Hrana za detoksikaciju
- 2 komentara
- 6 min čitanja
Hrana za detoksikaciju obuhvaća namirnice koje sadrže sastojke za koje je dokazana uloga u poticanju određenih procesa u organizmu koji pomažu u procesu detoksikacije organizma ili djeluju zaštitno na jetru, organ koji je najvažniji u procesu detoksikacije.
Razdoblje nakon blagdana za mnoge je problematično. Prekomjeran unos hrane i pića koji je doveo do pojave viška kilograma u kombinaciji s novogodišnjim odlukama često završava započinjanjem različitih vrsta dijeta.
Umjesto ulaganja dodatnog truda u oblikovanje trajnih prehrambenih navika koje će nam omogućiti “povratak na staro”, ali i brigu o svome zdravlju tijekom cijele godine, ljudi posežu za brzim dijetama koje organizmu mogu učiniti više štete nego koristi.
Ekstremni oblici dijeta mogu uzrokovati hormonsku neravnotežu uslijed povećanog lučenja hormona stresa. Detoksikacijske dijete postale su vrlo popularne, iako ne postoje jasni dokazi da one rezultiraju uklanjanjem toksikanata iz tijela.
Osim toga, ljudski organizam sposoban je sam svakodnevno provoditi detoksikaciju. To je upravo uloga unutarnjih organa, osobito jetre, a toksikanti se prirodno izlučuju putem:
- fecesa,
- urina,
- znoja.
Pravilna prehrana pomaže u podupiranju tih procesa. Ipak, specifične namirnice navedene u nastavku mogu pomoći u tom prirodnom procesu detoksikacije organizma, a ujedno su te namirnice i bogati izvori brojnih korisnih nutrijenata.
Dakle, novogodišnja odluka mogla bi biti češće uvrštavanje takozvane hrane za detoksikaciju u vlastitu prehranu.
Hrana za detoksikaciju – kupusnjače
Kupusnjače ili krstašice sadrže mnoge korisne sastojke. Njihova se konzumacija povezuje s prevencijom raka, a sastojci koji se smatraju odgovornima za to nazivaju se glukozinolati. Upravo ti sastojci doprinose oštrom okusu kupusnjača.
U porodicu kupusnjača ubrajaju se:
- kupus,
- kineski kupus,
- pekinški kupus,
- kelj,
- lisnati kelj,
- kelj pupčar,
- cvjetača,
- brokula,
- korabica.
Rezanjem, žvakanjem i kuhanjem glukozinolati iz kupusnjača pretvaraju se u indol-3-karbinol. On potiče takozvanu detoksikacijsku fazu 1, odnosno enzime koji su u nju uključeni, što može dovesti do poboljšanog razgrađivanja i izlučivanja kancerogenih sastojaka unesenih hranom.
Uz to, indol-3-karbinol iz kupusnjača pokazao se učinkovitim dodatkom terapiji raka dojke i prostate jer smanjuje nuspojave uzrokovane kemoterapijom.
Također, kupusnjače imaju mogućnost djelovanja na metabolizam estrogena u organizmu pa time smanjivanja rizika od pojave hormonski ovisnih oblika raka.
Za kelj se pokazalo da djeluje inhibitorno na enzime faze 1 detoksikacije, ali moguće je da on djeluje povoljno na neki drugi način.
Osim indol-3-karbinola, kupusnjače sadrže i sulforafan – kemijski spoj koji pripada skupini izotiocijanata. On je jedan od najjačih pokretača detoksikacijskih procesa koji se odvijaju u jetri.
Brokula je kupusnjača koja je najbogatija sulforafanom, a slijede ju korabica i kupus. U procesu detoksikacije važnu ulogu ima molekula pod nazivom glutation, a sastavni je dio detoksikacijskog enzima glutation-S-transferaza. Razina glutationa i njegova aktivnost može se poboljšati upravo unosom hrane bogate sulforafanom.
Kupusnjače mogu potaknuti nastanak proteina metalotioneina u organizmu. On je zaslužan za vezanje i uklanjanje teških metala iz organizma.
Količine kupusnjača koje su se proučavale u istraživanjima najčešće iznose između 250 i 500 g unosa na dan.
Hrana za detoksikaciju – resveratrol
Resveratrol je sastojak koji se nalazi u:
- grožđu,
- vinu,
- kikirikiju,
- soji,
- zelenom čaju,
- itadori čaju.
Resveratrol potiče reakcije faze 1 i faze 2 detoksikacije. Međutim, količine resveratrola koje je potrebno unijeti da bi se postigli značajniji učinci nije moguće ostvariti iz prehrambenih izvora.
Ta količina iznosi 1 gram dnevno i dostupna je isključivo u obliku dodataka prehrani.
Hrana za detoksikaciju – artičoka
Artičoka je biljka karakteristična za područje Mediterana. Obiluje antioksidansima i prehrambenim vlaknima.
Ekstrakt lista artičoke, koncentrirani izvor sastojaka artičoke, djeluje:
- hepatoprotektivno – štiti jetru,
- antimikrobno,
- pomaže u snižavanju razine kolesterola.
Najzaslužniji sastojci su antioksidansi, među kojima se ističe retinoična kiselina (bioaktivni oblik vitamina A) i folat.
Jetra je glavni detoksikacijski organ. Artičoka sadrži sastojke koji štite stanice jetre od oštećenja i pomažu im u obnavljanju. Stoga, ona je važna potpora u normalnom odvijanju detoksikacijskih reakcija.
Na jetru negativno djeluje:
- prekomjeran unos alkohola,
- prehrana bogata mastima,
- sastojci koji prooksidacijski,
- neki sintetički lijekovi.
Artičoku možete uvrstiti u prehranu pripremanjem primjerice ovog Brzog, ukusnog i zdravog umaka od artičoka, bijelih šparoga i rikole.
Hrana za detoksikaciju – začini
Mnogi začini potiču odvijanje detoksikacijskih procesa. Ružmarin i češnjak primjerice djeluju na aktivnost reakcija faze 2 detoksikacije.
Češnjak sadrži organosumporne sastojke – aliin koji se prevodi u alicin pa dialil disulfid. Češnjak djeluje:
- antikancerogeno,
- antimikrobno,
- antioksidacijski,
- hepatoprotektivno,
- antihipertenzivno,
- može pomoći u regulaciji glukoze u krvi dijabetičara,
- smanjuje razinu kolesterola u krvi.
Češnjak je isto tako zaštitnik jetre. Može ju zaštititi od toksičnih učinaka nekih lijekova, poput paracetamola i gentamicina.
Kuhanjem češnjaka dolazi do gubitka alicina, ali istraživanje objavljeno od strane američkih znanstvenika 2018. godine u časopisu Nutrients ukazuje na to da zdravstveni učinci svježeg češnjaka ili suplemenata koji odražavaju svježi češnjak mogu biti ostvareni konzumiranjem veće količine kuhanog češnjaka, s iznimkom antimikrobnih učinaka u gastrointestinalnom sustavu.
Ružmarin štiti jetru i bubrege od štetnih učinaka olova, a karnozinska kiselina ima učinak na enzime detoksikacijskog procesa. Uz to, pokazalo se da njegovi biološki aktivni sastojci djeluju:
- antibakterijski,
- antioksidacijski,
- antikancerogeno,
- protuupalno,
- neuroprotektivno.
Đumbir ima antioksidacijsko i protuupalno djelovanje zbog prisutnosti kemijskog spoja gingerola.
Učinkovit je kod tretiranja mučnine, a može pomoći i kod loše probave. Dodatni učinci đumbira su:
- može smanjiti upalu mišića uzrokovanu tjelesnom aktivnošću,
- pomaže u regulaciji glukoze u krvi,
- može ublažiti menstrualnu bol,
- može ublažiti bol kod osteoartritisa,
- snižava razinu kolesterola u krvi,
- djeluje antikancerogeno.
Senf i kurkuma također su začini za koje se pronašlo da djeluju na detoksikacijske procese.
Začini se u prehranu mogu uvrstiti prilikom pripremanja raznih vrsta jela – kao svježi ili sušeni začini, začinske mješavine, ali i kao eterična ulja.
Hrana za detoksikaciju – voda, prehrambena vlakna i probiotici
Adekvatan unos tekućine vrlo je važan za održavanje odvijanja detoksikacijskih procesa u tijelu. Voda je ona pomoću koje se razgrađeni toksikanti izlučuju iz tijela, stoga je važno unositi dovoljno količinu tekućine, najbolje vode.
Najjednostavniji način praćenja stupnja hidracije je pomoću urina. Taman urin izraženog mirisa ukazuje na prenizak unos tekućine. Ako je urin svijetlo žute boje, znači da je hidracija adekvatna.
Osim unosa tekućine i ranije spomenutih namirnica, prehrambena vlakna također imaju važnu ulogu u zaštiti organa važnih za detoksikaciju – jetre, bubrega, ali i samih crijeva. Unos prehrambenih vlakana trebao bi iznositi 14 g na svakih unesenih 1000 kcal, što znači prosječno 28 g na dan.
Pregledni znanstveni rad objavljen 2016. godine u časopisu Advances in Nutrition ističe značaj prehrambenih vlakana upravo za održavanje funkcija jetre, bubrega i crijeva.
Skupina američkih znanstvenika u radu zaključuje da prehrambena vlakna djeluju na:
- crijevnu mikrobiotu,
- poboljšanje crijevne barijere,
- smanjenje opterećenja jetre i bubrega s toksikantima koji ne mogu proći crijevnu barijeru i metabolitima dušika.
Probiotici mogu pomoći u osnaživanju crijevne barijere i sprječavanju prolaska nekih toksikanata iz crijeva u krvotok. Osim toga, neki sojevi probiotičkih bakterija, poput Lactobacillus rhamnosus i Propionibacterium freudenreichii subsp. shermanii, imaju sposobnost vezanja teških metala, kadmija i žive, čime mogu smanjiti opterećenje organizma s njima. To je dokazalo finsko istraživanje iz 2006. godine objavljeno u časopisu Canadian Journal of Microbiology.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja
- artičoke
- brokula
- češnjak
- cvjetača
- detoksikacija
- detoksikacija organizma
- đumbir
- jetra
- kupus
- pravilna prehrana
- probiotici
- ružmarin
- vlakna
- voda
- začinsko bilje
Izvori:
- Katz, E., Nisani, S., Chamovitz, D. A. (2018) Indole-3-carbinol: a plant hormone combatting cancer. F1000 Research, 7, 689.
- Bjarnadottir, A. (2019) Do Detox Diets and Cleanses Really Work? Healthline.
- Ben Salem, M., Affes, H., Ksouda, K., Dhouibi, R., Sahnoun, Z., Hammami, S., Zeghal, K. M. (2015) Pharmacological Studies of Artichoke Leaf Extract and Their Health Benefits. Plant Foods for Human Nutrition, 70(4), 441-453.
- Bayan, L., Koulivand, P. H., Gorji, A. (2014) Garlic: a review of potential therapeutic effects. Avicenna Journal of Phytomedicine, 4(1), 1–14.
- Hodges; R. E., Minich, D. M. (2015) Modulation of Metabolic Detoxification Pathways Using Foods and Food-Derived Components: A Scientific Review with Clinical Application. Journal of Nutrition and Metabolism, 2015, 760689.
- de Oliveira, J. R., Camargo, S. E. A., de Oliveira, L. D. (2019) Rosmarinus officinalis L. (rosemary) as therapeutic and prophylactic agent. Journal of Biomedical Science, 26, 5.
- Lawson, L. D., Hunsaker, S. M. (2018) Allicin Bioavailability and Bioequivalence from Garlic Supplements and Garlic Foods. Nutrients, 10(7), 812.
- Leech, J. (2017) 11 Proven Health Benefits of Ginger. Healthline.
- Kieffer, D. A., Martin, R. J., Adams, S. H. (2016) Impact of Dietary Fibers on Nutrient Management and Detoxification Organs: Gut, Liver, and Kidneys. Advances in Nutrition, 7(6), 1111–1121.
- Ibrahim, F., Halttunen, T., Tahvonen, R., Salminen, S. (2006) Probiotic bacteria as potential detoxification tools: assessing their heavy metal binding isotherms. Canadian Journal of Microbiology, 52(9), 877-85.