Emocionalna osjetljivost i PMS: Je li stvarno “sve to u glavi” i preuveličavaju li žene?
- Budite prvi i komentirajte!
- 4 min čitanja
Emocionalna osjetljivost kod žena tijekom određenih faza menstrualnog ciklusa je postala nešto što se često pripisuje normalnim pojavama, posebno PMS-u (predmenstrualnom sindromu) za koji je poznato da ga doživljava više od 90 % žena.
No, ovo nije još jedan članak o ženskom reproduktivnom zdravlju, nego o činjenici da se emocionalna osjetljivost, prirodno uzrokovana hormonalnim promjenama tijekom različitih menstrualnih faza, često pripisuje onoj poznatoj frazi da je “sve to u glavi“.
Nažalost, to mnogim ženama otežava prihvatiti emocionalne promjene koje se događaju tijekom mjeseca, a koje ukazuju kako bi trebala brinuti za sebe i osluškivati svoje psihofizičko stanje i signale koje nam hormoni, naši često nepredvidivi životni suputnici, šalju.
Emocionalna osjetljivost i ostali simptomi PMS-a
Najčešći simptomi koje žene doživljavaju u PMS-u nisu grčevi ili nadutost, osjetljivost grudi, umor ili glavobolje, nego razdražljivost i iritabilnost.
Neke studije su čak pokazale da su žene sklonije počiniti nasilna djela i prekršaje u neposrednom periodu prije menstruacije te da češće ulaze u svađe i konflikte upravo tijekom PMS-a.
Također su manje zadovoljne svojim bliskim vezama, nemaju potrebu za zbližavanjem i povezivanjem s drugima te se nerijetko odlučuju potpuno izolirati od društva tih nekoliko dana.
Fizički se simptomi razlikuju – kod nekih žena su izraženiji, a kod nekih ne. Neke može mučiti prekomjerno spavanje (hipersomnija), a neke pak nesanica, što dodatno pojačava razdražljivost i emocionalnu osjetljivost.

Osim iritabilnosti, bezvoljnosti i ljutnje, osjećaja opće potištenosti ili depresije, tjeskobe i preopterećenosti, žene u ovom razdoblju postaju osjetljivije na nerazumijevanje i odbacivanje od strane onih kojima su PMS i njegovi emocionalni simptomi nepoznanica.
Nažalost, to kod nekih žena dovodi do potiskivanja svojih emocionalnih stanja i ignoriranja signala koje hormoni šalju mozgu u vezi uzimanja predaha, usporavanja i razumijevanja onoga što nam je potrebno tijekom određenih faza ciklusa.
Takvim ignoriranjem prirodnih promjena u ženskom funkcioniranju često dolazi do problema na višim razinama reproduktivnog zdravlja, ali i općenito problema mentalnog stanja koji se ne verbaliziraju, nego umanjuju, odbacuju ili degradiraju.
Je li stvarno “sve u glavi”?
Mnogo toga se može pojednostaviti ili zakomplicirati u našem umu, no važno je znati razliku između stvari na koje možemo utjecati i onih koje su potpuno izvan naše kontrole.
Hormoni su kemijski glasnici koji upravljaju brojnim funkcijama u organizmu, a ključni su za raspoloženje, osjećaje i ponašanje. Očigledno je da za njih možemo reći da je “sve u glavi” jer oni ipak utječu na funkcije mozga, brojne emocionalne promjene i posljedično odluke koje donosimo.
No, važno je naglasiti da su hormoni u obostranoj neprekinutoj vezi s tijelom i da se signali šalju u svim smjerovima. Ženske reproduktivne promjene tijekom mjeseca nisu nešto što možemo zaustaviti, a spolni hormoni u nekim fazama ciklusa potpuno dominiraju, na izravne i neizravne načine.
Ukratko, ne možemo utjecati na to da uopće ne dođe do pojave PMS-a, ali možemo poduzeti određene mjere da ublažimo simptome, pogotovo ako djelomično ili potpuno ometaju svakodnevicu.
U ovom slučaju nije dovoljna samo psihološka promjena perspektive da bi se preusmjerile misli, jer hormoni više nego u ijednom trenutku u mjesecu najviše utječu na nas i stvaraju promjene u cijelom organizmu.
Stoga, kada je riječ o PMS-u, zaista nije “sve u glavi”, jer da je – puno bi se lakše na to moglo utjecati nego što je stvarno stanje stvari.
Da bi se ublažili simptomi, važno je uzeti u obzir puno više faktora od prakticiranja pozitivnih misli koje su važne, ali neće pomoći u hormonalnim promjenama koje obuhvaćaju naše cjelokupno funkcioniranje organizma.

Kako si pomoći?
Protiv PMS-a se ne treba boriti jer, ako se već pojavljuje u nekom izraženijem obliku, potrebno je pronaći uzroke takvog stanja prvenstveno kod svojeg doktora, odnosno specijaliste ginekologije koji će znati procijeniti postoje li određene medicinske prepreke koje pogoršavaju stanje i hormonalnu ravnotežu u tijelu.
Jako je važna i prehrana, način života i općenito naša svakodnevica, ne samo tih nekoliko dana nego tijekom cijele godine.
Nije dovoljno uzeti predah samo dva dana prije početka ciklusa da bismo se odmorili, ako većinu mjeseca potpuno ignoriramo signale umora i iscrpljenosti i radimo preko svojih snaga.
Stoga bi bilo dobro uzeti u obzir i savjetovanje kod stručnjaka nutricionista, za procjenu individualiziranog plana prehrane, te psihologa, za redovitu mentalnu higijenu koja će zasigurno otkriti i neke druge alate za reguliranje simptoma PMS-a vezanih za emocionalnu osjetljivost i promjene u ponašanju.
Nije rješenje potpuno se zatvoriti, upaliti filmove i prejedati se nezdravom hranom dok to stanje ne prođe. Nažalost, time se samo pogoršavaju simptomi iz mjeseca u mjesec.
Prema nekim stručnjacima, PMS je prirodno stanje hormonalnih promjena, ali nije nešto što je normalno, posebno ako se pojavljuje u teškim oblicima jer danas je sve veća stopa i PMDD-a (predmenstrualnog disforičnog poremećaja), a uzroci takvih stanja su razni i ne treba ih normalizirati, nego pronaći način kako si pomoći.
Vrlo jednostavan alat za početak je praćenje ciklusa na najjednostavniji mogući način – bilježenjem promjena na fizičkoj i psihičkoj razini svaki dan tijekom mjeseca.
Nakon samo dva ciklusa već će biti jasnije kada i u kojem obliku se neki simptomi javljaju, što će definitivno pomoći u prepoznavanju prvih signala koji upućuju na promjene vezane za PMS, a pritom nam daju dovoljno vremena da reagiramo na adekvatan način i reguliramo simptome koliko je moguće.
Usto, promjena životnog stila je nužna. Zdrav način života je postao nešto što svatko prilagođava svojoj zoni komfora, no uravnotežena i raznovrsna prehrana uz svakodnevno umjereno kretanje je izrazito važna za normalno funkcioniranje rada hormona.
Važno je biti dosljedan svaki dan, cijeli mjesec, kroz cijelu godinu, a ne samo tih nekoliko dana kada pokušavamo sve riješiti brzim metodama koje obično ne funkcioniraju.
Pročitajte i ove članke:
- PMS simptomi: Koji su fizički i psihički znakovi te kako ih ublažiti?
- Ginekologinja objašnjava zašto osjećamo bol u grudima u PMS-u i kako si pomoći
- PMS zapravo nije normalan? Stručnjakinja razotkriva najveći mit o ženskoj cikličnosti!
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Sirup od lovora protiv kašlja: Prirodni recept koji smiruje suhi kašalj već nakon prve žličice
-
Kreni Zdravo
- 3 min čitanja
- Lambert, E. i sur. (2025). Emotion regulation in Premenstrual Dysphoric Disorder and Premenstrual Syndrome: a systematic review. BMC psychology, 13(1): 1289.
- Eggert, L. i sur. (2016). Emotion regulation in women with premenstrual syndrome (PMS): explicit and implicit assessments. Cognitive Therapy and Research, 40(6): 747–763.