako i bez distrakcija te da uživamo u obroku kako bi naše tijelo imalo opuštenu atmosferu za bezbrižnu probavu hrane i lučenje svih enzima te probavnih sokova. 

Dopustite sebi da dišete, da o hrani razmišljate samo kad jedete ili kada radite neki okvirni plan obroka za naredni tjedan. U svim drugim slučajevima se opustite. Ako ste pet puta u tjednu za međuobrok odabrali voće i jogurt, u redu je šesti put za snack uzeti sladoled. 

Pročitajte i članke:

• Žudnja za hranom: Nutricionistica otkriva kako otkriti što je uzrok i stati tome na kraj
• Pravilna prehrana i individualne potrebe: Nutricionistica otkriva razlike i kako utvrditi svoje potrebe
• Vještine za trajno usvajanje zdravih prehrambenih navika, a koje nemaju veze s prehranom.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• perfekcionizam u prehrani
• stalna preokupacija (pre)hranom
• zdrav odnos s hranom