Post-COVID sindrom ili “dugotrajni COVID” još uvijek je relativno noviji pojam u krugovima medicinske i znanstvene zajednice. Gotovo 30 % ljudi nakon prvotne akutne infekcije SARS-CoV-2 i dalje proživljava simptome nakon četiri tjedna, ili se javljaju novi simptomi koje nisu imali u prvotnoj infekciji.

Oni koji nisu imali nikakve simptome u akutnoj bolesti, sad mogu imati razne probleme koji variraju od umora, preko težeg disanja, tahikardije, do raznih neuropsihijatrijskih simptoma. To je velik i dodatan udar na zdravstvo i ekonomiju s obzirom na to da znatno utječe na kvalitetu života pojedinca i može ometati njegove dnevne navike i spriječiti ga u povratku na posao.

Dugotrajni COVID prisutan je i kod djece, ali u nešto manjoj mjeri nego kod odraslih. Najčešće se javljaju glavobolja, umor, problemi s koncentracijom, stanja koja mogu utjecati na školovanje i aktivnosti kod djece (post-COVID sindrom kod djece).

Pročitajte članak “Dugotrajni COVID – post-COVID simptomi kod odraslih i djece i kako ih liječiti?“.

Post-COVID sindrom – post-COVID simptomi

Razna medicinska društva diljem svijeta su stvorila vlastite definicije dugotrajnog COVID-a, s obzirom na činjenicu da je to stanje koje se i dalje istražuje te još uvijek nije postignut općeprihvaćeni dogovor. Najšire prihvaćena definicija jest da je post-COVID sindrom ili dugotrajni COVID stanje prisutnosti simptoma akutne bolesti četiri tjedana i dulje nakon potvrđene infekcije.

Asimptomatski bolesnici koji u prvotnom dijelu bolesti nisu imali nikakvih simptoma, sada osjećaju neke od simptoma, a bolesnici, koji su imali blaži, srednji ili teži oblik, mogu imati iste ili pak neke skroz druge simptome.

Čimbenici rizika razvoja post-COVID sindroma i dalje se istražuju i skupljaju analizom studija. Zasad je poznato da je ovaj sindrom dvostruko češći kod žena. Također, starija dob je rizični faktor za pojavu ove bolesti. Još je utvrđeno i da prisutnost komorbiditeta i više od pet simptoma u akutnoj fazi bolesti pridonosi nastanku razvoja dugotrajnog COVID-a.

Točan mehanizam za nastanak ovog sindroma i dalje se istražuje. Nekoliko hipoteza pokušava objasniti kako i zašto dolazi do ovog stanja kod nekih pojedinaca. Autoimuni odgovor upale na vlastite organe, dugotrajna upala i prisutnost virusa u organizmu, posljedice oštećenja organa, efekti hospitalizacije i liječenja na jedinici intenzivne skrbi samo su neki od mogućih načina nastanka ove bolesti.

Simptomi koje bolesnici prijavljuju u sklopu dugotrajnog COVID-a su:

• umor
• nedostatak zraka
• kašalj
• bol u prsima
• bol u trbuhu
• palpitacije (osjećaj lupanja srca)
• bol u mišićima i zglobovima
• proljev
• povišena temperatura
• post-COVID sindrom osip
• promjene u menstrualnom ciklusu.

Pročitajte članke:

• Simptomi korone po danima – kako se razvijaju i kritični dani
• Omikron simptomi – kod odraslih, kod djece, kod cijepljenih, liječenje.

Post-COVID sindrom – neurološki simptomi

Od neuroloških/psihijatrijskih tegoba bolesnici najčešće prijavljuju sljedeće:

• post-COVID sindrom glavobolja
• poteškoće s razmišljanjem ili koncentracijom (“moždana magla“)
• post-COVID sindrom nesanica
• post-COVID sindrom vrtoglavica
• nedostatak mirisa i okusa
• promjene raspoloženja.

Iako su po broju prijava bolesnika najčešći simptomi umor i nedostatak zraka, zatim slijede brojni nabrojani neurološki simptomi koji remete svakodnevni život i povratak u rutinu.

U najnovijem istraživanju objavljenom u časopisu Nature otkrivena je poveznica između gubitka moždane mase i COVID-19. Normalna je pojava da čovjek gubi moždanu masu kako stari, no rezultati ovog istraživanja su pokazali kako su realni gubici moždane mase kod onih koji su pretrpjeli i blažu infekciju koronavirusom bili mnogostruko veći u odnosu na očekivane.

Pokazalo se kako je najveći gubitak moždane mase bio u onom dijelu mozga zaduženom za okus i miris. Kada su ispitanici morali riješiti testove s problemima, postigli su lošije rezultate.

Pročitajte članak “Studija: COVID može prouzročiti smanjenje moždane mase i sive tvari“.

Koronavirus ulazi u mozak na dva načina. Direktno putem živaca za miris, gdje se transportira živčanim vlaknima prema moždanom tkivu. Indirektni je način putem krvi, vezanjem za ACE 2 receptore.

Zasad nije otkrivena razlika u težini simptoma kod cijepljenih i necijepljenih, ali je nađeno da je dugotrajni COVID čak 40 % rjeđi u populaciji cijepljenih.

Najteži neurološki simptomi koji su otkriveni u post-COVID fazi su moždani udar, konvulzije i upala mozga.

Ukoliko imate neke od ovih neuroloških simptoma nakon COVID-19, razmislite o posjeti post-COVID ambulante ili post-COVID dnevne bolnice kako bi se ciljanim pristupom specijalista pokušali riješiti vaši problemi.

Pročitajte i članke:

• Kako razlikovati zarazu koronavirusom od prehlade, gripe i alergije?
• Razvoj težeg oblika COVID-19 bolesti – koje skupine su pod povećanim rizikom?
• Koje cjepivo odabrati – proteinsko cjepivo, mRNA ili vektorsko cjepivo?
• Cijepljenje u trudnoći – mogu li se cijepiti trudnice i žene koje planiraju trudnoću?
• Cijepljenje djece protiv COVID-19 – za i protiv, nuspojave, COVID kod djece
• Cjepivo i alkohol – smije li se konzumirati alkohol nakon cijepljenja?

• dugotrajni COVID
• gubitak moždane mase
• koronavirus
• neurološki simptomi
• post-COVID ambulanta
• post-COVID sindrom

Učitaj više izvora