Bol u leđima jedan je od najčešćih zdravstvenih problema današnjice. No, dok mnogi zamišljaju bol kao točno određenu točku koja stalno boli, mnogi ljudi opisuju nešto drukčije – bol koja “šeta”. Jedan dan boli donji dio leđa, drugi dan između lopatica, a treći kao da se bol preselila u vrat.

Što stoji iza tih šetajućih bolova i trebamo li se zabrinuti? 

Što su zapravo “šetajući” bolovi? 

Izraz nije medicinski termin, ali u praksi označava bol koja mijenja lokalizaciju – seli se iz jednog dijela leđa u drugi ili se širi prema kukovima, vratu ili čak nogama. 

Leđa su složen sustav kostiju, mišića, ligamenata, živaca i vezivnog tkiva. Kralježnicu čini 33 – 34 kralješka, podijeljena u vratni (cervikalni), prsni (torakalni) i slabinski (lumbalni) dio. Upravo zbog te kompleksnosti bol rijetko ostaje “zaključana” na jednom mjestu. 

Šetajući bolovi u leđima – uzroci

Evo koji su mogući uzroci.

1. Mišićna napetost – najčešći uzrok 

Najčešći razlog šetajućih bolova su mišićni disbalansi i kronična napetost. Dugotrajno sjedenje, osobito za računalom, dovodi do: 

• skraćenih mišića prsa 
• oslabljenih mišića leđa 
• napetog vrata i ramena.

Kada jedan dio kralježnice preuzme veće opterećenje, drugi dio to kompenzira. Bol se tada može “premještati” ovisno o tome koji je segment trenutačno najviše preopterećen. 

2. Reflektirana bol – kada mozak “pogriješi adresu” 

Živčani sustav ponekad ne precizira točno mjesto podražaja. Bol iz jednog segmenta može se osjećati na drugom. Primjerice: 

• problem u slabinskom dijelu može se osjećati kao bol u kuku
• napetost u vratu može izazvati bol između lopatica
• iritacija živca može stvarati bol koja se širi niz nogu (poznato kao išijas). 

Mozak interpretira signal na temelju obrazaca, a ti obrasci nisu uvijek precizni. 

3. Fascija – zanemarena mreža povezanosti 

Fascija je vezivno tkivo koje obavija mišiće i organe. Može se zamisliti kao mreža koja povezuje cijelo tijelo. Kada se fascija zategne ili izgubi elastičnost (zbog stresa, neaktivnosti ili mikroozljeda), napetost se može prenositi na udaljena mjesta. 

Zato bol u donjem dijelu leđa ponekad ima uzrok u slaboj pokretljivosti kukova ili čak u napetosti stražnje lože natkoljenice. 

4. Stres i psihosomatska komponenta 

Leđa su jedno od glavnih “skladišta” stresa. Dugotrajna izloženost stresu aktivira simpatički živčani sustav (tzv. borba ili bijeg), što dovodi do: 

• kronične napetosti mišića 
• plitkog disanja 
• smanjene prokrvljenosti tkiva.

Kada treba posumnjati na ozbiljniji uzrok? 

Iako su šetajući bolovi najčešće benigni, postoje situacije kada je potreban pregled liječnika: 

• bol koja traje dulje od nekoliko tjedana bez poboljšanja 
• bol praćena trncima, slabošću ili utrnulošću nogu 
• gubitak kontrole nad mokrenjem ili stolicom 
• bol nakon traume 
• neobjašnjiv gubitak težine ili povišena temperatura.

U takvim slučajevima potrebno je isključiti herniju diska, upalne bolesti ili druga ozbiljnija stanja.

Šetajući bolovi u leđima – što pomaže?

Evo kako si možete pomoći.

1. Kretanje, ali pametno 

Leđa vole pokret. Umjerena aktivnost poput hodanja, plivanja ili ciljane terapijske vježbe pomažu stabilizirati kralježnicu. 

2. Jačanje dubokih mišića trupa 

Stabilizacija trupa smanjuje opterećenje na pojedine segmente kralježnice. 

3. Istezanje i mobilnost 

Redovito istezanje kukova, stražnje lože i prsnih mišića može smanjiti “lančanu” napetost. 

4. Upravljanje stresom 

Tehnike disanja, meditacija i kvalitetan san često imaju veći učinak nego što očekujemo. 

Pročitajte i ove članke:

• Šetajući reumatizam: Zašto bol migrira od zgloba do zgloba?
• Bolovi u cijelom tijelu: 9 manje i više ozbiljnih uzroka
• Fibromialgija: Što je uzrokuje, koji su simptomi i kako se liječi?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Po preporuci nutricionistice

Brza marmelada od naranče: 3 recepta za domaći namaz koji je finiji i zdraviji od kupovnog

• Zrinka Babić
• 2 min čitanja

• šetajući bolovi u leđima