Zašto su zone bez automobila u gradovima dobra ideja?
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Dok se gradovi diljem svijeta bore s rastućom populacijom, zagađenjem i zakrčenošću, koncept zona bez automobila pojavio se kao moćno rješenje za brojne urbane izazove. Uklanjanjem automobila iz određenih područja gradovi mogu transformirati svoje ekosustave na načine koji poboljšavaju kvalitetu zraka i javne prostore te promiču zdraviji stil života.
Evo kako zone bez automobila mogu redefinirati urbani okoliš i ponuditi održiviju, živahniju budućnost.
Čišći zrak, zdraviji građani
Jedan od najneposrednijih i najvidljivijih učinaka zona bez automobila je značajno smanjenje onečišćenja zraka. Automobili su glavni izvor emisije stakleničkih plinova, a gradski promet uvelike pridonosi smogu, česticama i štetnim zagađivačima poput dušikovog dioksida.
Primjerice, u madridskom središnjem okrugu, gdje je pristup automobilima jako ograničen, studije su pokazale značajno smanjenje razine dušikovog dioksida.
Čišći zrak znači smanjeni rizik od bolesti dišnog sustava, poput astme i bronhitisa, koji prevladavaju u područjima s gustim prometom. Osim toga, poboljšana kvaliteta zraka doprinosi nižim troškovima zdravstvene zaštite i poboljšava opću dobrobit stanovnika gradova.
Vraćanje javnog prostora
Automobili zauzimaju ogromnu količinu prostora u gradovima, bilo da su parkirani ili u pokretu. Njihovim uklanjanjem iz određenih zona urbanisti mogu ponovno zamisliti korištenje tih područja.
Ulice koje su nekad bile zakrčene prometom mogu se transformirati u šetnice, parkove ili javne trgove prikladne za pješake, što stvara živahne, zajedničke prostore u kojima se ljudi mogu okupljati, družiti i uživati u aktivnostima na otvorenom.
U gradovima poput Kopenhagena, gdje su velika područja označena kao zabranjena za automobile, ulice su pretvorene u biciklističke staze, kafiće i zelene površine. Ove promjene ne samo da poboljšavaju estetsko i društveno okruženje grada, već također potiču lokalna poduzeća da napreduju.
U pješačkim zonama često dolazi do povećanog prometa pješaka, što pogoduje trgovinama, restoranima i tržnicama, potičući jače lokalno gospodarstvo.
Potpora održivoj mobilnosti
Zone bez automobila potiču korištenje alternativnih, održivih načina prijevoza. Ograničavanjem pristupa automobilima gradovi mogu ulagati u bolje sustave javnog prijevoza, biciklističke staze i pješačku infrastrukturu. Ova promjena promiče aktivnije oblike prijevoza, kao što su hodanje i vožnja biciklom, koji imaju dobrobiti za okoliš i zdravlje.
U Amsterdamu npr. velike biciklističke staze i pješačke površine učinile su vožnju biciklom preferiranim načinom prijevoza za mnoge stanovnike. Gradske zone bez automobila upotpunjene su sveobuhvatnom mrežom javnog prijevoza, što ljudima olakšava kretanje gradom bez oslanjanja na automobile.
Ovaj model održive mobilnosti smanjuje emisiju stakleničkih plinova, smanjuje buku i promiče zdraviji stil života kroz povećanu tjelesnu aktivnost.
Poticanje bioraznolikosti i zelenih površina
Zone bez automobila nude jedinstvenu priliku za uvođenje više zelenih površina i bioraznolikosti u urbane sredine. Kada se automobili uklone s gradskih ulica, ostaje više prostora za bujanje parkova, drveća i drugog biljnog svijeta.
Ove zelene površine pružaju stanište urbanim divljim životinjama, poboljšavaju odvodnju vode i pomažu u borbi protiv efekta urbanih toplinskih otoka, gdje gradovi postaju znatno topliji od okolnih ruralnih područja zbog betona, asfalta i drugih materijala koji zadržavaju toplinu.
Pariz je npr. prihvatio ovaj pristup svojom inicijativom “15-minutni grad“, koja uključuje planove za zone bez automobila i proširene zelene površine. Dodatak drveća, biljaka i vrtova u prethodno zagušenim područjima ne samo da poboljšava biološku raznolikost, već također čini gradove otpornijima na klimatske promjene, što poboljšava kvalitetu zraka i snižava urbane temperature.
Jačanje zajednice i društvenih veza
Gradovi prepuni automobila često potiču izolaciju, budući da pojedinci putuju na posao privatnim vozilima i provode manje vremena u interakciji s okolinom. Zone bez automobila, s druge strane, potiču društvenu interakciju stvaranjem okruženja u kojima je vjerojatnije da će ljudi šetati, sjediti na javnim mjestima i komunicirati sa svojim susjedima.
U mjestima poput Bogote u Kolumbiji stvaranje zona bez automobila promijenilo je način na koji ljudi komuniciraju s gradom. Popularna manifestacija “Ciclovía“, koja nedjeljom i praznicima zatvara ulice za automobile, pretvara grad u golemo pješačko i biciklističko središte.
Ovo ne samo da potiče tjelesnu aktivnost, već i potiče osjećaj zajedništva i pripadnosti među stanovnicima. Kako ljudi provode više vremena na otvorenom i u javnim prostorima, stvaraju jače društvene veze, što može dovesti do kohezivnijeg i povezanijeg društva.
Pročitajte i ove članke:
- Kako moderni okoliš utječe na mentalno zdravlje?
- Ispušni plinovi ostavljaju teške posljedice: Imamo popis najmanje i najviše štetnih vrsta prijevoza za zdravlje i okoliš
- Ima li karcinogena u vašem automobilu? Ovo trebate znati.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja
- Moral-Carcedo, J. (2024). Dissuasive effect of low emission zones on traffic: the case of Madrid Central. Transportation, 51: 25–49.
- Herbert, G. (2023). What are the economic benefits of car-free cities? Euronews.
- Nieuwenhuijsen, M. J. i Khreis, H. (2016). Car free cities: Pathway to healthy urban living. Environment International, 94: 251–262.