Alergeni su tvari koje uzrokuju da organizam proizvede alergijsku reakciju. Prilikom alergije tijelo pogrešno reagira na određene tvari koje označava kao opasne (alergene), stvarajući protutijela za borbu protiv njih, dok kod većine ljudi ne stvaraju nikakvu reakciju. Alergijske reakcije su simptomi koji proizlaze iz stvaranja protutijela na alergene. Alergeni mogu biti u zraku ili mogu nastati u kontaktu s kožom, lijekovima ili hranom. Ovisno o vrsti, mogu ući u tijelo kroz dišni sustav, kožu ili probavni sustav.

Alergije na zračne alergene su alergije koje se javljaju kada imunološki sustav ima pretjeranu reakciju na alergen u zraku (aeroalergen). Alergeni u zraku su npr. spore ili pelud. Oni mogu cirkulirati u zraku. Alergen je tvar (obično protein) koja sama po sebi nije štetna, ali kod nekih ljudi njegova prisutnost dovodi do toga da imunološke stanice proizvode protutijela koja izazivaju alergijsku reakciju.

Alergeni u zraku – vrste

U nastavku saznajte kakvo je stanje alergena u zraku te što sve može biti alergen u zraku.

Pelud

Pelud je alergen koji se prenosi zrakom i može utjecati na zdravlje. Peludna zrna su sitne “sjemenke” raspršene iz cvjetnica, drveća, trave i korova. Količina i vrsta peludi u zraku ovisi o godišnjem dobu i zemljopisnoj regiji. Iako je broj peludi obično veći tijekom toplijih sezona, neke biljke se oprašuju tijekom cijele godine.

Veća koncentracija peludi u zraku i dulje sezone peludi posljedica su klimatskih promjena, što će uzrokovati više zdravstvenih učinaka peludi i drugih alergena putem promjena u obrascima oborina, više dana bez mraza, toplijih sezonskih temperatura zraka i više ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi.

Izloženost peludi može izazvati različite alergijske reakcije, uključujući simptome peludne groznice. Peludna groznica, poznata i kao alergijski rinitis, javlja se kada alergeni poput peludi uđu u tijelo i imunološki sustav ih pogrešno identificira kao prijetnju. Tijelo tada reagira na alergen oslobađanjem kemikalija koje mogu uzrokovati simptome.

Simptomi alergijskog rinitisa mogu se pojaviti tijekom određenih godišnjih doba ili tijekom cijele godine, ovisno o alergenu. Simptomi alergijskog rinitisa uključuju kihanje, curenje iz nosa i začepljen nos.

Izloženost peludi također može izazvati simptome alergijskog konjunktivitisa. Alergijski konjunktivitis je upala sluznice oka zbog izloženosti alergenima poput onih u peludi. Alergijski konjunktivitis nalazi se u do 30 % opće populacije i čak 7 – 10 bolesnika s alergijskim rinitisom.

Osobe s respiratornim bolestima poput astme mogu biti osjetljivije na pelud. Izloženost peludi povezana je s napadima astme i povećanjem bolničkih prijema za respiratorne bolesti. Veće koncentracije peludi i dulje sezone peludi mogu bolesnike učiniti osjetljivijima na alergene. To može izazvati epizode astme kod osoba s astmom i umanjiti produktivnost na poslu i u školi.

Drugi alergeni u zraku

Postoje i drugi alergeni koji se šire zrakom, a oni najčešći su navedeni u nastavku.

• Životinjski alergeni – proteini prisutni u životinjskoj dlaci, slini i urinu mogu izazvati simptome alergije. Ljudi koji nemaju kućnog ljubimca u svojem kućanstvu, ali koji posjećuju kuću koja ima kućnog ljubimca ili okruženje koje posjećuju kućni ljubimci, također mogu imati simptome alergije. Kućni ljubimci također će vjerojatno skupljati vanjske alergene (kao što je pelud) u svojem krznu, što može uzrokovati alergijsku reakciju koja nije od samog ljubimca.
• Gljivične spore – gljivične spore oslobađa plijesan. Lebde u zraku i mogu se naći na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Svi udišu zrak koji sadrži te čestice, ali neki ljudi imaju senzibilizirani imunološki sustav i dobivaju alergije ili simptome astme ako udišu previše ovih spora. Kada ih oni koji su alergični na gljivične spore udišu, njihov imunološki sustav izaziva reakcije poput kihanja, curenja iz nosa, svrbeža usta i usana, suznih očiju itd. Međutim, ne uzrokuje svaka vrsta gljivica alergije, najčešće se radi o Cladosporium i Aspergillus.
• Alergeni grinja i kućne prašine – različite vrste dijelova insekata mogu se naći u zraku i izazvati alergijske reakcije. To uključuje njihovu slinu, osušeni izmet, ljuske i krila. Žohari, muhe, pa čak i gusjenice mogu biti izvori tih alergena. Grinje su čest izvor alergena insekata u zraku. To su mikroskopski insekti koji uspijevaju u vlažnim područjima kao što su namještaj, tepisi i posteljina. Alergija na grinje može rezultirati alergijskim rinitisom, simptomima astme (može uključivati teško disanje, kašljanje, stezanje u prsima i kratak dah) ili ekcemom (svrbež kože).
• Industrijski alergeni – poznati su i kao profesionalni alergeni. U tom okruženju prašina i razne alergene tvari mogu se prenositi zrakom. Mogu izazvati alergije ili profesionalnu astmu, koja je najčešća plućna bolest povezana s radom u razvijenim zemljama. Kod astme alergen može potaknuti upalu, sužavanje dišnih putova i stvaranje viška sluzi, što dovodi do poteškoća s disanjem. Nealergijske tvari također mogu izazvati profesionalnu astmu, kao što su kemijske pare.
• Zračni alergeni hrane – iako su alergije na hranu obično potaknute konzumiranjem hrane, alergeni hrane u zraku mogu se proizvesti tijekom pripreme i kuhanja hrane, kao i u objektima za preradu hrane. To može uzrokovati simptome kao što su curenje nosa ili svrbež očiju, ali obično ne uzrokuju po život opasnu reakciju. Alergije na hranu obično se dijagnosticiraju kod male djece, iako se mogu vidjeti i kod starije djece i odraslih. Jaja, riba, kikiriki i školjke neke su od namirnica koje najčešće uzrokuju alergije.

Alergeni u zraku – vrijeme nastanka simptoma

Alergeni zatvorenih prostora mogu utjecati na ljude u bilo koje doba godine, ali simptomi će se vjerojatno pojaviti zimi kada se provodi više vremena u zatvorenom prostoru. Dok ljudi pojačavaju grijače, čestice iz peruti kućnih ljubimaca i prašine se raznose, što iritira sinuse. Unutarnji zrak je suh zbog grijača, što može uzrokovati upalu dišnih puteva i sklonost iritaciji alergija.

Alergeni unutarnjih prostora također mogu postojati u zraku tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci kada su prozori otvoreni, a povjetarac uzrokuje ulazak peludi i slijetanje na namještaj i tepih.

Vanjski alergeni obično se podudaraju s oprašivanjem drveća i trave, jer je to vrijeme kada se pelud raspršuje. U mnogim dijelovima Hrvatske sezona alergija može početi u rano proljeće i trajati do jeseni. To može varirati ovisno o temperaturama i padalinama. Blaga zima može uzrokovati rano oprašivanje biljaka, a kišno proljeće može dovesti do brzog rasta biljaka (i povećanja plijesni na otvorenom).

Alergeni u zraku – prevencija i liječenje

Evo nekih od načina na koji se mogu smanjiti alergeni u zraku:

• izbjegavajte tepihe, namještaj prekriven tkaninom i teške prozorske obloge – oni mogu skrivati prašinu i grinje; bolje je imati površine koje možete obrisati
• pravovremeno čistite – koristite suhu krpu na tvrdim površinama kako biste tjedno uklanjali prašinu; mokro usisavanje ili čišćenje parom mogu biti dobar izbor
• zatvorite vrata i prozore – posebno se preporučuje tijekom sezone u kojoj je broj peludi veći; također, izbjegavajte izlazak na otvoreno tijekom tih razdoblja
• održavajte nisku vlažnost – održavajte relativnu vlažnost u svojem domu ispod 50 % kako biste smanjili rast grinja
• koristite filter za zrak – korištenje zračnih filtera može zarobiti alergene i smanjiti alergije; djeluju tako što tjera zrak kroz malu mrežu koja sprječava alergene da pokrenu alergije
• operite i obložite posteljinu – operite svu posteljinu 1 – 2 puta tjedno u vrućoj vodi kako biste ubili grinje
• često perite odjeću i tkanine – prašina i prljavština s odjeće također mogu izazvati alergije; stoga ih redovito perite.

Tipični alergijski tretmani uključuju:

• izbjegavanje okidača
• oralni antihistaminici
• nosni kortikosteroidi
• kapi za oči
• dekongestivi koji se mogu koristiti nekoliko dana (ne za dugotrajnu uporabu)
• oralni kortikosteroidi mogu se preporučiti u ekstremnim okolnostima tijekom ograničenog razdoblja
• injekcije za alergiju (imunoterapija).

Pročitajte i ove članke:

• Simptomi alergije na pelud: Kako ih prepoznati i liječiti?
• Alergija na ambroziju: Evo tko obolijeva i kako ublažiti simptome
• Kako ublažiti svrbež kod alergija?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• alergeni u zraku
• koncentracija peludi u zraku
• stanje alergena u zraku