Djeluje povoljno na krvožilni sustav

Lubenica: Omiljeni izvor osvježenja ljeti, no je li voće ili povrće? Evo i koliko kalorija ima, kako je odabrati i kako se kreću cijene

Budite prvi i komentirajte!
6 min čitanja

Zrinka Babić

Lubenica je omiljeno voće tijekom ljetnih mjeseci, posebno rashlađena, slatka i osvježavajuća. Ponekad se zanesemo i pitamo se nije li previše lubenice za jednu porciju, no lubenica je bogata vodom pa nam tijekom vrućina itekako odgovara.

Lubenica – voće ili povrće?

Oko pitanja je li lubenica voće ili povrće mogla bi se napraviti prava rasprava. Dok jedni tvrde da je lubenica voće zbog slatkog okusa, drugi ističu da je povrće zbog količine vode ili zato što raste na zemlji.

Kako bismo odgovorili na ovo pitanje koje izaziva dilemu i polemiku, najprije moramo razumjeti zašto uopće biljke dijelimo na voće i povrće. Naime, postoje dvije kategorizacije voća i povrća:

kulinarska
botanička.

Kulinarska podjela voća i povrća radi razliku temeljem okusa i ide li biljka uz glavno jelo ili pak služi više za desert. Tako sve slatke plodove koji se najčešće termički ne obrađuju i jedu se za desert ubrajaju u voće. S druge strane, plodove podložne termičkoj obradi, gorkog ili okusa koji nije sladak te sve ono što ide uz glavno jelo smatraju povrćem.

Botanička podjela više je konkretnija i uzima u obzir rast biljke, jestivost njezinih dijelova i je li biljka jednogodišnja ili višegodišnja. Tako botaničari u povrće ubrajaju jednogodišnje biljke, što znači da se svake godine iznova sade.

Je li lubenica voće ili povrće — FOTO: Shutterstock

Osim toga, kod povrća, osim ploda, možemo jesti i druge dijelove poput listova, korijena, stabljike ili gomolja. U voće se ubrajaju višegodišnje biljke što znači da, kada ih jednom posadimo, ne moramo ih saditi ponovno, već uživamo u plodovima iz godine u godinu, naravno, ovisno o vremenskim prilikama.

Osim toga, botaničari voće kategoriziraju po jestivom plodu koje je niknulo iz sjemenke ili cvijeta, dok se ostali dijelovi ne jedu. U svakodnevnom govoru lubenicu nazivamo voćem. No, kategorizira li se lubenica isto prema botaničkim i kulinarskim kriterijima?

Lubenica je jednogodišnja biljka iz porodice tikvenjača u koju spadaju i npr. krastavci i dinje. Osim unutrašnjosti, jestiva je i kora lubenice. Dakle, s botaničkog stajališta lubenica je povrće.

S kulinarskog stajališta lubenica je voće jer je slatkog okusa, jede se kao desert i ne obrađuje se termički. Sasvim je u redu reći da je lubenica i voće i povrće, a ako se netko ne slaže s vama, pojasnite mu različite kriterije. Tako s kulinarskog aspekta lubenica biva voće, a s botaničkog aspekta povrće.

Lubenica – zdravlje

Znamo da je voće i povrće zdravo i svakodnevno poželjno u našoj prehrani. No, zašto je lubenica zdrava? Kad je u pitanju lubenica, nutritivna vrijednost izgledao ovako:

lubenica (kalorije u 100 g): 30 kcal
0,61 g proteina
7,55 g ugljikohidrata
0,15 g masti
6,20 g šećera
91,45 g vode.

Lubenica – vitamini

Lubenica je bogata vitaminima C, A i onima B skupine (B1, B5, B6, B7), bakrom, likopenom, aminokiselinom citrulin, magnezijem i kalijem. Osim toga, više od 90 % lubenice čini voda, zbog čega pridonosi hidrataciji organizma.

Likopen se, osim u lubenici, nalazi i u rajčici, a budući da ga lubenica sadrži više te sadrži i vitamin C, djeluje antioksidativno te povoljno na krvožilni sustav.

Osim mesnatog djela, jestive su i koštice od lubenice. No, prilikom konzumacije koštica valja biti oprezan, posebice ako patite od Chronove bolesti ili ulceroznog kolitisa.

Sjemenke je bolje jesti mljevene, a mlade bijele sjemenke možete izravno konzumirati.

Lubenica – kalorije i dijeta

Ako se pitate deblja li lubenica, tada već pregledom nutritivne vrijednosti lubenice i koliko kalorija ima lubenica shvaćamo da spada u namirnice s vrlo malo kalorija, dakle svega 30 kcal na 100 g. Ne deblja ni jedna namirnica sama po sebi, već se uvijek gleda ukupni kalorijski unos kroz dan iz svih namirnica.

Kad je u pitanju lubenica, kalorije ne bi trebale biti problem. Lubenica je zapravo idealna za dijetu i mršavljenje jer će dati osjećaj sitosti, a unijet ćete vrlo malo kalorija. Idealan je međuobrok i najčešće u njoj uživamo bez drugih dodataka. Ako se pitate kad jesti lubenicu, to ovisi o vama i vašoj probavi.

Neki mogu jesti lubenicu samo kao međuobrok izbjegavajući kombiniranje s drugim namirnicama, neki će je dodati u voćnu salatu s drugim vrstama voća, a neki će je konzumirati sa sirom. Neki se žale da lubenica i proljev idu zajedno, no to ovisi o vašoj crijevnoj mikroflori. Ako patite od proljeva, tada na neko vrijeme prestanite s konzumacijom namirnica bogatih vodom.

Lubenica – kalorije i šećer

Nažalost, voće ponekad dolazi na loš glas zbog sadržaja šećera. No, voće spada u nutritivno bogate i većinom niskokalorične namirnice koje su svakodnevno poželjne u prehrani. Na 100 g lubenica sadrži oko šest grama šećera, a preporuka za dnevni unos šećera je između 30 i 50 g.

Čak i da pojedete 300 g lubenice, unijeli ste manje od 20 g šećera iz lubenice. Ako vas brine šećer, tada radije brinite o dodanom i konzumnom šećeru, a ne o prirodno prisutnom šećeru u voću.

Lubenica – glikemijski indeks

Nažalost, mnogi krivo tumače glikemijski indeks zbog čega se na listi nađu namirnice nepoželjne baš zbog glikemijskog indeksa zanemarujući ukupnu nutritivnu vrijednost namirnice.

Glikemijski indeks se proteže na ljestvici od 0 do 100, pri čemu je:

1 – 55 niski GI
56 – 69 umjereni GI
70 – 100 visoki GI.

Glikemijski indeks se računa tako da se mjeri porast glukoze u krvi nakon što je prošlo dva sata od konzumacije 50 g glukoze. Njegovo mjerenje provedeno je u strogim laboratorijskim uvjetima i odnosi se na 50 g ugljikohidrata, odnosno glukoze, a ne na pet grama ili neki drugi iznos.

Isto tako, pokazalo se da, ako ponovimo mjerenje GI-a jedne te iste namirnice, možemo dobiti različite rezultate. Glikemijski indeks ne uzima u obzir nutritivnu vrijednost namirnice, a nagli skok glukoze u krvi lako je spriječiti dodatkom vlakana i proteina. Glikemijski indeks nije izračunat za namirnice u kombinaciji s drugim namirnicama, već zasebno za tu namirnicu.

Glikemijski indeks tako nije mjera kvalitete namirnice, a prvenstveno je bio usmjeren na osobe oboljele od dijabetesa. Dakle, da bismo mogli odrediti GI lubenice, trebali bismo unijeti 50 g šećera iz lubenice, a to je 830 g lubenice. Podsjetimo se, lubenica na 100 g ima svega šest grama šećera. Zato se ne obazirite na glikemijski indeks i uživajte u lubenici.

Dakle, GI koji možete naći u tablicama na internetu za lubenicu u iznosu od 75 odnosi se na 50 g šećera u lubenici, a kao što smo rekli, to je više od 800 g lubenice pojedene natašte. GI od 75 ne odnosi se na šest grama šećera u lubenici od 100 g.

Lubenica – sadnja

Sadnja lubenica ovisi o vrsti. Neke vrste lubenica, odnosno hibridne sorte lubenica jesu:

Crimstar F1
Pannonia F1
Romanza F1
Crisby F1
Top Gun F1
Farao F1
Lady F1
Paladin F1
Madera F1.

Sadnja lubenica vrši se tijekom proljeća. Za uzgoj lubenica služe sjemenke ili presadnica lubenica. Lubenice se mogu uzgajati na otvorenom, u tunelu ili zaštićenom prostoru. Ako sadite lubenice na otvorenom, krenite s pripremom tla.

Tlo izorajte u jesen jer zbijena i vlažna tla nisu idealni uvjeti za uzgoj lubenica. Ako je tlo plodno, tada posadite sjeme lubenice gušće tako da stavite po tri sjemenke u svaku rupu na dubini od otprilike tri centimetra. Da bi biljka nikla iz sjemena, minimalna temperatura treba biti 15 °C. Izbjegavajte oblačno vrijeme tijekom sadnje jer lubenica treba dovoljno svjetla.

Zalijevanje lubenica se vrši jednom tjedno, tada slobodno lubenicu obilno zalijte. Obrezivanje lubenica odnosi se na bočne grane koje se ukrštaju s drugim granama. Lubenici treba dovoljno prostora za rast. Bočne grane sijeku se uz glavnu granu. Kad su u pitanju sadnice lubenica, cijena se kreće oko 2,60 eura.

Kako odabrati lubenicu — FOTO: Shutterstock

Lubenica – cijena

Cijena lubenice u trgovini kreće se oko 0,59 eura po kilogramu, a mini lubenice po oko 1,49 eura po kilogramu. No, glavno pitanje kada dođemo na odjel voća i povrća u potrazi za lubenicom je kako odabrati lubenicu. Vodite se izgledom – lubenica treba biti tamno zelena, bez pukotina, a onda i teška što ukazuje na visoki sadržaj vode.

Odaberite najtežu lubenicu.

Ako ste jedni od onih koji “kucaju” po lubenici, ako želite odabrati pravu sočnu lubenicu, trebate prepoznati duboki zvuk. Također, obratite pažnju na peteljku koja treba biti više suha što ukazuje da je lubenica ubrana kada je više dozrela.

Pročitajte i članke: